Zadarski list: S HDZ-om i njegovim krpeljima nikad, pa ni onda

Hrvatska politička elita narod doživljava kao stoku sitnog zuba koju treba samo jedne nedjelje svake četvrte godine kada moli njihov glas, a sve između toga smatraju da oni moraju odlučivati. Ta suspenzija neposredne demokracije je dovela do toga da se morala osnovati stranka onih koji žive od svog rada, radnička stranaka koja će biti zastupljena u parlamentu, jer ni jedna druga stanka radničke interese nije štitila

Lesar: S HDZ-om i njegovim krpeljima nikad, pa ni onda

Piše: Nives Rogoznica

10.02.2011.
Hrvatska politička elita narod doživljava kao stoku sitnog zuba koju treba samo jedne nedjelje svake četvrte godine kada moli njihov glas, a sve između toga smatraju da oni moraju odlučivati. Ta suspenzija neposredne demokracije je dovela do toga da se morala osnovati stranka onih koji žive od svog rada, radnička stranaka koja će biti zastupljena u parlamentu, jer ni jedna druga stanka radničke interese nije štitila

Foto: Vedran SITNICA
“Nadamo se da na ovim izborima birači neće odlučivati po ideološkoj osnovi, svrstavajući se lijevo i desno, jer to rade dvadeset godina”

S Dragutinom Lesarom, saborskim zastupnikom, predsjednikom Hrvatskih laburista – stranke rada, razgovarali smo nakon osnivanja zadarskog ogranaka stranke. Do jeseni Lesar planira osnivanje ogranaka u Biogradu na moru, Obrovcu i Benkovcu, kao i osnivanje županijsku podružnice.

Hoće li prva osoba liste vaše stranke u IX. izbornoj jedinici, kakva god ona bila, biti predsjednik zadarskog ogranka Drago Čulina, Ljiljana Gospodnetić iz Šibenika ili netko od kadrova iz Like?

– O tome uopće nismo i za sad nećemo razgovarati. Sad smo u fazi najtežeg stranačkog posla, a to je osnivanje ogranaka. Zadarski ogranak je pedeset i četvrti u Hrvatskoj, prvi sabor stranke planiramo početkom svibnja, možda čak 1. svibnja. Do kraja lipnja radit ćemo maksimalno na osnivanju ogranaka i tek onda krećemo s pripremama za izbore i razgovorima oko mogućih kandidata na izborima.

Na dnevnom redu sjednice Sabora za sad se nalazi samo vaš prijedlog Zakona o izbornim jedinicama. Imate li kakvih saznanja da će Vlada predložiti svoj zakon kojim bi ujednačila izborne jedinice, a koji bi bio donesen do 11. ožujka što je krajnji rok da se po njemu provedu parlamentarni izbori?

– Sabor bi morao poštovati stav Ustavnog suda da postojeće izborne jedinice nisu u skladu sa Zakonom o izborima zastupnika koji je jasno propisao da broj birača ne smije odstupati više od pet posto, što je Ustavni sud znao još prije pet godina kada su prvi podnesci podneseni, ali je reagirao tek uoči izborne godine. Sabor ima doista malo vremena da to promijeni. Mi smo, ne čekajući Vladu, dali svoj prijedlog na način da bi Hrvatska bila podijeljena u šest izbornih jedinica s tim da je Zagreb jedna izborna jedinica, jer je Zagreb u ovom trenutku jedina metropola koja je na parlamentarnim izborima cijepana u čak četiri izborne jedinice. Za vrijeme Miloševića to je bio i Beograd. Oni su kasnije to promijenili.

Ukoliko zakon ne bude promijenjen je li poništenje parlamentarnih izbora realna mogućnost ili je to samo akademsko pitanje?

– Formalnopravno gledajući postojala bi osnova za poništenje izbora ukoliko se ne ispoštuje stav Ustavnog suda i primjeni zakon.

Bi li Ustavni sud trebao pokrenuti takav postupak?

– Ne. Svaki sudionik na izborima ima pravo podnijeti podnesak Ustavnom sudu.

To znači tražiti ocjenu ustavnosti izbora?

– Da.

Liposukcija Vlade

Vidite li neku političku opciju kao koalicijskog partnera prije, odnosno nakon izbora?

– Na izbore idemo isključivo samostalno. Tu nema dileme, to je odluka osnivačkog sabora. Rekli smo „ne u vlast sa svakim, i ne u vlast pod svaku cijenu”. Ovo „ne u vlast sa svakim” znači – s HDZ-om nikad, pa ni onda, ni s njegovim krpeljima koji su sad s njima. Ovo „ne pod svaku cijenu” znači da se eventualni pregovori s relativnim pobjednikom mogu temeljiti na pregovaračkoj platformi koja će imati dva dijela. Prvi dio će biti osam točaka „uzmi ili ostavi”. Ako se to ne može prihvatiti i usuglasiti, hvala lijepa – nas u vlasti nema. Drugi dio će biti ono o čemu se može razgovarati i raditi zajednički program. Ne može, doista tako mislimo, postojati politička opcije poštena, iskrena i čista, a da je u stanju, samo zbog toga da bude dio vlasti, pogaziti osnova načela zbog kojih je nastala i zbog kojih je dobila potporu birača, pa taman da se radilo o tri, pet ili sedam mandata u parlamentu. Čisti obraz i želja da i nakon izbora, i nakon formiranja vlasti, od nikog ne moram okrenuti glavu ili prijeći na drugu stranu ceste, mi je važnija od fotelje i bilo čega drugog.

Nije prošlo dugo od rekonstrukcije Vlade, a u javnosti su se prvo pojavile informacije o tome kako je zakon naštiman da bi tvrtka potpredsjednika Vlade Ivana Domagoja Miloševića postala monopolist, a odmah zatim je suprug ministrice financija Niko Dalić imenovan u Upravni odbor INA-e. Kad se ovo stavi povrh afera koje su bivše članove Vlade koštale funkcija, sprema li se, realno gledajući, HDZ-u na sljedećim izborima ono što je ’92. dobio SDP – 5 % glasova?

– Prvo, ovo nije bila rekonstrukcija, nego liposukcija Vlade, mali kozmetički zahvat uz malo medicine u preslagivanju Vlade, kao posljedica velikog broja teških afera vezanih uz članove Vlade. Primjer potpredsjednika Miloševića i ministrice financija je klasični primjer mogućeg sukoba interesa koji nastupa, i ne samo kad se ostvari, to jest kad dođe do materijalnog probitka, jer nemojmo zaboraviti da članovi Vlade, prema zakonu, imaju ovlaštenje donošenja podzakonskih propisa, različitih pravilnika kojima se također mogu stvarati velika pogodovanja tvrtkama u vlasništvu, suvlasništvu ili obiteljskom vlasništvu, tako da je kod potpredsjednika Miloševića očito da je taj sukob interesa postojao u trenutku kad je on posao član Vlade, a on nije razriješen. Prijenos dioničkih prava na nekakvog povjerenika ili odvjetničku kuću je bacanje prašine u oči. Kako će birači nagraditi ili kazniti vladajuću koaliciju, teško je sad procijeniti. Nije, međutim, dobro govoriti samo o HDZ-u, jer nije samo HDZ na vlasti, HDZ dijeli grijehove i zasluge sa HSS-om, SDSS-om, i zastupnicima nacionalnih manjina. Ono čemu se mi nadamo je da ovaj put na izborima birači neće odlučivati po ideološkoj osnovi, svrstavajući se lijevo i desno, jer to rade dvadeset godina – jedanput glasuju za jedne da bi bili protiv drugih, pa onda za druge da bi bili protiv prvih. Ping-pong se igra već dvadeset godina. Nadamo se da će odluku donijeti temeljem interesa. Mi smo stranka koja zastupa interese radnika, onih koji žive od svog rada, onih koji žive od svog minulog rada i onih koji nemaju sreće da žive od svog rada, i ako oni svoj egzistencijalni interes stave ispred ideologije, onda sam siguran da će glasovati za nas.

Bankrot stranačke kaste

I na internetskoj stranici vaše stranke stoji da Hrvatski laburisti nisu ni lijevo
, ni desno…

– Lijevo i desno je ideologija, mi se ideologijom ne želimo baviti.

Vezano uz takav vaš stav; u politički razvijenom društvu biti radnik ili biti umirovljenik nije politički stav, nego označava društvenu kategoriju pojedinaca koji se po svojem političkom stavu razlikuju. Slučaj umirovljenika je pokazao da, dok god biti umirovljenik nije postalo politička opcija, umirovljenici nisu dobivali ništa. Ako sada i radnici trebaju postati politička opcija, nije li to pokazatelj bankrota postojećeg političkog sustava?

– Ne bankrota sustava, nego bankrota postojeće politike, bankrota stranačke kaste u Hrvatskoj koja je zagađena do bestijalnosti. Stranački vrhovi su se zatvorili i izolirali od samih članova stranke, i od građana u cjelini, što se najviše očituje u izjavi da politička elita mora donositi teške odluke, pa je tako hrvatska politička elita na svim mukama, jedva jedvice, donijela bez referenduma odluku da Hrvatska uđe u NATO, pa je onda politička elita morala strašno tešku odluku donijeti da prihvati sporazum sa Slovenijom o arbitraži oko graničnog spora, pa je ta ista elita bez naroda odustala od ZERP-a, pa je promijenila pravila o potrebnom odazivu građana kako bi referendum za ulazak o EU bio valjan, i to još nije bilo dovoljno, pa su promijenili i kada će biti referendum, pa se referendum neće održati prije potpisivanja pristupnog ugovora, nego nakon njegovog potpisivanja, što je strašno bitna razlika. Hrvatska politička elita narod doživljava kao stoku sitnog zuba koju treba samo jedne nedjelje svake četvrte godine kada moli njihov glas, a sve između toga smatraju da oni moraju odlučivati. Ta suspenzija neposredne demokracije je dovela do toga da se morala osnovati stranka onih koji žive od svog rada, radnička stranaka koja će biti zastupljena u parlamentu, jer ni jedna druga stanka radničke interese nije štitila.

Hoćete reći da nije probleme u hardveru, nego u softveru?

– Tako je.

I da je moguće biti borac za prava radnika, a ne biti socijalist?

– Naravno.

Sindikalni pokret izgubio na vjerodostojnosti

Prošlog tjedna premijerka Jadranka Kosor najavila je otvaranje 150.000 radnih mjesta, tjedan dana ranije u Pretpristupnom ekonomskom programu govorilo se o 10.000 radnih mjesta, potpredsjednik Vlade Milošević istodobno je spominjao tri do četiri tisuće novih radnih mjesta. Kako da građanin gleda na tu inflaciju obećanja iz tjedna u tjedan?

– Ja mislim da će Jadranka Kosor jako teško naći 150.000 pastira za ovce i koze.

Kako gledate na premijerkin prigovor građanina da ne žele biti pastiri i da ne žele uzeti onaj posao koji se nudi kad već nemaju boljeg, na tu poruku koja se može svesti na „jedite kruha, kad nema kolača”? Osim što je uvredljivo, je li to i kršenje Ustava u kojem stoji kako svaka osoba ima pravo na slobodan izbor poziva i zaposlenja?

– Ova retorika Jadranke Kosor pokazuje da ona ništa ne razumije kad je u pitanu ekonomija. Da bi se govorilo o otvaranju radnih mjesta, mora postojati gospodarska strategija koja odgovara na pitanja što želimo u Hrvatskoj razvijati, koje proizvode želimo proizvoditi, za koje tržište su oni namijenjeni. Ako je to domaće tržište, onda to ovisi o kupovnoj moći stanovništva, a ako je za inozemno, onda ovisi o konkurentnoj sposobnosti nacionalne ekonomije. I tek kad to definirate, onda idete zbrojiti koliko će radnih mjesta biti.

Više od izjave Jadranke Kosor iznenađuje ona sindikalca Ozrena Matijaševića koji je pohvalio Vladin plan zapošljavanja 150.000 ljudi. Vi ste još u vrijeme kad je medijski bilo aktualno pitanje referenduma o Zakonu o radu kazali kako će sindikati, ako od zahtjeva za provođenjem referenduma odustanu, izgubiti povjerenje članova i građana. Jesu li po vama sindikati to povjerenje izgubili i treba li Hrvatskoj promjena i u vodstvima sindikata?

– Suzdržat ću se komentiranja sindikalne scene u Hrvatskoj, jer mi, s obzirom na to da sam član parlamenta, to priječi poštivanje konvencije Međunarodne organizacije rada o slobodi sindikalnog djelovanja i organiziranja. Ta konvencija dužnosnicima vlasti dosita zabranjuje miješanje u unutrašnje stvari sindikata i to želim poštovati, ali ću samo reći da se, nažalost, dogodilo ono čega sam se ja tad pribojavao, da je odustajanjem u „akciji referendum”, sindikalni pokret u Hrvatskoj strahovito puno izgubio na vjerodostojnosti, ali što u sindikalnom pokretu mijenjati, kada, kako i gdje, imao pravo odlučivati samo članovi sindikata.

S BANDIĆEM I KOSOROM – NI NA KAVU

Prema anketi Ispos plusa, iznenađenja parlamentarnih izbora mogli bi biti Dragutin Lesar, Milan Bandić i Darinko Kosor. Kako se osjećate spomenuti društvu njih dvojice koji su i međusobno različiti po svojem političkom senzibilitetu, i ponaosob različiti od vas?

– Svašta se piše u posljednje vrijeme, ja ću poći od dvije ankete koje su objavljene u posljednjih petnaest dana. Mi smo, kao stranka, u anketu testiranja javnog mnijenja bili prvi put bili uvršteni u lipnju prošle godine. Tada smo imali potporu 0,2 %. Prije par dana objavljen je rezultat ankete iste anketne kuće gdje imamo rezultat 2,7 % , a prije desetak dana u drugoj anketi smo imali 2,9 %. Trend rasta kojeg bilježimo od prvog mjeseca uvrštenja do danas je konstantno prisutan što nas ohrabruje. Mi idemo polako prema pragu od 5%., Ja sam uvjeren da ćemo biti iznenađenje parlamentarnih izbora, da ćemo biti parlamentarna stranka. Neću prognozirati broj mandata, jer su izbori predaleko i s moje strane bi bilo bahato da se sad nabacujem, a čuo sam neke druge koji sanjaju deset, dvadeset mandata. Mi ćemo ostati za zemlji objema nogama i najpoštenije raditi sve što znamo i onda prepustiti građanima da o tome odluče, a društvo koje ste spomenuli – ne vjerujem da bih mogao kavu s njima popiti. Teško.

| Broj posjeta: 1.909 |

3 komentara u "Zadarski list: S HDZ-om i njegovim krpeljima nikad, pa ni onda"

  1. Moj Dragec, svaka ti je namjestu ali…
    Mozes li zamisliti hrvatsku bez Jace, bez VlADE sEKSA, BEZ sTIPE mESICA, BEZ mILANOVICA…
    kOLIKO JADA I TERETA NOSI OVAJ NAROD…nepotreno!
    Sasa,karlovac

  2. Iz pročitanoga zaključio sam da stojite iza zamisli da se sve važnije stvari unutar države trebaju riješavati neposrednom demokracijom, referendumom, pa me stoga zanima da li če mo tu neposrednu demokraciju doživjeti i unutar Stranke, to jest …da li če se odluke od bitnoga značaja za Stranku donositi tako da se svi članovi Stranke pitaju za mišljenje i neposredno odlučuju, a ne kao do sada. Nekoliko članova unutar Stranke odlučuje o svim važnim pitanjima za Stranku kao i organiziranje i sprovođenje akcija koje su od bitnoga značaja. Ako smo za referendum na razini države onda , kako ne bi bili licemjeri, referendum kao način odlučivanja treba postati svakodnevnica unutar Stranke. Sami ste jednom prilikom izjavili “DEMOKRACIJU TREBA ŽIVJETI, A NE IZMIŠLJATI !”, samo što niste reki koju demokraciju, NEPOSREDNU DEMOKRACIJU u kojoj svi odlučujemo ili PARLAMENTARNU DEMOKRACIJU u kojoj drugi odlučuju za nas.

  3. kako su stvari krenule prije ćemo vidjeti vladu, seksa, stipicu, milanovića&milinovića bez hrvatske nego obrnuto

Imate li komentar?