Novi mandat nije dobar više ni za njega, a kamoli za Grad. Ja promjenu vidim kao izvor radosti, kao kad grane sunce. U politici mi se najljepše čine – novi projekti. A moj bi projekt bio od Rijeke stvoriti grad u kojem ne samo da mladi ostaju, nego i dolaze. To mi je san
Dekan Filozoskog fakulteta prof. dr. Predrag Šustar, kandidat Hrvatskih laburista-stranke rada, u anketama za gradonačelnika Rijeke stoji izuzetno dobro, i spominje se kao favorit za drugi krug izbora s Vojkom Obersnelom.
Filozof u politici, pa stoga filozofsko pitanje:Što je pogriješio Vojko Obersnel da bi ga trebalo promijeniti?
– Nemam namjeru puno čeprkati po prošlosti, ali ipak nešto treba i reći: uz upravnu, političku, socijalnu i ekološku funkciju lokalne samouprave koje su više-manje dobro odrađene, u Rijeci je zapostavljena ekonomska uloga gradske vlasti. A urbana ekonomija je model novog razvoja Europe. Gradovi danas u EU najviše doprinose razvoju država. U Hrvatskoj je taj postotak 11 posto, a ja to vidim kao najveću grešku aktualne strukture. Izostalo je strateško osmišljavanje razvoja Rijeke. Dokument koji su Urban Institute i USAID izradili 2002. za Grad Rijeku sve govori, odličan je – ali ništa nije realizirano. To je ključna greška.
Što je sve izostalo?
– Među ostalim, taj dokument govori o potrebi formiranja fonda za poticanje poduzetništva, s jasnim modelima financiranja putem banaka, od riječkog prometnog pravca, brodogradnje do zdravstvene industrije. Naravno, nijedan grad ne može imati sve. Rijeka je sve zacrtala, ništa nije provedeno. Zato je moja ideja i osnivanje Centra za razvoj, u suradnji sa Sveučilištem, kao i tzv. infocentra, mjesta gdje bi svi investitori mogli dobiti sve informacije o svakoj gradskoj čestici i projektu.
Pa zašto po vama Grad sve to nije proveo?
– Obersnel i SDP dugo su na vlasti, očito je da je ova garnitura ustajala, da su se uljuljkali. I drugo, očito je nedostajalo političke volje da se neke stvari provedu. Sve se vidi iz proračuna: on pada sa 1,1 milijardi kuna na oko 700 i nešto milijuna sada u 2013. To je najbolji dokaz nepostojanja ekonomske uloge Grada. I PGŽ je pala sa drugog mjesta u Hrvatskoj na šesto mjesto – očito je nešto pošlo po zlu. Dakle, trebaju nam promjene.
Alibi politika
Gradska vlast ima tezu da se Rijeka nema gdje razvijati, jer je administrativno stiješnjena.
– Nema to veze, ima toliko napuštenih poslovnih prostora koji stoje da to ne može biti slučajno. To je alibi već 11 godina, isti problem već 11 godina, očito da ga nitko nije ni detektirao kao problem. I ideja o SteP-u 2 kao novom centru razvoja još uvijek je previše maglovita, mi ne znamo je li sve imovinsko-pravno riješeno i je li to samo floskula za izbore ili ne. U gradskoj vlasti moraju shvatiti da kod nas koji ih kritiziramo nema mržnje, nema želje za prepucavanjem: jednostavno, oni probleme više ne uspijevaju riješiti. Neka ih onda prepuste drugima.
Druga je teza SDP-a da je HDZ-ova vlast svjesno zapuštala Rijeku.
– Ma lokalna politika nije stvar ideologije, ima gradova koji se unatoč svemu uspijevaju razvijati, pogledajmo Zadar. U današnje vrijeme baratati takvim alibi-tezama je bespredmetno. Trebaju nam projektna rješenja i ljudi koji ih mogu provesti. Inače, sve je samo »wishfull thinking«. Za mene je politika racionalna stvar. Ako imate jedan zajednički interes, kao što ga imaju građani Rijeke, nijedna ideologija ne može ga zaustaviti. Ne može nas omesti ni Zagreb, ni ranije Beograd, ni sutra Bruxelles, ako mi nešto želimo. Sve drugo je alibi za zadržavanje postojećeg stanja – koje je za građane loše. Ne treba padati na te štoseve.
Treća je teza SDP-a da se grad treba razvijati kao mjesto tercijarnih djelatnosti i urbanog turizma.
– Opet totalno lažna dilema. Takva dihotomija je »fejk« – pa ne isključuje proizvodna djelatnost usluge, ili obrnuto. To nije ili/ili, to je i/i. Rijeka je dovoljno velik grad za sve to. Normalno da je nerealno očekivati stare tipove proizvodnje, ali brodogradnja i poduzetništvo moraju opstati i razvijati se na novi način.
Kako vidite način funkcioniranja samog gradonačelnika Obersnela?
– On se drži autarkično, zatvoreno, u svom uskom krugu, ne konzultira šire krugove u znanstvenoj zajednici ili biznisu. Politika – to je kontakt, komunikacija, mreža, lobiranje. Samo čovjek koji je komunikacijski sposoban to može uspješno raditi. Čuo sam da je jako puno putovao po svijetu – očito da taj kapital nije uspio iskoristiti za boljitak Grada. To je zastarjela komunikacija, nepoznavanje novih pravila, novih trendova, to je izolacija. Kako to da kapital bez problema dolazi u druge gradove, a baš u Rijeku ne?!
Dajte objasnite tko će biti u vašem timu, ako pobijedite? Jesu li vaši suradnici ljudi s liste Laburista, ili neki sasvim drugi, poput ekipe iz Riječkog vala?
– Najvažnije je da se prvo dogodi drugi krug, to bi bilo sjajno za Rijeku, da se uzbibaju ustajale vode, to je u interesu građana. Tko god potom sjedne u stolicu na Korzu 16 imat će zadatak teži od ičega – da se gradsko gospodarstvo trgne. Tu bez šireg konsenzusa sreće nema. Potrebna je suradnja s ljudima koji su dokazali da znaju i mogu – zaraditi novac, obići svijet, učiti novo… Po meni, to nijedna stranka ne može sama. Potrebni su nam stručnjaci. Meni se Riječki val dopada, surađivao sam s njima, to je jako dobar rezervoar ljudi, ideja, stručnjaka, nevjerojatan fond znanja, mreža, iskustva… Puno sam od njih naučio.
Puna usta Sveučilišta
Oni će vas podržati u drugom krugu?
– Ne ulazim u to, ali bio bih sretan kad bi surađivali i dalje. Mene zanimaju projekti. Ja sam impresioniran kad vidim dobro rješenje, koje je moguće primjeniti. Ali za to trebaju i ljudi. Po meni, gradska uprava treba biti središnje mjesto promišljanja razvoja, ondje treba iskoristiti sve kapacitete, ljude dodatno educirati, nagrađivati najbolje, a izvana također angažirati najbolje stručnjake. Recimo, Zagreb ima na svom Sveučilištu specijalistički studij upravljanja gradovima. Možda to možemo pokrenuti i u Rijeci. Poanta je u tome da je Rijeka mići grad, i trebaju nam svi koji znaju. Ja bih za stručnjacima kao gradonačelnik trčao, kumio ih i molio, bez ikakvog stida ili zadrške, da mi se pridruže, jeo bih travu, samo da dobijem najbolje. Ne bih u tome bio izbirljiv, kao neka primadona. Nije vrijeme za umišljene primadone.
Zašto Sveučilište nije aktivnije uključeno u razvoj Grada?
– Puna su usta svima Sveučilišta, a ja mogu reći, bez obzira na odnose s rektorom Perom Lučinom, s kojim sam ranije imao i »natezanja«, a danas smo postali pravi prijatelji, da o tome razmišljamo slično ili isto. Četverokut Sveučilište-Grad-biznis-civilni sektor – to je ključ. Netko ih treba povezati, a tko ako ne Grad? Tu Grad mora, da tako kažem, žrtvovati sebe, dati sve što ima, pa i popularnost ili taštinu gradskog lidera, da bi taj četverokut funkcionirao. To je preduvjet za protok znanja ka gospodarstvu. Nažalost, danas je Sveučilište još uvijek na neki način izolirano. Ako je tako, promašilo je temeljnu misiju.
Meni ovo z
vuči kao vaša kandidatura za rektora, a ne za gradonačelnika.
– A ne. Ja bih zaista radije nešto novo, a politika je za mene nova. Ako bi s mjesta dekana prešao na mjesto rektora, to bi bila puno manja promjena nego da uđem u politiku ili postanem gradonačelnik, a uz to kolegu rektora Lučina vidim kao čovjeka novog vremena koji ima još jako puno za napraviti. Ja želim promjenu u Gradu. A Obersnela vidim kao prošlost. Nemam ništa osobno protiv njega, dobar je političar, pripremljen, zainteresiran. Ali je prošlost. Novi mandat nije dobar više ni za njega, a kamoli za Grad. Ja promjenu vidim kao izvor radosti, kao kad grane sunce. U politici mi se najljepše čine – novi projekti. A moj bi projekt bio od Rijeke stvoriti grad u kojem ne samo da mladi ostaju, nego i dolaze. To mi je san.
A što radite u Laburistima?
– Zašto to pitate?
Pa više djelujete kao elitist nego laburist.
– Po čemu, po načinu razmišljanja, odijevanja? Kad govorim o laburizmu, ja vidim engleski laburizam. To je moj ideal.
Znači manja je veza vas i Dragutina Lesara nego vas i Eda Milibanda?
– Ha ha, smatram se malo »british«.
Obersnelov model JPP-a za bolnicu nije realan
Optužili su vas konkurenti da nemate pojma o financiranju iz EU fondova kad ste rekli da se sveučilišna bolnica može na taj način graditi?
– Obersnelov model JPP-a izuzetno bi poskupio trošak, i nije realan. Koji bi privatni partner gradio bolnicu, taj rezon mi je potpuno nejasan, pa to smatram floskulom. A što se tiče EU fondova, već se radi na tome da se napravi integracija Sveučilišta i KBC-a, čime bi se stekli formalni uvjeti da se projekt kandidira u EU. Haller i Lučin su o tome već razgovarali. Dakle, model itekako postoji.
Naramak brzopoteznih
Može li »naramak brzopoteznih«?
– Ako morate.
Vjernik ili ateist?
– Vjernik. Tradicijski sam odgojen, dobar sam sa Crkvom i riječkom Teologijom.
Hobi?
– Trčanje, tu ispucam negativnu energiju. I obitelj, to je moja strast, moje dvije kćeri od 8 i 12 godina, supruga arhitektica. Što stariji – obitelj važnija. To je mir, stabilnost.
Što sada čitate?
– Literaturu o urbanoj ekonomiji, o gradu kao kulturnom fenomenu. Takav sam, kad me nešto zanima, fokusiram se, izgaram.
Koliko dugo čitate tu literaturu?
– Godinu i pol, dvije. Sada Giddensa, ideologa trećeg puta.
Koji auto vozite?
– Toyota Corolla. To mi je naslijeđe od tate.
Gdje ujutro pijete kavu?
– Moram vas ispraviti: crni čaj. S mlijekom.
Fakat british. Odijelo ili casual?
– Odijelo. Kravatica. To mi je kao uniforma, onda ne trebam puno misliti. Al nisam oduvijek bio takav…
Zašto ove cipele trekkerice?
– Ha ha, bile su mi sretne na prvom intervjuu. Kupio sam ih u New Yorku prije sto godina. Tamo sam živio skoro dvije godine ukupno. Želio bih da je Rijeka kao New York: vječno kolanje energije. A Rijeka je stalno u nekoj tjeskobi, kao pod ručnom – to želim promijeniti!
Tihana Tomičić
Izvor: http://pgz.laburisti.com/predrag-sustar-nemam-nista-osobno-protiv-obersnela-ali-on-je-proslost/
Želite li komentirati? Objava: "Predrag Šustar: Nemam ništa osobno protiv Obersnela, ali on je prošlost"