Dragutin Lesar: Zvoni na uzbunu jer Rubikon je prijeđen!

Predsjednik Laburista predlaže sindikatima da zajednički prikupe 450 tisuća potpisa potrebnih za referendum, na kojemu bi se građani Hrvatske izjasnili za ili protiv Vladinog prijedloga kojim se ukidaju sva radnička materijalna prava osim odredbe o minimalcu.

„Premijerka Jadranka Kosor izriče laž kada tvrdi da se ukidanjem kolektivnih ugovora ne ukidaju sva materijalna prava radnika!“ – rekao je, među ostalim, predsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada Dragutin Lesar na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Hrvatskome saboru.

Lesar je jučer došao u posjed Nacrta prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o radu s tekstom konačnog prijedloga Zakona. Iz tog je Nacrta prijedloga očito da se radnicima, odnosno, svima onima koji u Hrvatskoj žive od svojega rada, crno piše. Ovaj Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o radu mogao bi biti usvojen po hitnome postupku, dakle; već na sjednici Hrvatskoga sabora koja je u tijeku.

Predsjednik Hrvatskih laburista izjavio je na pressici da je povod obraćanja novinarima izjava premijerke J. Kosor da Vlada priprema postupak raskidanja kolektivnih ugovora u javnim službama, nakon kojih će, tvrdi Lesar uslijediti otkazi kolektivnih ugovora i u privatnome, tzv. realnom sektoru.

Na pitanje novinara zbog čega bi se Vlada odlučila godinu dana prije izbora na taj doista rigorozan, nepopularan po radništvo – dakle; glasače – poguban potez, Lesar je rekao da pravi odgovor ne zna. Ali, kazao je, naslućujem da bi iza odluke o suspenziji trenutno važećeg Zakona o radu i donošenje novoga, restriktivnoga mogao stajati interes krupnoga kapitala, točnije; desetak najvećih kapitalista u Hrvatskoj. Treba podsjetiti da je restriktivniji Zaokon o radu od prethodnoga 2003. godine donijela tada vladajuća trećesiječanjska koalicije. I izgubila izbore. No, izmjene Zakona o radu koje predlaže Jadranka Kosor najgore je što se radništvu moglo dogoditi. Vlada će povijesni kotač vratiti dvadesetak godina unatrag – obrazlagao je Lesar na pressici – u vrijeme s početka devedesetih kada su teškom mukom sklapani prvi kolektivni ugovori (1992.)

Prihvati li Sabor prijedlog Vlade o izmjenama Zakona o radu, odmah po stupanju novoga Zakona o radu kolektivni ugovori u javnim službama, a potom i u privatnome sektoru, prestaju vrijediti. U članku 3. Konačnog prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o radu piše: „Stupanjem na snagu ovoga Zakona, prestaje produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima, koja su se produženo primjenjivala do stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Radnici po stupanja na snagu ostaju bez svih materijalnih prava, jer su u kolektivnim ugovorima – a ne u Zakonu – određena pravila po kojima se plaća prekovremeni rad, noćni rad, rad blagdanima. U kolektivnim su ugovorima propisane obveze ispalete božičnice, regresa ili dječjih darova. Znači, tumačio je Lesar, kada se ukinu kolektivni ugovori, poslodavac može radniku za noćni rad isplatiti jednu lipu jer ga više niti jedno pravilo o adekvatnoj naknadi za prekovremeni ili noćni rad ne obvezuje. Uz gubitak svih materijalnih prava novi bi zakon onemogućio radniku kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu na zaštitu sindikata. Ostala bi mu samo pomoć hrvatskoga sudstva koje predmete iz radnoga prava po sudnicama povlači godinama, pa i desetljeće. Radinici, dakle, ostaju bez ikakve zaštite, prepošteni na milost i nemilost kapitalista, kojima Vlada udovoljava svaki zahtjev. Preko leđa radnika.

Jedino pravo koje će radnici imati – prođe li ovaj potez koji radništvo vraća u feudalni sustav – je pravo na zajamčenu minimalnu plaću koja sada iznosi 2814 kuna – bruto.

Lesar je uputio poziv sindikatima da zajedničkim snagama u 15 dana – od trenutka kada dokument koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – prikupe 450 tisuća potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma. Na tom bi se referendumu građani Republike Hrvatske izjasnili prihvaćaju li da im vlast oduzme sva prava koja su do sada imali.

Lesar je uputio političarima koji kroje nove izmjene ustava RH da u Ustav uvedu kategoriju plaća umjesto zarada te da se u Ustav vrati riječ i pojam radnik.

MASPOK