Vlada nije podržala prijedlog za smanjenje broja potpisa građana za raspisivanje referenduma!

Prije nešto više od mjesec dana (12. listopada) Hrvatski laburisti u saborsku su proceduru uputili prijedlog izmjena Ustava kojima se predviđa da se broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma smanji s deset posto na 200.000 birača. Da bi prijedlog uopće mogao ući u proceduru bilo je potrebno prikupiti minimalno petinu potpisa svih zastupnika, odnosno najmanje 31. Laburisti su prikupili 45 potpisa te u saborsku proceduru uputili >>Prijedlog Odluke o pristupanju promjenama Ustava Republike Hrvatske, s prijedlogom Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske (pdf). Trideset i tri dana nakon toga Vlada je odbila ovaj prijedlog. Donosimo kronologiju događaja na ovu temu.

O tome kako su Laburisti dobili potporu zastupnika za pokušaj izmjene Ustava pisali smo ovdje: https://www.laburisti.com/modules/news/article.php?storyid=1519, i sve dodatno pojasnili u Dnevniku HRT-a:

Odgovor Vlade

Na sjednici 15. studenog Vlada nije podržala prijedlog inicijative 45 zastupnika u Hrvatskom saboru da se promjenom Ustava potreban broj potpisa građana za raspisivanje referenduma smanji s dosadašnjih 10 posto od ukupnog broja birača na 200 tisuća potpisa jer je, rečeno je, referendum i mogućnost iniciranja referenduma u Ustavu od strane građana široko i dobro postavljena, a za zemlju veličine Hrvatske “10 posto birača nije prevelik već razborit broj”10 posto birača nije prevelik već razborit broj”.

Osim toga, promjenama Ustava iz 2010. liberalizirano je samoodlučivanje i vezano je uz većinu birača koji su pristupili referendumu, rečeno je na sjednici Vlade.

Premijer Zoran Milanović naveo je da je to jedna od tema o kojoj će se raspravljati – koja je uloga referenduma odnosno neposredne demokracije i koje su njezine granice, kada je nužna, a kada postaje opstrukcija.

Činjenica je da je nakon izmjene Ustava iz 2010. odlučivanje na referendumu totalno liberalizirano, a kad bi se još smanjio prag, s 10 posto na pet posto birača, to bi značilo da bi onaj tko nije ni blizu jak da se kroz institucije postavi kao demokratska vlast imao mogućnosti opstrukcije “svako malo i svako često”, kazao je Milanović.

“Najmanji je problem što to košta – demokracija je skupa – pitanje je je li to pravedno, je li to dobar model i je li to demokracija”, rekao je premijer navodeći da se u Švicarskoj stalno održavaju referendumi, kao i u Sloveniji, ali da se Slovenci toga žele što prije otarasiti, dok primjerice Velika Britanija nije gotovo nikad na referendumu – imala ih svega dva u povijesti.

Milanović je naglasio da “nekad neke teme jesu za referendum”. “Kod izmjena temeljnih europskih ugovora i propisa koji su stalne, doći će do tektonskih pomicanja strukture i arhitekture s kojom smo ušli u EU. U takvim situacijama sklon sam referendumu, ali ne ultimativno”, kazao je, ali i upitao treba li referendum biti svako malo i na inicijativu manjine. “Moramo biti svjesni posljedica, da jedna manjina blokira sustav i tjera cijelu naciju na izjašnjavanje. Kakva je to perspektiva?”, upitao je.

Najavljujući da će se produžiti rok za skupljanje potpisa s 15 na 30 dana što je duplo dulje razdoblje da se skupi oko 400 tisuća potpisa, Milanović je ustvrdio da “prohibitivni prag mora biti negdje postavljen”.

“Ako je bilo moguće skupiti 800 tisuća potpisa u dva tjedna oko nečeg što je politička zajednica, nacija, označila važnim u jednom trenutku, onda je moguće skupiti i 400 tisuća potpisa u četiri tjedna”, kazao je Milanović. “U protivnom, sumnjičav sam prema motivima predlagatelja. Mislim da oni nisu demokratski i da su više opstruktivni”, dodao je.

Podsjetio je da su izmjene iz 2010. donesene zbog EU, ali i dodao da to treba balansirati jer ćemo inače imati referendume nekoliko puta godišnje.

“To je idealan prostor za populiste i to će se prikazivati kao vrhunac demokracije i narodnog odlučivanja”, ocijenio je Milanović podsjećajući da je u Hrvatskoj predstavnička demokracija – sa svim nedostacima, ali i prednostima.

(Uredništvo, Hina, Novi list)