'Kad ne bismo iscrtavali zebre po kolnicima, godišnje bi uštedjeli milijune'

Božidar Kolarić, varaždinski gradski vijećnik iz redova Laburista, još 2013. godine postavio je vijećničko pitanje vezano uz to zašto se iscrtava signalizacija na cestama, točnije zebre, te dao prijedlog prema njemačkom modelu koji bi, smatra, donio značajne uštede u Hrvatskoj.

Iako je, kaže, pitanje postalo predmetom sprdnje, ponovno se odlučio javnoga postaviti, iako će ga neki ismijavati.

– U listopadu 2013. godine postavio sam jedno vijećničko pitanje koje je, po mojim informacijama, postalo predmetom sprdnje čak i u stručnim krugovima. Naime, predložio sam nešto što bi na godišnjoj razini u Hrvatskoj donijelo milijune kuna uštede, a o ekologiji da i ne govorim – započeo je Kolarić i dodao kako je kompetentan raspravljati o ovoj temi jer je od 38 godina staža koliko ima do sada, 30 radio kao majstor na održavanju kamiona i autobusa, pri čemu se, osim limarskih i bravarskih poslova, bavio i lakiranjem.

– Na prvi pogled slike ovih raskrižja u privitku ničim se ne razlikuju od onih u Zagrebu ili Varaždinu. Međutim, sasvim slučajno, kad sam bio kod rodbine u Njemačkoj, zapazio sam nešto, a to je da tamo gdje su semafori nema zebri. Pitao sam rođaka koji je radnik u firmi koja održava prometnice u Berlinu, zašto nema zebri. Odgovorio je kako ih nema jer postoji semafor, a isprekidane tanke crte označavaju širinu trake unutar koje se pješaci kreću – nastavio je Kolarić.

– Ponegdje ima još i traka za bicikliste, ali zebri nema. Pitao sam, a što ako recimo ne bi semafor radio, da je u kvaru ili nestane struje? Kao i u Hrvatskoj, pravila su ista. Postoje znakovi koji točno određuju koje su glavne ulice, a u slučaju da semafor ne radi, vozač je dužan propustiti pješaka, bez obzira vidi li se zebra ili je nema. Ukratko, Nijemci pragmatični kakvi jesu, procijenili su da su zebre potpuno nepotrebne tamo gdje postoje semafori.

– Kao osoba koja se bavila lakiranjem jasno mi je da ljudi koji crtaju zebre u rukama nemaju šprice nego doslovno ‘bacače’ boje koja je vrlo agresivna zbog svoje namjene. I sad za primjer uzmite raskrižje u Zagrebačkoj kod rampe. Širina jedna crte je otprilike četrdeset centimetara, a crta je duga oko tri metra. Kad bi svaka crta imala samo jedan kvadrat, pogledajte u deklaracijama boje koje služe u te svrhe, koliko boje i razrjeđivača treba za jedan kvadrat i koliko to košta plus, naravno, usluga. A koliko zebri ima u Hrvatskoj kod semafora? – istaknuo je Kolarić uz ponovni upit: Zašto crtamo zebre kod semafora?

http://varazdinski.rtl.hr/drustvo/kad-ne-bismo-iscrtavali-zebre-po-kolnicima-godisnje-bi-ustedjeli-milijune