Doprinos medija u ispunjavanju europskih standarda u zaštiti ljudskih prava

Mediji mogu igrati pozitivne uloge u promicanju izgradnje mira, a kao najpozitivniju možemo navesti promicanje ljudskih prava i promicanje ravnopravnosti spolova. Na javnu percepciju stanja ljudskih prava u najvećoj mjeri još uvijek utječu mediji i očekivati je da će se opća percepcija stanja ljudskih prava kako u svijetu tako i u nacionalnim okvirima korigirati u mjeri u kojoj institucije koje su posvećene brizi za ljudska prava budu koristile potencijale mrežnih medija.

Na javnu percepciju stanja ljudskih prava utječe i definicija ljudskih prava i ovdje je vrlo bitno da li je fokus samo na političkim pravima ili će se aktualizirati i razvijati osjetljivost i na neka druga pitanja kao što su nacionalne manjine, socijalne kategorije osoba, diskriminacija žena i rodna zastupljenost u medijima. Nacionalno zakonodavstvo u Europi uključuje obavezu medija da promiču jednakost kao i da se bore protiv diskriminacije svojim sadržajima. Trebaju se integrirati sve zajednice, društvene skupine i generacije, uključujući i manjinske skupine, mlade, stare osobe, socijalne kategorije u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom, a uvažavajući njihove različite identitete i potrebe. Žene se u medijima i dalje prečesto negativno prikazuju i često ih se stereotipno smješta u privatnu sferu, u dom i obitelj, a mediji ih prikazuju kao seksualne objekte te je bitna uloga medija u suprotstavljanju rodnim stereotipima.

Osnovni strateški dokument Republike Hrvatske koji se donosi s ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova tzv. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, zajedno s institucijama Europske unije pozivaju zemlje članice da razviju aktivnosti jačanja razine svijesti protiv seksističkih vrijeđanja i degradirajućih uloga između žena i muškaraca u svim područjima života ka cilju potaknuti medije da promoviraju sliku žene i muškarca neopterećenu stereotipima, a koja se temelji na poštovanju ljudske osobe i ljudskog dostojanstva. Medijsko izvještavanje može imati velik utjecaj u društvu, i pridonijeti uravnoteženom sudjelovanju žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju koje se još uvijek zasniva na ‘muškim vrijednostima’. Ravnopravnost spolova je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka u Republici Hrvatskoj te bi temeljna težnja društva trebala biti postizanje ravnopravnosti spolova. Kako bi potaknuli odgovornost medija u zaštiti ljudskih prava, nužno je uspostaviti tijelo za nadzor medija kao što je predviđeno u Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova, osigurati učinkovitu provedbu zakona, novčano potpomognuti programe koji su usmjereni na podizanje svijesti o pravima žena i osigurati obuku za medijske profesionalce.

Pravo na dostupnost informacija kojima raspolažu tijela javne vlasti, jedno je od osnovnih ljudskih prava zaštićeno međunarodnim ugovorima i Ustavom RH. To se pravo danas smatra temeljnim preduvjetom demokratizacije društva i stvaranja aktivnog građanstva, koje može obaviješteno i meritorno odlučivati o zbivanjima u zajednici u kojoj živimo.

Želimo otvorenu javnu vlast jer građani Republike Hrvatske imaju pravo znati za što se odlučuje i imaju pravo dobiti uvid u službene dokumente koji su im potrebni, bez posebnog obrazloženja. Odnos vlasti i građana je odnos povjerenja. Pri obavljanju javne vlasti tajnost je izuzetak. Povjerenje se jača primjenom načela otvorenosti javne vlasti, a otvorenost je načelo i obveza javne vlasti, dok dostupnost informacija u posjedu javne vlasti je pravo građana. U svim demokratskim društvima vlast postoji radi građana, a ne obratno. Građani uredno plaćaju poreze, daju povjerenje nositeljima javnih funkcija te imaju pravo tražiti odgovorno ponašanje vlasti u svakom njenom dijelu po uzoru i prema iskustvu razvijenih demokratskih zemalja.

Hrvatska Vlada treba uspostaviti jedinstveno zakonodavstvo koje se temelji na

slijedećem:

1. Dostupnost službenih informacija za sve

2. Obaveza objavljivanja i pružanja informacija

3. Jasni rokovi i zaštita prava

4. Dostizanje europskih standarda

uz zaključak da demokracija košta, ali neusporedivo manje nego korupcija!!!

— Silvija Dološić, mag.iur.