Analiza kredita vezanih uz CHF

Republika Hrvatska deklarira se kao socijalna država, te je kao takva spremna pružati razne vrste dotacija, pomoći i slično. Tako je primjerice osnovna medicinska skrb u okvirima osnovnog socijalnog osiguranja, predlaže se i besplatno visokoškolsko obrazovanje, poljoprivrednicima se isplacuju poticaji, garantiraju se štedni ulozi do određene svote i slično. Prema toj logici, nužno je što prije predložiti i donijeti Zakon o zaštiti dužnika koji će ustanoviti uvjete koji moraju nastupiti, a nakon cega država štiti svoje građane dužnike po deviznim, ali i kunskim kreditima (u slučaju slabljenja kune) na način da im subvencionira nerealne tečajne razlike. Naravno, pri tome postavit ce se pitanje potrebnih likvidnih budžetskih sredstava za pokrivanje tih subvencija.

Možda se ovaj problem može riješiti uvođenjem diferenciranih stopa poreza na nereinvestiranu dobit. To znači da oni koji ostvaruju ekstra profite (kao što su banke), a to ne reinvestiraju u greenfield investicije plaćaju porez na dobit po odgovarajucim povećanim poreznim stopama. Na taj način ne bi se dirao niti pravni okvir ugovorenih krediti, niti bi se narušavali ekonomski odnosi, već bi se kroz pozitivan angažman politike riješio gorući socijalni problem koji je proizvod značajnog jačanja švicarskog franka, a što se bitno reflektiralo na socijalni status korisnika bankarskih deviznih kredita.

Napisali:

prof. dr. sc. Branimir Dukić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Osijeku
prof. dr. sc. Rudolf Scitovski, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku

PRILOG:
>> Detaljna analiza kredita vezanih uz CHF (pdf)