Deklaracija o Europskoj uniji

UVOD

Izbori za Europski parlament održat će se u uvjetima ozbiljne gospodarske krize koja se sve više prelijeva i u političku sferu manifestirajući se kao nesposobnost vladajućih političkih elita da odgovore na sve ozbiljnije socijalne i ekonomske probleme s kojima se europska društva susreću. U većini europskih država, posebice u Hrvatskoj, sve veći broj građana živi vrlo teško, a nemali broj živi u uvjetima siromaštva i nemogućnosti zadovoljavanja temeljnih egzistencijalnih potreba. Istodobno, mali broj pojedinaca enormno se bogati, pri čemu u tome imaju značajnu potporu vladajućih političkih elita. Ovakvo jačanje ekonomskih nejednakosti izrazito je opasno i prijeti socijalnoj koheziji, kako nacionalnih država, tako i Europske unije. Situacija u Hrvatskoj dodatno je otežana činjenicom da dvije političke opcije koje su dosad obnašale vlast svoje razumijevanje politike svode na politikantsko nadmudrivanje o temama iz dalje ili bliže hrvatske povijesti dok su istodobno potpuno nesposobne ponuditi modele političkog i gospodarskog razvoja koji bi hrvatskim građanima omogućili bolju budućnost.

Hrvatski laburisti smatraju kako politika mora biti racionalno nastojanje rješavanja društvenih i ekonomskih problema u cilju maksimiziranja zajedničkog dobra građana koji žive u određenoj zajednici. Stoga nudimo alternativne modele političkog i gospodarskog razvoja koje ćemo promovirati u Hrvatskoj i, u suradnji s našim europskim kolegama, Europskoj uniji. Vjerujemo da će hrvatski građani prepoznati kvalitetu našeg programa i da će nam omogućiti da se za njega borimo u Europskom parlamentu.

1. Europa građana, solidarnosti i blagostanja

Hrvatski laburisti smatraju kako se Europska unija trenutačno kreće u potpuno krivom smjeru, u kojemu su europske političke klase i europska birokracija uljuljkane visokim primanjima, samodopadne i samodovoljne te sasvim otuđene od interesa većine europskih građana i brige za njih. Politički sustav Europske unije uglavnom služi interesima krupnog kapitala, a stvarnu vlast imaju bankarske grupe i velike multinacionalne korporacije. Takva zajednica dugoročno nema budućnosti i ne može opstati. Stoga se Hrvatski laburisti zalažu za radikalnu promjenu smjera i stvaranje Europske unije u kojoj će temeljne vrijednosti biti socijalna pravda i solidarnost, a cilj blagostanje svih građana. Ne želimo Europu u kojoj će mali broj stanovnika biti ekstremno bogat, a većina građana istodobno živjeti u siromaštvu ili na rubu životne egzistencije. Hrvatski laburisti zalagat će se za preraspodjelu bogatstva na način koji će svakome omogućiti napredovanje razvijanjem vlastitih sposobnosti, ali će svim građanima osigurati dostojanstven život. Borit ćemo se za Europu građana, socijalne pravde i solidarnosti, a protiv Europe političke klase i krupnog kapitala.

2. Europa sudioničke demokracije, a ne političkih elita

Europska unija teško je “bolesna”, jer je, osim gospodarskom krizom, zahvaćena i demokratskim deficitom. Demokratski deficit proizlazi iz činjenice da sve najvažnije odluke, najčešće iza zatvorenih vrata i daleko od nadzora javnosti, donose europske političke elite i imenovani europski povjerenici i birokrati. Pritom se oko tih odluka detaljno konzultiraju sa zastupnicima krupnog kapitala, a građani su u procesu odlučivanja potpuno marginalizirani. Takav model, neovisno o tome zovemo li ga elitističkom demokracijom, oligarhijom ili plutokracijom, potpuno je neprihvatljiv, kako na razini nacionalnih država, tako i na razini Europske unije.

Hrvatski laburisti zalažu se za razvoj modela sudioničke demokracije u kojemu najvažniju ulogu u donošenju političkih odluka imaju građani. Zagovaranjem razvoja sudioničke demokracije Hrvatski laburisti žele:

1) u procese donošenja političkih odluka uključiti što veći broj građana, pri čemu se posebno zalažemo za osnaživanje instrumenata neposredne demokracije u političkom sustavu Europske unije;

2) osmišljavanje i otvaranje novih kanala i tipova političkog sudjelovanja građana, čime bi se omogućilo da građani, osim putem izbora i referenduma, kontinuirano budu uključeni u političke procese;

3) širenje demokratskog načela (svi na koje se odluka odnosi trebaju sudjelovati u njenu donošenju), što je više moguće, i u druge sfere ljudskog djelovanja u kojima se donose kolektivne odluke, posebice u političke stranke i gospodarske organizacije;

4) pravo građanima da neposredno, europskim referendumom, odluče o bankarskoj uniji kao
obliku zajedništva u koje ih financijske i političke elite svojim odlukama guraju.

3. EU institucije: više biranja, manje imenovanja

S obzirom na zalaganje za sudioničku demokraciju, Hrvatski laburisti predložit će konkretne promjene političko-institucionalne strukture Europske unije. Pritom će naše temeljno načelo biti – više demokracije i neposrednog biranja, a manje imenovanja.
Stoga tražimo jačanje uloge i ovlasti Europskog parlamenta, jedinog tijela u kojemu sjede izravno izabrani predstavnici građana. Europski parlament mora dobiti ključnu ulogu u procesu formuliranja i usvajanja europskih javnih politika.

Paralelno s jačanjem ovlasti parlamenta potrebno je temeljito revidirati i reformirati način djelovanja Europskog vijeća. U aktualnom institucionalnom ustrojstvu Europske unije upravo Europsko vijeće ima najvažniju ulogu i donosi političke odluke koje presudno utječu na živote svih građana. Istodobno, riječ je o tijelu čiji je rad izrazito netransparentan i tajnovit, a informacije o pregovorima i dogovorima koje prethode donošenju odluka, kao i o utjecajima različitih interesnih grupacija na te odluke, građanima nisu dostupne. Takva situacija potpuno je neodrživa, budući da politička klasa, bez nadzora javnosti, donosi odluke koje promoviraju partikularne, a ne zajedničke interese. Stoga će se Hrvatski laburisti zalagati za smanjenje ovlasti Europskoga vijeća, ali i za bitno redefiniranje načina njegova djelovanja.

Lisabonskim ugovorom u političku arhitekturu Europske unije uveden je instrument europske građanske inicijative (European Citizens’ Initiative) na temelju kojeg građani EU mogu direktno, uz prikupljenih milijun potpisa građana iz najmanje četvrtine država članica, od Europske komisije zahtijevati iniciranje donošenja određenog zakona. Načelno prihvatljiv, ovaj instrument ipak ima veliki nedostatak, jer Europska komisija ima obavezu raspravljati o inicijativama, ali ih pritom nije obavezna proslijediti u zakonodavni postupak. Postoji opasnost da će Europska komisija odbacivati većinu takvih inicijativa, čime će mogućnost građanske inicijative ostati mrtvo slovo na papiru. Stoga se Hrvatski laburisti zalažu za daljnje osnaživanje neposredne demokracije u političkom sustavu Europske unije, čiji značajan element treba biti i institucionaliziranje obvezujućeg karaktera europske građanske inicijative kao učinkovitog alata neposrednog odlučivanja građana na razini Europske unije.

4. Europa ravnoteže rada i kapitala

Europska unija u posljednjih nekoliko godina proživljava ozbiljnu gospodarsku krizu. Dominantni odgovor na ovu krizu je politika štednje koju promoviraju i prakticiraju gotovo sve najvažnije europske političke stranke, neovisno o formalno različitim ideološkim predznacima. Bez obzira na to je li riječ o socijaldemokratima, liberalima, konzervativcima ili demokršćanima, sve političke opcije prihvatile su dogmatske stavove o štednji, rezanju javnih rashoda, smanjivanju radničkih prava, deregulaciji i privatizaciji gotovo svih sektora kao jedinom mogućem načinu izlaska iz krize. Posebno je licemjerno kada takve politike provode političke stranke koje se formalno nazivaju socijaldemokratskima, ali su zapravo potpuno napustile borbu za ostvarenje ideala socijalne pravde i solidarnosti.

Ta politika u praksi se manifestira kao štednja na radnicima, umirovljenicima, mladima i socijalno najugroženijima, a do sada je rezultirala otpuštanjem milijuna radnika, enormnom nezaposlenošću mladih, rastom ekonomske nejednakosti te sve većim brojem siromašnih građana Europske unije. Istovremeno, krizu uopće nisu osjetile političke elite, bankari i krupni kapitalisti.

Premda se politika štednje pokazala potpuno neučinkovitom, većina političkih opcija u Europi ne želi osmisliti drugačiju gospodarsku politiku. Dapače, pokušavaju uvjeriti građane da nikakva drugačija gospodarska politika i nije moguća, jer je vrijeme države blagostanja neumitno prošlo, odbijajući priznati da je kriza države blagostanja isključivo posljedica djelovanja nesposobnih i korumpiranih političkih elita. Stoga su poruke vladajućih europskih političkih elita kako alternative ne postoje samo izraz njihove nemoći, nesposobnosti i sprege s određenim partikularnim interesima te straha da bi druge opcije ugrozile njihovu korist.

Nasuprot njima, Hrvatski laburisti politička su opcija koja se zalaže za traženje i promoviranje novih modela gospodarske i socijalne politike. Na razini Europske unije udružit ćemo se s lijevim političkim strankama i pokretima koji smatraju kako se ta alternativa mora temeljiti na novom kompromisu rada i kapitala, a ne na izrabljivanju radnika i siromašenju građana, i istodobnom enormnom bogaćenju malog broja kapitalista.

5. Budućnost Europe – pitajte građane

Razgovor o budućnosti Europske unije i Europe mora se odvijati kao proces u kojega će biti uključen što veći broj građana, a ne u obliku tajnih pregovora i dogovora europske političke klase, zastupnika krupnoga kapitala i briselske administracije. Taj razgovor uključuje i teme daljnjeg produbljivanja i proširivanja Europske unije.

Pitanje produbljivanja odnosi se na buduće političko i institucionalno uređenje Europske unije. Posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo kako se u medijima, u obliku probnih balona, plasiraju ideje o Sjedinjenim Državama Europe, pri čemu bi nacionalne države postale provincije u kojima bi se o malo čemu odlučivalo. Projekt je to europskih političkih elita, pri čemu je uloga građana potpuno ignorirana. Te europske političke elite, od kojih većina nema izvorni demokratski legitimitet, žele donositi odluke za sve nas, očekujući da ih građani bespogovorno prihvaćaju. Hrvatski laburisti poručuju da takvi projekti neće proći. Ujedinjavanje Europe nametanjem odozgo oblik je diktature koji je već nekoliko puta iskušan i koji je uvijek završavao krvoprolićima te ga Hrvatski laburisti žestoko osuđuju i smatraju krajnje neprihvatljivim. O budućem uređenju Europske unije ne smiju odlučivati isključivo političke klase, imenovani povjerenici, eurobirokrati te bogataši. O tome trebaju neposredno odlučivati građani i narodi Europske unije i Europe.

Kada je o proširenju riječ, Hrvatski laburisti vide Europsku uniju kao zajednicu svih europskih naroda koji u njoj žele živjeti. Protiv smo zidova koje bi dijelili europske narode na više i manje vrijedne. Vrijeme je za Europu bez zidova. Postojanje i ispunjavanje određenih kriterija neminovna je tehnička faza u procesu pridruživanja, ali daljnje proširenje bitan je čimbenik budućeg opstanka i razvoja Europske unije.

6. Zašto je za hrvatske građane važno da Hrvatski laburisti budu u Europskom parlamentu?

Hrvatski laburisti jedina su relevantna politička opcija u Hrvatskoj koja nudi modele demokracije i gospodarstva u kojima se političke odluke donose u interesu građana, a ne u interesu političke elite, bankara i krupnih kapitalista. U proteklih nekoliko godina svog djelovanja dokazali smo da predstavljamo jedinu ozbiljnu političku opciju koja vodi računa o interesima obespravljenih građana. Političku borbu koju vodimo u Hrvatskoj, u suradnji s našim europskim partnerima, prenijet ćemo na razinu Europske unije. U interesu hrvatskih građana, borit ćemo se za:

1) ravnomjerni i uravnoteženi razvoj Europske unije u kojemu neće postojati ogromne razlike između bogatog Sjevera i siromašnog Juga te u kojemu će svi građani imati osigurana temeljna prava za dostojanstven život. Prije svega, mislimo na rad koji je pošteno i pravedno plaćen, pravo na adekvatno stambeno zbrinjavanje te pravo na kvalitetne javne obrazovne, zdravstvene i mirovinske sustave;

2) model u kojemu će radnička prava imati prioritet nad interesima kapitala. Zalažemo se za novi, pravedni odnos rada i kapitala u kojemu će u razvoju društva ulogu imati i rad i kapital, ali će rad, nasuprot trenutačnoj situaciji, imati prednost. Takvo rješenje podrazumijeva da cijenu izlaska iz aktualne krize mora platiti i financijski sektor, koji je krizu proizveo i u njoj se dodatno obogatio;

3) zaustavljanje privatizacije javnih dobara i komunalnih usluga koju u Hrvatskoj provode i aktualna, takozvana socijaldemokratska vlast i prethodna konzervativna, a u drugim europskim državama njihove sestrinske stranke. Pritom se ta privatizacija provodi bez bilo kakve strategije i vizije. Hrvatski laburisti smatraju da takvu privatizaciju treba odmah zaustaviti, pri čemu je jasan naš stav da se privatizacija javnih dobara poput, primjerice, vode i komunalnih usluga ne smije dopustiti. Odbacujemo tezu kako je država loš gospodar. Korumpirana i nesposobna državna vlast zasigurno je loš gospodar, no, Hrvatski laburisti zalagat će se za model u kojemu će kvalitetno upravljanje javnim dobrima biti na korist hrvatskim građanima;

4) potpunu transparentnost rada svih političara, kako onih u Hrvatskoj, tako i onih u Europskoj uniji. Politika je javni posao i njome se bave ljudi koji su pristali biti javne osobe. U politici ne može i ne smije biti tajnog odlučivanja i nedodirljivih osoba. Sve, od plaće i imovine političara, do svih kontakata koji mogu imati utjecaj na njihovo političko djelovanje, mora biti javni podatak jer može postati predmetom javnog interesa;

5) poštivanje trodiobe vlasti s posebnim naglaskom na razvoju neovisnog pravosuđa. Politički utjecaj na pravosuđe i dalje je u velikoj mjeri prisutan u Hrvatskoj, što zorno pokazuje činjenica da političari pod istragu i udar pravosuđa mogu doći tek nakon političke “smrti”. Ovisnost pravosuđa o politici koči ekonomski razvoj i ostvarivanje ljudskih prava te će se Hrvatski laburisti zalagati za izgradnju sustava u kojemu će neovisni državni odvjetnici i suci moći kvalitetno raditi;

6) sustavan pristup borbi protiv siromaštva. Pomagati siromašnima je dobro djelo, ali to nije zadaća politike. Umjesto razmišljanja o socijalnim pomoćima i javnim kuhinjama državna vlast, kako u Hrvatskoj, tako i u čitavoj Europi, mora početi uklanjati uzroke siromaštva. Nažalost, aktualni trendovi sugeriraju kako se Europska unija po tom pitanju približava Africi, umjesto da se ugleda u Skandinaviju. Hrvatski laburisti su svjesni kako je najugroženijima nužno osigurati pomoć, ali ćemo se fokusirati na djelovanje koje dokida siromaštvo, jer Europa ne smije biti kontinent na kojem postoji glad.

7) posao za mlade, mirovinu za stare. Europa stari, Hrvatska još više, ponajprije zato jer mladi iz ekonomskih razloga ne mogu zasnovati obitelj i imati djecu. Nova radna mjesta se ne otvaraju, a država istodobno propisuje produljenje radnog staža do nezamislivih 67 godina. To jest štednja i to jest rez. Stari će raditi praktično do smrti kako bi se smanjili troškovi mirovina, a mladi će otići u inozemstvo u potragu za poslom koji im može osigurati pristojnu egzistenciju. Takva politika je zadnji korak u pljački države. To je duboko nesocijalna i nedomoljubna politika koja radi ogromnu štetu Hrvatskoj. Suprotstavit ćemo joj se svim dopuštenim, legalnim i legitimnim sredstvima, prije svega intenzivnim zakonodavnim inicijativama u domaćem i Europskom parlamentu kojima bi se popravio položaj i perspektiva i mladih i starih.