Dragutin Lesar: Policija je u Pučišćima štitila interes banaka

S Dragutinom Lesarom, čelnikom Hrvatskih laburista, razgovarali smo u četvrtak, na dan kada je zatražio stanku sjednice u Saboru zbog okršaja policije i radnika “Jadrankamena” na Braču.

– O problemu te tvrtke razgovarao sam s predstavnicima radnika prije oko godinu dana. Oni su podnosili prijave brojnim institucijama, te upozoravali da se tamo vuku potezi koji će dovesti do propasti tvrtke. Nažalost, to se pokazalo točnim.

Jesu li institucije reagirale?

– Vlast nije reagirala, ni ona Jadranke Kosor ni ova Zorana Milanovića. Otvoren je stečajni postupak koji je išao neuobičajenom brzinom. Kako to da ni jedno tijelo vlasti nije došlo vidjeti što se tamo događa, na vrijeme preveniralo stečaj!? Da jest, bi li danas policija trebala uredovati?

Ali, to je privatna tvrtka, što je tu vlast trebala učiniti?

– Je, ali ima državnu koncesiju na eksploataciju kamena. Ako netko ima koncesiju da eksploatira rudno, mineralno bogatstvo ove zemlje i tamo se nešto čudno počne događati, ne bi li se trebala angažirati sva nadzorna tijela? Nitko ništa nije poduzeo. Sada vlast najednom pokazuje svu silinu moći – specijalne postrojbe u noći, kućni pritvori, privođenja, odvođenja. Pa jesu li i radnici opljačkali tvrtku, jesu li oni stvorili dug, jesu li oni uzimali kredite i pod hipoteku davali imovinu tvrtke? Iza toga je interes banaka.

Što se moglo učiniti da ne dođe do intervencije policije?

– Ako je država do sada šutjela i pravila se blesava i mutava, zašto sad pokazuje snagu? Zašto danas tamo nije bio ministar rada, prije policije. Mogao je s ljudima sjesti i reći: zakonski postupak je takav i takav, naš plan je taj i taj, stečajni postupak bit će gotov za dva ili tri mjeseca, vi ćete ponovno raditi s drugim vlasnikom.

Od vlasti je došlo obrazloženje da policija samo radi posao na temelju odluke suda.

– To je dokaz potpune nesposobnosti vlasti da reagira kad je vrijeme.

Kako ocjenjujete aktualnu Vladu u ova četiri mjeseca?

– U programu Vlade koji je Saboru predočio Zoran Milanović nije bilo raskida kolektivnih ugovora, nije bilo smanjenja cijene rada koja već tri mjeseca uzastopno pada, nije bilo poskupljenja energije 30 posto za kućanstva, nije bilo rasprodaje, odnosno apsolutne privatizacije svega što Hrvatska ima bilo kroz koncesije, outsourcing i javno-privatno partnerstvo, što je sad obznanjeno kao neka nova vrsta privatizacije u zemlji.

Protiv ste koncesija?

– Ne, nemam ništa protiv toga da se npr. zagrebačka Zračna luka gradi po koncesijskom ugovoru, ili pak riječka luka, škver u Splitu, nastavak Dalmatine, dakle sve što se gradi iznova. Ali, ono što je već izgrađeno novcem poreznih obveznika, to se ne daje u koncesiju, to je zločin protiv države i naroda.

A javno-privatno partnerstvo?

– Još bih razumio da se modelom javno-privatnog partnerstva grade ceste, željeznica, kanalizacija, plinovod ili vodovod. Međutim, dječji vrtići, škole, bolnice, zatvori – nezamislivo mi je da se to što zovemo društveni standard gradi kroz modele javno-privatnog partnerstva. Gdje god se on provodio pokazalo se da privatni partner ne daje bolje ni jeftinije usluge. On daje lošije i skuplje usluge. Javno-privatno partnerstvo znači da su troškovi društveni, profit privatan. Uostalom što je sa Spaladium Arenom u Splitu koja je građena po tom principu, što je sa zagrebačkom Arenom? Koliko grad i država ulažu u njih bez obzira jesu li puni ili prazni?

Kako je došlo do toga da su se ti modeli nametnuli kao, kako rekoste, nova vrsta privatizacije?

– Psihološku pripremu za taj smjer kojim mi idemo, u suradnji s medijima, odradili su oni koji sustavno plasiraju tezu da država nije dobar gospodar. Što to znači? HPB ćemo prodati jer mi ne znamo gospodariti s bankom, Croatia osiguranje također, prodat ćemo ili ih dati u koncesiju jer ne znamo gospodariti s njima, prodati izvore pitke vode, prodat ćemo HEP. To oni nazivaju “stvaranjem poduzetničke klime”.

Tko su najveće žrtve tzv. druge, poslijeratne hrvatske tranzicije?

– Svaka tranzicija donosi troškove i ima svoje žrtve. U hrvatskoj tranziciji žrtve su radnici, nezaposleni i dijelom umirovljenici. Hrvatska je jednu tranziciju prošla 90-ih godina, onu pretvorbeno-privatizacijsku. Sada smo u jednoj tranziciji za koju kažu da je nužna zbog svjetske financijske krize. Financijski sektor ostaje nedirnut. Prije desetak godina hrvatski BDP je bio 200 milijardi kuna, a imovina financijskog sektora je bila otprilike isto toliko. Danas je imovina financijskog sektora 50 posto veća od hrvatskog BDP-a.

Govorite često o kriminalnoj neodgovornosti financijskog sektora. Na što pri tom mislite?

– O brutalnoj pohlepi. Ta se kriminalna neodgovornost očituje prije svega u tome što su se kreditna sredstva davala određenim kapitalistima, uzimajući pod hipoteku tvornice, a znali su jako dobro da taj novac ne ide u te tvornice. Oni su sudjelovali u toj kriminalnoj raboti. Kad dođe do stečaja, a to se uvijek pokazuje u svim stečajnim postupcima, vidimo da su te firme zadužene za kredite iz kojih ni jedna lipa nije investirana u tu tvrtku.

U čemu još vidite njihovu kriminalnu neodgovornost?

– I u primjeni devizne klauzule u “švicarcma”. Banke su novac donosile po dva posto kamata u eurima, ovdje su ih pretvarale u deviznu klauzulu “švicarac” i plasirale uz 7-9 posto kamata građanstvu i poduzetnicima. Kriminalna neodgovornost se očituje i u nestavljanju u funkciju imovine koja propada i time se sprječava gospodarski razvoj.

Krivite konkretno strane banke za loše gospodarsko stanje u Hrvatskoj?

– Mi imamo strane banke u Hrvatskoj koje ne kreditiraju razvoj domaćeg proizvodnog sektora, one su te koje su zaustavile na dulje vrijeme ozbiljne investicije u proizvodnju, a bez oporavka proizvodnje Hrvatska više nema mjesta za ni jedno novo radno mjesto. Sekundarni i tercijarni sektor je preinvestiran i tu više prostora nema. U obnovi proizvodnje ima, ali to nitko ne želi kreditirati jer ili je cijena kapitala previsoka ili je nedostupnost kapitalu tako teška da investitor domaći ili strani ne želi doći.

Može li se uopće još nešto promijeniti i što?

– Može. Prvo je oporezivanje dobiti i dividende. Bez progresivnog oporezivanja dobiti i dividende nema društvene pravednosti. Zašto ni bivša ni ova vlast ne želi prihvatiti progresivno oporezivanje? Jer po tom modelu oni koji imaju najviše, platit će najviše! To je prenošenje dijela tranzicijskih troškova na one koji imaju najveću dobit.

Tvrdite da ova Vlada nema hrabrosti ili volje za taj potez?

– Vidjeli ste da je mini porezna reforma bila predmet odlučivanja u Saboru na prijedlog Vlade i oni su odbili naše amandmane. Dakle, nedvojbeno tvrdim: oni to ne žele učiniti.

Neki vas zbog vaših stavova nazivaju populistom i demagogom.

– Pa, evo ja predlažem da napravite intervju s Paulom Krugmanom i pitate ga što je mislio kad je rekao da zločince iz Wall Streeta treba strpati u zatvor. Pitajte dr. Rastka Močnika iz Slovenije zašto upozorava da je model kapitalizma i slobodnog tržišta istrošen, nesiguran i da prijeti strahovito velikim posljedicama.

Pitajte profesora Roberta Skidelskog zašto upozorava da fiskalni pakt koji nameću Sarkozy i Merkel znači onemogućavanje javnih investicija kako bi se male države što više zaduživale i postale što više ovisne, što je novo ime za dužničko ropstvo.

Ako Vam ni to nije dovoljno, možete pozvati nobelovca Josepha Stiglitza, pa na koncu i UN-ovu Međunarodnu organizaciju rada koji su upozorili da model štednje ugrožava gospodarski sustav i povećava nezaposlenost.

Što mislite o prognozama da će se Hrvatska suočiti s uličnim valom nasilja zbog sve veće ugroze kupovne moći i životnog standarda građana?

– Ne usudim se prognozirati hoće li doći do valjanja nezadovoljstva po ulicama, ne znam kako će sindikati reagirati na najavu uništavanja kolektivnih ugovora, tj. daljnjega smanjenja cijene rada, a što se kod nas naziva stvaranjem “poduzetničke klime”. Motiv kapitala da dođe na neko područje je ako tamo očekuje natprosječni profit.

Daljnji je uvjet socijalni mir, zatim što niže nadnice, jeftina i što dostupnija komunikacijska infrastruktura i niski ekološki standard. Paralelno se napada zdravstveni, školski i mirovinski sustav. I na kraju se veli: sve morate privatizirati.

ŠENOL SELIMOVIĆ

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/173293/Default.aspx

| Broj posjeta: 1.218 |

Želite li komentirati? Objava: "Dragutin Lesar: Policija je u Pučišćima štitila interes banaka"

Imate li komentar?