FONOGRAM Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (video)

Poštovane kolegice i kolege, sinoć u negdje u ovo doba je prekinut rad Sabora radi sjednice Predsjedništva SDP-a. Mi imamo isto večeras sjednicu Predsjedništva stranke pa sam mislio zamolit predsjedavajućeg da prekinemo kako bi mogli obavljati svoje. Ali ja ću ipak, odgodili smo sjednicu radi svojih obaveza u Saboru i nećemo tražiti prekidanje sjednice u 17,00 sati mimo svih dogovora i najava koje su tokom jučerašnjeg dana bile davane.

Točka dnevnog reda:

Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine

U ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Izvolite kolega Lesar.

DRAGUTIN LESAR:

Poštovane kolegice i kolege, sinoć u negdje u ovo doba je prekinut rad Sabora radi sjednice Predsjedništva SDP-a. Mi imamo isto večeras sjednicu Predsjedništva stranke pa sam mislio zamolit predsjedavajućeg da prekinemo kako bi mogli obavljati svoje. Ali ja ću ipak, odgodili smo sjednicu radi svojih obaveza u Saboru i nećemo tražiti prekidanje sjednice u 17,00 sati mimo svih dogovora i najava koje su tokom jučerašnjeg dana bile davane.

Gospodine potpredsjedniče Vlade Mimica ja znam ništa od onoga što ću ja danas u ime kluba reći neće bit prihvaćeno, niti ozbiljno razmotreno jer strategiju morate donijeti. Govorit ću samo zato da obrazložim zašto ovaj dokumenat nećemo i ne možemo podržati.

Neki dan sam ulazio u Zagreb i na jednom trgovačkom centru vidio veliki natpis da su oni broj jedan u Hrvatskoj. Nakon usvajanja ove strategije najveći trgovački lanac …/Govornik se ne razumije./… će biti Vlada Republike Hrvatske kada počne provoditi ovu strategiju ili najveće društvo za koncesioniranje, sasvim svejedno.

Nisam išao u repliku kada ste u uvodu rekli da bez obzira što strategija i plan upravljanja nije usvojen da je Vlada imala ovlasti raspolagati državnom imovinom. U prelaznim i završnim odredbama zakona, točnije u članku 60. u kojem su utvrđeni rokovi donošenja strategije i plana dana je samo ovlast agenciji da upravlja ali ne i raspolaže državnom imovinom. Upravljati znači voditi poslovnu politiku, a raspolagati znači i mogućnost otuđenja prodaja koncesioniranja i sve vlasničke promjene.

Ne slažem se dakle sa vama da je prije usvajanje ove strategije itko u ovoj zemlji, pa i Vlada Zorana Milanovića imala pravo donositi bilo kakve odluke o raspolaganju što znači prodaji.

13.4. Ministarstvo gospodarstva pisano pita AUDIO o Croatia osiguranje i da li se ono 2012., 13. travnja 2012. Ministarstvo gospodarstva pita AUDIO da li mogu prodat država dio Croatia osiguranja. 24. travnja 2012. AUDIO odgovara da se ne može raspolagati suvlasničkim dijelom države Hrvatske u Croatia osiguranje jer nema strategije upravljanja državnom imovinom. 16.10.2012. na svoje zastupničko pitanje dobivam pisani odgovor Vlade Republike Hrvatske da je Vlada, citiram donijela Odluku o prodaji državnog udjela u Croatia osiguranje. 16.10.2012. mi je Vlada odgovorila da je donijeta odluka o prodaji.

30.8. prošle godine, dakle 2012. u proceduru smo uputili prijedlog jednostavnog dokumenta zaključaka kojim smo pokušali Vladu natjerati, prisiliti da što prije dođe s ovom strategijom pred Hrvatski sabor. Uvrštena je u dnevni red i vidite divnog li čuda rasprava o tom našem prijedlogu nije otvorena zahvaljujući volji i odluci predsjednika Sabora nego se čekalo da dođe strategija kako bi naš prijedlog nakon 10 mjeseci čekanja postao bespredmetan.

Toliko o suradnji i pozivu na to da će svi dobri prijedlozi ma od koga došli od strane vladajuće koalicije biti razmatrani.

8. studenog prošle godine Vlada se očituje na naš prijedlog zaključaka i podsjeća, uči nas da je Strategija upravljanja državnom imovinom trebala biti usvojena do 30. lipnja 2011., a Godišnji plan upravljanja do 30. srpnja 2011. To su citati iz mišljenja Vlade. Dakle, dobili smo jednu poduku teksta i roka i zakona.

I tada je predsjednik Vlade cinički rekao da ne može izvršiti naš zahtjev jer se strategija ne može napisati u 30 dana. Mi nismo tražili da je napišu u 30 dana nego pošalju Saboru jer smo pretpostavljali da su strategiju počeli pisati prvog dana preuzimanja vlasti. Dakle, siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz 8 mjeseci i nije bila ni tada napisana, došla je sada na raspravu nakon što su dvije odluke već donijete, čak tri o prodaji HPB-a, o prodaji Croatia osiguranja i pokretanje postupka angažiranja savjetnika za koncesioniranja autoceste je postupak raspolaganja, a ne upravljanja državnom imovinom.

Po sadržaju ova strategija je predložena i bit će usvojena samo zato da se zadovolji zakonodavna forma, a ne da se odgovori na pet ključnih pitanja zašto je Zakonom o upravljanju državnom imovinom propisano da je usvaja Sabor, a tek onda Vlada može i upravljati i raspolagati državnom imovinom.

Kakvo je stanje zatečeno?

Citati iz srategije: nema registra imovine, baze podataka su nesređene, veliki dio imovine nije proknjižen u državnom knjigovodstvu, nije obuhvaćen u državnoj statistici.

Koordinacija upravljanja je otežana, nema integralnog modela upravljanja, otežano je vođenje gospodarske politike, postojeći zakon ne obuhvaća cijelu imovinu nego samo nekretnine, dionice, odnosno portfelje i poslovne udjele. Postoji ozbiljan institucionalni problem upravljanja državnom imovinom. To su citati iz opisa stanja iz same strategije. Na koji ovaj problem odgovara strategija kako će se te stvari u kom smjeru mijenjati, koje rješenje se nudi, a ona je do 2017. ponuđena da će biti riješena.

Nadalje, u strategiji nabraja se tko sve upravlja državnom imovinom: Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, HZMO, HZZO, Fond za naknadno oduzetu imovinu i još 1,2,3,4,5,6,7 ministarstava. Ova strategija nudi objedinjeni model upravljanja državnom imovinom, dvije točke i tri upitnika.

Zanimljiv je podatak iz ove strategija da od 85 najvećih tvrtki u Hrvatskoj koje su ostvarile 228 milijardi kuna, 35 njih su u stranom vlasništvu, 29 domaće privatno, a 21 tvrtka je u državnom vlasništvu. Dakle od 85 najvećih kompanija u Hrvatskoj 21 od njih su u državnom vlasništvu. I sada u strategiji daje prikaz 631 trgovačkog društva od kojih je 555 država u vlasničkom udjelu manje od 50%, 61 veću od 50%, a da 15 njih ne obavlja poslovnu djelatnost.

Međutim, državna imovina nisu samo trgovačka društva, dakle državna imovina nije samo ovih 631 trgovačko društvo nego bi recimo i podsjetio da se radi o nekretninama za koje se u dokumentu konstatira da ne postoji popis nekretnina i da ne postoji procjena vrijednosti tih nekretnina, da ne postoji jedinstveni model procjene vrijednosti nekretnina, da je državna imovina i 300 vojnih objekata, stanovi i poslovni prostori, rezidencijski objekti, imovina oduzeta zbog činjenja ili počinjenja kaznenih djela, imovina iz sukcesije od bivše države, koncesijska prava na mineralne sirovine, turističko zemljište i da sad dalje tako ne nabrajam.

Da bi vidjeli budućnost upravljanja i raspolaganja državnom imovinom trebali je od svih ovih stotinu i nekoliko stranica dokumenata čitati samo stranice 104 do 113 jer sve ovo prije toga je prikaz stanja jer tek na 104 stranici se počinje sa općenitim naznakama kako u kojem smjeru bi se nešto moglo ići.

Međutim, na stranicama 67 do 62 nabrojena su i razvrstana su trgovačka društva u onoj kateg
oriji strateškog značaja njih 27 i potpredsjednik Vlade je rekao tu nema privatizacije, a ovdje na stranici 68 piše osim kada se zakonom propiše. Ne piše posebnim zakonom. INA je privatizirana posebnim zakonom.

Ova formulacija osim kada se zakonom propiše ne znači da će se eventualno Hrvatske ceste ili … Istra ili … ili JANAF eventualno privatizirat posebnim zakonom. Dakle ni kod ovih 21 trgovačkog društva i 6 pravnih osoba nije jasno rečeno da oni nikad i ni pod koju cijenu neće biti privatizirani nego je dana mogućnost da zakonom i to bude privatizirano.

Iza toga su društva od razvojnog značaja u kojih je njih 27, za koje se predviđa njihovo restrukturiranje, privatizacija ili prodaja, izlazak na tržište kapitala te uvrštavanjem u sljedeću grupu, a sljedeća grupa znači manji značaj, strateški značaj od ove grupe 2 u kojoj su oni, po kojem zakonu. Posebnim propisima će se privatizirat Croatia banka, po posebnom zakonu će se privatizirat Croatia osiguranje, Petrokemija Kutina ili ostale. Mi smatramo da da, mi smatramo da privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke mora bit po posebnom zakonu ako Vlada da treba privatizirati.

Iza toga su društva od značaja i koja kotiraju na tržištu kapitala, ali država ima vlasništvo manje od 50%, INA, Končar, Podravka, Đuro Đaković, Luka Ploče, Atlantska plovidba, Sunčani Hvar. Moguća je i daljnja prodaja, ali i eventualna kupnja od trećih.

Ja bih bio presretan da je potpredsjednik Mimica rekao da Vlada razmišlja da ovo kupnja od trećih znači da će Vlada Republike Hrvatske pokušat otkupiti većinski dio dionica INA-e i vratiti se u većinsko vlasništvo, da Hrvatska ima većinsko vlasništvo u INA-i, ali nikako prihvatiti činjenicu da recimo jedna Podravka može biti prodana kao košara jabuka, a ova strategija to omogućava.

Nakon Dukata svi su se u ovoj zemlji kleli da više ništa što je iz sfere prehrambene industrije u ovoj zemlji neće biti privatizirano jer propada veliki dio proizvođača zajedno s njima.

31,4 milijarde, tako se procjenjuje, je vrijednost državne imovine. To je 68% BDP-a. Poštovane kolegice i kolege kada sutra dižete ruku za ovu strategiju morate biti svjesni da donosite odluku da će samo Vlada Republike Hrvatske ubuduće odlučivati o tih 31,4 milijarde. I da Sabor u ničemu više neće morati pitati. Ako je to tako i volja vladajuće većine ona je legitimna, ali onda to tako i nazovimo.

Moramo prodati Poštansku banku i Croatia osiguranje jer što će to državi? Zašto bi se država bavila bankarstvom? Uostalom mi smo dokazali da ne znamo rukovoditi bankama. To su citati najčešće onih koji zagovaraju prodaju svega. Tko upravlja telekomunikacijama koje smo prodali strancima? Tko upravlja bankama koje su bile hrvatske, a prodane su strancima? Tko su ti ljudi? Kako to da tamo negdje znamo upravljati, a da ovdje kada je državno vlasništvo i kada bi trebalo u ime države i naroda zarađivati na toj imovini tvrdimo da u Hrvatskoj ne postoje ljudi koji bi znali u ime države upravljati?

Hvala lijepa.

| Broj posjeta: 1.176 |

Želite li komentirati? Objava: "FONOGRAM Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (video)"

Imate li komentar?