Ženska prava su ključ razvoja i oporavka gospodarstva

Kolumna Silvije DolosicPotpisivanjem Sporazuma o pristupanju Hrvatska je osobito pod povećalom država članica Europske unije, budući da će pristupom u Europsku uniju imati obvezu osigurati učinkovitu primjenu zakona o suzbijanju diskriminacije na temelju spola, jednako kao i Direktive o jednakom postupanju prema muškarcima i ženama. Iako trenutno u Hrvatskoj postoji vrlo opsežna i cjelovita zakonodavna osnova za suzbijanje slučajeva diskriminacije na temelju spola, sudska praksa hrvatskih sudova u tom je području vrlo slabo razvijena. Kako primjena direktiva općenito ne obuhvaća samo njihovo prenošenje u nacionalna zakonodavstva, već i učinkovitu primjenu tih zakona u praksi, Republika Hrvatska morat će uložiti daljnje napore kako bi osigurala primjerenu jednakost muškaraca i žena i samim time izbjegla moguću odgovornost za štetu zbog neprimjene prava Zajednice.

Prema novoj direktivi koja ova jeseni ide u raspravu, muški kandidati neće dobiti posao u slučaju da na popisu kandidata bude i žena s istim kvalifikacijama. Ako ova direktiva prođe, ona će svih 27 zemalja članica (ali i Hrvatsku koja bi trebala postati članicom 1. srpnja 2013.) natjerati da do 1. siječnja 2020. uvedu zakone s obvezujućim ženskim kvotama u svojim tvrtkama čije se dionice prodaju na burzama. Da li je Hrvatska spremna za tako nešto?

Činjenično stanje pokazuje drugačije. Žene koje rade puno radno vrijeme prosječno zarade za oko petinu manje od svojih muških kolega. Žene u Hrvatskoj prevladavaju među nezaposlenima, na listama za otkaze, imaju manje plaće i mirovine od muških, prema statistikama veće su žrtve obiteljskog nasilja, mobbinga i seksualnog zlostavljanja i na radnom mjestu, na drugim sferama su podzastupljene kao npr; u Saboru gdje i dalje muškarci drže u svojim rukama pozicije moći i odlučivanja. I iz svega toga možemo vidjeti koliko teška ekonomska kriza prijeti daljnjem pogoršanju položaja žena u zemlji! Muškarci posjeduju i ‘distribuiraju moć’, a ekonomska kriza produbit će neravnopravne odnose, i jaz između bogatih i siromašnih bit će sve veći. Ženama će se, prema toj patrijarhalnoj paradigmi, nuditi da ostanu doma i brinu o obitelji, jer ‘važnije je da suprug radi’, a s druge strane i dalje će, one koje rade, raditi u potplaćenim zanimanjima, npr; u uslužnim djelatnostima. Znakovito je da su usprkos zakonskim odredbama žene i dalje 15 posto slabije plaćene, što potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku čime se ukazuje na segregaciju na tržištu rada koja je dvojaka. Prva je rodna segregacija sektora, a druga je da i u djelatnostima koja primarno zapošljavaju žensku radnu snagu žene rade na slabije plaćenim radnim mjestima.

U hrvatskom pravnom sustavu diskriminacija je zabranjena Ustavom Republike Hrvatske, brojnim međunarodnim ugovorima i hrvatskim zakonima, uključujući Zakon o suzbijanju diskriminacije. No praksa pokazuje, niže sudjelovanje žena u zaposlenosti kao i viša nezaposlenost da doprinose ekonomskom gubitku i nejednakosti koje čine osnovu šire nejednakosti između žena i muškaraca što može za žene pogođene time imati posljedicu gospodarsku ovisnost u siromaštvo, posebice u starosti. Diskriminacija žena u svijetu rada i na radnom mjestu doprinosi nižem ekonomskom rastu, smanjuje porezni prihod, a povećava izdatke za nezaposlenost i socijalne pomoći. Suzbijanje te diskriminacije je stoga cilj dobre ekonomske politike koji poboljšava socijalnu koheziju. Također je potrebno pozabaviti se situacijom žena invalida na tržištu rada, kao i žena pripadnica manjina jer su često žrtve dvostrukih diskriminacija.

Saborska politika svela se na; ‘Više rađaj, manje pričaj’, ‘Vi ste rođeni da budete madrac, a ne mudrac’ ‘Svojom ljepotom pokorit ćete Bruxelles’, ‘Ne zamarajte vašu glavicu ekonomskim pitanjima’….. No, što se mijenja u odnosu dijaloga političara i političarki? Ništa. A ni jednoj nije palo na pamet da u znak protesta sve političarke napuste Sabor i prosvjeduju! Tek kada im se osobno dogodi da su diskriminirane, pozivat će se na solidarnost, umjesto da ovakvim sveprisutnim seksizmom u parlamentu zajedničkom sviješću traže puno ispunjenje Zakona o ravnopravnost spolova, i to prvom stepenicom; zakonskom zabranom prikazivanja seksističkih reklama, kakav dobar primjer imamo u Austriji. Drugom stepenicom; zakonskim okvirom kažnjavanja spolnog uznemiravanja na radnom mjestu! Želim vjerovati da to Hrvatska želi sebi, jer to je jedini način ka civilizacijskom pomaku iz patrijarhalnog miljea!

Ono što je bitno za provedbu postojećih zakona i stvaranje pozitivne prakse istih, osigurati bolju primjenu i provedbu postojećeg zakonodavstva, propisa i uredbi na nacionalnoj razini koji zabranjuju diskriminaciju žena na tržištu rada, žena kao radne snage i na radnom mjestu. Potrebno je uspostaviti učinkovite mehanizme kontrole na nacionalnoj razini te osigurati njihovo nesmetano djelovanje, uključujući udruge poslodavaca i sindikate. Stvoriti također primjenu programa pozitivnih akcija na nacionalnoj razini za borbu protiv predrasuda protiv žena na vodećim položajima, tako da se zapošljavaju žene kandidati za radno mjesto u slučaju jednakih zasluga!

Ženska prava moraju biti prioritet svake Vlade i svih lokalni vlasti kao jedini ravnopravni uvjet razvoja i oporavka gospodarstva, ona su ključ razvoja! Nužno je podržati svaki napor i projekte koji pomažu ženama koje su žrtve diskriminacije, da bi svojim slučajem istupile pred državne institucije i ono najnužnije pružiti podršku ženi radnici, da bi se olakšalo usklađivanje profesionalnog i privatnog života!

Silvija Dološić mag.iur.

| Broj posjeta: 1.199 |

1 komentar u "Ženska prava su ključ razvoja i oporavka gospodarstva"

  1. Bravo Silvija!

Imate li komentar?