Ustavni je sud ukinuo tri odredbe zakona o izboru zastupnika: onu koja listu bez najmanje 40 posto žena proglašava nevaljanom; onu koja i političke stranke obvezuje na prikupljanje (najmanje 1500) potpisa birača; onu koja je priječila kandidiranje osobama pravomoćno osuđenima za kaznena djela protiv službene dužnosti – zloupotrebe položaja i ovlasti.
Što se prve ukinute odredbe tiče, mnogo nas je u saboru upozoravalo na ustavnu upitnost ali je stvorena takva atmosfera da su nas proglašavali protivnicima spolne ravnopravnosti.
Druga je došla od organizacija civilnog društva i dijela stručne javnosti. Stranke i nezavisne liste moraju biti u istom položaju – rekli su.
Treća je bila posljedica dogovaranja i pokušaja da zajedničkim dogovorom spriječimo kandidaturu pravomoćno osuđenima za najteža kaznena dijela. Tako je bilo sve do dana glasovanja.
Taj članak (u tekstu zakona objavljenog u Narodnim novinama) glasi:
1) Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje.
2) Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za:
1. kaznena djela iz Glave IX. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 125/11. i 144/12.) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva:
– genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo,
2. kaznena djela iz Glave X. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 125/11. i 144/12.) protiv života i tijela: teško ubojstvo,
3. kaznena djela iz glave XXVIII. Kaznenog zakona (»Narodne novine« br. 125/11. i 144/12.) protiv službene dužnosti: zloupotrebe položaja i ovlasti.
Dakle sporna je točka 3. stavka 2. koja je u zakon ubačena, moram biti iskren i priznati da ni danas ne znam kako, na sam dan usvajanja zakona. Uglavnom, SDP je petljao sa svojim amandmanom pa onda s amandmanom zastupnice Holy.
Moram napomenuti da tom zabranom nisu bili obuhvaćane osobe pravomoćno osuđene za počinjenje kaznenih dijela iz područja „protiv službene dužnosti“: nezakonito pogodovanje, primanje mita, davanje mita, trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, iznuđivanje iskaza, protuzakonitu pretragu, protuzakonito oslobođenje osobe kojoj je oduzeta sloboda i odavanje službene tajne. Zašto? To ostaje enigma. Osuđeni za primanje (ili davanje) mita se mogu kandidirati a oni za zloupotrebu položaja ne?
Prilikom glasovanja o tom zakonu u dvorani su ostali samo vladajući. Naime, nastao je pravi skandal oko prihvaćanja ili ne prihvaćanja amandmana upravo na sporni članak oko zabrane kandidiranja. Uvjeravam vas da u trenutku glasovanja nitko razuman nije mogao znati ili razumjeti kako će na kraju ta odredba glasiti jer je SDP najprije dao svoj amandman, potom prihvatio dio amandmana zastupnice Holy pa onda nakon pauze prihvatio njezin u cijelosti ali ostao kod svoga… I u tome je suština problema: amandman predlagatelja automatski postaje sastavni dio zakona.
Uzaludna su bila sva upozorenja da je došlo do pogreške u proceduri i da zastupnici glasuju o tekstu zakona kojega naprosto nije moguće razumjeti. I ako bi bili iskreni, tekst zakona objavljen u Narodnim novinama ne odgovara onome što je u saboru prihvaćeno. Ili sam ja mislio da je prihvaćeno.
Drago mi je da nisam glasovao za taj zakon.
Zašto? Pogledajte video zapise.
1. https://www.youtube.com/watch?v=7hCd6QoU540
2. https://www.youtube.com/watch?v=vvObqtc8YvI
3. https://www.youtube.com/watch?v=gkru67UrQZ8
4. https://www.youtube.com/watch?v=1sMDoHBRZvc
PS: Što je s onima koji za vrijeme obnašanja dužnosti počine ova kaznena dijela? Ostaju na dužnosti do pravomoćnosti presude. Ako pak je kazna manja od 6 mjeseci zatvora, i nakon toga. Nagode se.
Želite li komentirati? Objava: "U Sabor ili Remetinec?"