Mađarski Mol, 47,15 postotni vlasnik Ine, istisnuo je hrvatskog predstavnika iz pregovora sa mogućim strateškim partnerom norveškim Statoil-om, čime bi u budućnosti mogli prevladati mađarski interesi u odnosu na interese Republike Hrvatske. Norveški naftni div je, naime, zainteresiran za istraživanje nafte i plina u srednjem i južnom Jadranu, područjima nedovoljno istraženima u Hrvatskoj.
Njihov predstavnik boravio je u Zagrebu krajem siječnja te je zatražio uvid u tzv. „dataroom”, bazu podataka o područjima gdje bi eventualno radili. Ti se podaci nalaze u Ini, kojoj je Statoil platio uvid u povjerljive podatke. Međutim, umjesto Želimira Šikonje u čijoj se nadležnosti nalazi taj posao, razgovore sa Norvežanima preuzeo je Mađar Andras Kiraly. Kiraly, koji je s Inine strane potpisao Ugovor o tajnosti podataka, direktor je Sektora međunarodnog istraživanja i proizvodnje nafte i plina.
Želimir Šikonja je pak direktor Sektora za istraživanje i proizvodnju u jugoistočnoj Europi u koju spada Hrvatska iz čega jasno proizlazi da on mora imati glavu riječ u razgovorima sa Statoilom.
Ovakva situacija mogla bi biti iznimno štetna za Hrvatsku. Naime, u idućoj fazi pregovora kada se bude govorilo u uvjetima istraživanja, Mol će određivati uvjete u ime Ine premda bi se radovi i proizvodnja odvijali u Hrvatskoj. Među uvjete spadaju dogovor o raspodjeli dobiti, definicija komercijalnog otkrića, koliko će morati biti dnevna proizvodnja, te kolika će biti cijena proizvedene nafte i plina. Također, postavit će se i pitanje gdje će biti mjesto isporuke proizvedene nafte i plina. Mol bi tako mogao inzistirati da mjesto bude u Mađarskoj, a ne Hrvatskoj.
U Ini su odbili reći zašto pregovore sa Norvežanima ne vodi Šikonja već Kiraly. U odgovoru na upit napisali su tek da je “Kiraly također odgovoran za poslovanje u segmentu istraživanja i proizvodnje, čiji je sastavni dio održavanje i kontinuirana komunikacija sa stranim kompanijama koje se bave istim ili sličnim djelatnostima”. Novoizabrani predsjednik nadzornog odbora Ine, Davor Štern, čiji je zadatak među ostalim zaštita državnog udjela i hrvatskih interesa, rekao je da je zatekao takvu situaciju. „Takav odnos i raspodjelu poslova zatekao sam po preuzimanju funkcije”, kratko je rekao Štern.
Brojni zaposlenici Ine ogorčeni su, te ističu da su razgovori sa Statoilom samo još jedan u nizu dokaza kako su Mađari zagospodarili Inom, bez da imaju dovoljan vlasnički udio. Inače, Statoil je jedna od vodećih svjetskih naftnih kompanija u vlasništvu države. „S obzirom da je norveška obala već prilično iscrpljena, Statoil aktivno traži međunarodne prilike za off-shore projekte, odnosno radove u dubokim vodama“, navedeno je na internetskoj stranici norveškog naftaša. Na cijelom hrvatskoj Jadranu i području Dinarida, tj. obalnog područja, dosad je napravljeno manje od 200 bušotina. Istovremeno, u panonskom dijelu Hrvatske koji je tri puta manji izrađeno je preko 4000 bušotina.
Stanko Kadija
Stručni suradnik za energetiku
smiješno je da je nekome u prošlosti uopče palo na pamet prodati “zlatnu kokoš” da bi onda kupovao “zlatna jaja”…stvarno mudraci vode ovu državu!!!!
A kakvi smo onda mi tek glupani kada ih pratimo u njihovom vodstvu!!!!!!!!!!!
Podržavam svaku riječ i dodajem:kukamo i plaćemo, a tko ih je doveo na vlast i to dva puta uzastopce od 2003. godine. Zar zaslužujemo bolje, zar zaslužujemo suosjećanje i sažaljenje-ja mislim da ne. Vlast je ogledalo jednog naroda, kakav narod takva vlast. Naravno, nismo baš svi isti, pa se nadam da će jednom i pošten čovjek moći živjeti i raditi u državi koju smo stvorili, zasad čekamo u prikrajku.
Tko to onda kaže da Mađarska mora nema? Ne mora ni imati, ako može gospodariti tuđim. Tko nam je kriv što sami sebi ne možemo biti gazde, već stalno tražimo tutore!