Kuna, euro, švicarac, dolar… bon

Članak 84. Zakona o radu glasi:

(1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada.
(2) Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.
(4) Plaća i naknada plaće u smislu ovoga Zakona su plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

Dakle, plaće se moraju isplaćivati u novcu, a u Hrvatskoj je sredstvo plaćanja kuna. Osim ako imate kredit kod stranih bankara. Njima je dopušteno da koriste švicarce, eure, dolare..

Do kraja 2011. članak 114. Kaznenog zakona glasio je:

Tko uskrati ili ograniči građanu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu, zakonom određeno radno vrijeme i odmor, prava iz socijalnog ili mirovinskog osiguranja, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Od početka ove godine Kazneni zakon propisuje:

Članak 132.

(1) Tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.
(4) Ako počinitelj iz stavka 1. ovoga članka naknadno uplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne.
(5) Pod plaćom se u smislu ovoga članka podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu.

I ako ste sada pomislili da je neisplata plaća ili isplata plaća u bonovima ili robi kazneno djelo, gadno ste se prevarili.

Da bi po staroj odredbi iz članka 114. Kaznenog zakona neisplata plaća bila kazneno djelo trebalo je dokazivati da poslodavac plaću nije isplatio u namjeri, imao je novaca ali eto, nije htio isplatiti plaću.

A što je sa isplatom plaće u bonovima? Ni to nije kazneno djelo prema shvaćanju državnih odvjetništva u Hrvatskoj.

Dokaz da je tome tako neka posluži rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu koji je odbacio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u poduzeću koje je svojim radnicima isplaćivalo plaće u bonovima.

Kako je ODO Čakovec amnestiralo odgovorne osobe od odgovornosti za isplatu plaća u bonovima pogledajte ovdje:

p.s.

Ni primjenom novog članka 132. Kaznenog zakona isplata plaća u bonovima neće biti kazneno djelo.

A posebno je zanimljiva odredna stavka 3. Ponovimo je, kako ne bi bili u zabludi:

(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.

— Dragutin Lesar