Povijest je dokazala da je sadašnji prag previsok jer nije održan ni jedan referendum koji su inicirali građani
Ustavni prag od minimalno deset posto popisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj za pokretanje bilo kakvog referenduma definitivno je previsok i predstavlja nepremostivu prepreku za pokretanje referenduma, zaključak je svih sudionika tematske sjednice Odbora za Ustav s temom “Normativni okvir za raspisivanje i provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj”.
Jedino vladajući, koji su također prije dvije godine predlagali da se u Ustavu taj broj od deset posto smanji na pet posto, nisu podržali prijedlog 40-ak zastupnika iz redova svih oporbenih stranaka predvođenih šefom laburista Dragutinom Lesarom da se ide u izmjene zakona i umjesto spornih deset posto prag spusti na 200 tisuća potpisa građana. Sindikati, civilne udruge predvođene GONG-om, ali i pravni te ostali stručnjaci složili su se da se mora omogućiti provođenje referenduma jer je povijest dokazala da je sadašnji prag previsok budući nije održan ni jedan referendum koji su inicirali građani. S druge strane, svi sudionici, pa i vladajući, složili su se da je rok od 15 dana za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na inicijativu birača prekratak, a ministar uprave Arsen Bauk najavio je da će u siječnju izaći s prijedlogom izmjena Zakona o referendumu, koji bi trebao biti donesen do kraja godine, a u kojem će sigurno biti produžen taj rok. Složili su se svi i da bi trebalo zakonom propisati teme o kojima se ne može raspisivati referendum, kao i da bi Ustavni sud ustavnost referendumskog pitanja trebao ocjenjivati prije, a ne nakon prikupljanja potpisa.
– Jedna od mogućnosti mogla bi biti i da se država uključi u prikupljanje potpisa. Neke zemlje to imaju regulirano pa tako, kada inicijator prikupi određen broj potpisa, preda se taj posao državnim tijelima koja nastavljaju s prikupljanjem potpisa – predlagao je Bauk potencijalne modele koje bi trebalo unijeti u zakon. Ministar nije na sjednici komentirao prijedlog da se mijenja Ustav, već je poručio da će se o tome “radije svađati sa zastupnicima u sabornici nego na ovoj tematskoj sjednici sa sindikatima”, posebno na dan štrajka.
Predsjednik odbora Peđa Grbin kazao je odmah na početku sjednice da SDP misli da nije potrebno dirati u broj potpisa birača jer je on posljedica širokog političkog konsenzusa.
Predlagatelj promjena Ustava Dragutin Lesar rekao je da je inicijativa krenula kada je najavljena ozbiljna reforma Europske unije nakon koje je i premijer Zoran Milanović prvo rekao da bi o potencijalnim posljedicama tih promjena na Hrvatsku građani trebali odlučivati na referendumu, a kasnije dodao i da to mišljenje nije njegovo ultimativno.
– U Hrvatskoj postoji puno strahova, a najveći je strah od odlučivanja naroda i neposredne demokracije koja se u Hrvatskoj svodi samo na izbore – ustvrdio je Lesar, a s njime su se složili i čelnici više sindikata koji su sudjelovali na sjednici. Koordinator pet sindikalnih središnjica Ozren Matijašević tako je optužio Vladu za nepoštivanje sporazuma koji su sindikati potpisali s prethodnom vladom, a prema kojem će za raspisivanje referenduma biti potrebno 200 tisuća potpisa prikupljenih u 30 dana. Pridružio mu se i šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kojeg je zanimalo kako Vlada mora poštivati ostale sporazume, dok taj ne treba. Na ovo je reagirao Peđa Grbin koji je ustvrdio kako je to bio “politički sporazum”, a osobe s kojima je potpisan nisu više na vlasti pa ne vrijedi.
Profesor Nenad Zakošek ustvrdio je da bi referendum trebao biti sredstvo poticanja javne rasprave, zbog čega bi rok za prikupljanje potpisa trebao trajati i dva do tri mjeseca kao u nekim europskim zemljama.
Nakon ove tematske sjednice odbor za Ustav morat će se opet sastati kako bi izglasao prijedlog grupe zastupnika za promjenu Ustava kako bi se smanjio broj potrebnih potpisa za referendum s deset posto na 200 tisuća birača.
Izvor: http://www.vecernji.hr/vijesti/vladajuci-ne-podrzavaju-smanjenje-ustavnog-minimuma-referendum-clanak-481224
|
Bauk: početkom godine javna rasprava o Zakonu o referendumu ZAGREB, 29. studenoga 2012.(Hina) – Ministar uprave Arsen Bauk najavio je danas da će početkom godine u javnu raspravu dati prijedlog izmjena Zakona o referendumu, kojima će se produljiti vrijeme potrebno za prikupljanje potpisa za pokretanje referenduma na inicijativu 10 posto birača. Na sjednici Odbora za Ustav, koji je tematski raspravljao o inicijativi Hrvatskih laburista da se Ustavom propiše raspisivanje referenduma na zahtjev 5, umjesto 10 posto birača, Bauk je kazao kako očekuje da će Zakon o referendumu biti izmijenjen do kraja 2013. Naglasio je da se taj zakon ne odnosi na referendum za opoziv neposredno izabranih lokalnih čelnika, koje će se, kako je najavio, moći opozvati na referendumu na zahtjev 20 posto birača, s tim da će se referendumska odluka smatrati valjanom ako za nju glasuje najmanje trećina ukupno upisanih birača. Ministar Bauk smatra da je od broja potpisa birača važnije definirati teme o kojima se ne može raspisati referendum. Kao jedno od mogućih zakonskih rješenja spomenuo je i obvezu države da se uključi u prikupljanje potpisa, nakon što inicijatori prikupe određen broj potpisa. Drži kako bi to pojednostavilo postupak, zbog lakše identifikacije birača. Ministar Bauk se nije očitovao o potrebnom broju birača za raspisivanje i referendumsku odluku, a naglasio je kako nema mandat mijenjati Ustav, nego samo urediti Zakon o referendumu u ustavnim okvirima. Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) kazao je kako SDP smatra da nije potrebno mijenjati broj potpisa, a podsjetio je da je Ustav promijenjen u suglasnosti gotovo svih parlamentarnih stranaka. Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar odgovorio mu je, međutim, kako taj konsenzus očito više ne postoji, jer su inicijativu laburista potpisali svi saborski zastupnici osim zastupnika vladajuće koalicije. Zastrašujućim je ocijenio obrazloženje Vlade da bi, zbog ublažavanja cenzusa, izravna demokracija mogla ugroziti predstavničku, ustvrdivši kako Vlada time pokazuje strah od građana. “Po tumačenju dijela političke elite u Hrvatskoj, referendum na razini EU, za koji je dovoljno milijun potpisa prikupljenih u razdoblju od 12 mjeseci, zatire pravo Europskog parlamenta kao stupa predstavničke demokracije u EU”, rekao je Lesar. Za smanjenje cenzusa zalažu se i predstavnici sindikata, koji su podsjetili kako je SDP, kada je bio u oporbi, tražio smanjenje tog broja. Koordinator pet sindikalnih središnjica Ozren Matijašević vladajuće je optužio za politički pragmatizam i dvoličnost, a Vladu da ne poštuje sporazum koji je potpisala prethodna Vlada, a da “pritom nije dala razumno objašnjenje zašto takav sporaum smatra štetnim”. Čelnik Matice sindikata Vilim Ribić od vladajućih je zatražio da “prestane govoriti kako je zalaganje za interese naroda populizam”. “Znači da su oni koji su ovo podržali prije dvije godine populisti, demagozi ili prevaranti, što ja znam”, poručio je Ribić. Predstavnik GONG-a Dragan Zelić podsjetio je kako je neposredno odlučivanje, zajedno s izborima, zajamčeno prvim člankom Ustava RH. Dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zako&s “Referendum bi se morao shvatiti kao komplementarni instrument predstavničkoj demokraciji, no opasno je ako ga je prelako raspisati, jer on može postati opasno oružje protiv vladajuće većine”, upozorio je Zakošek. Kao primjer je naveo Sloveniju, u kojoj je referendum na inicijativu parlamentarne oporbe ugrozio važne reformske procese, te Kaliforniju, u kojoj su referendumom stvorene ogromne proračunske obveze. Smatra da je važnije produljiti vrijeme prikupljanja potpisa, kako bi se društvu omogućilo da kvalitetno raspravi referendumsko pitanje. Odbor će tijekom iduća dva tjedna glasovati o inicijativi laburista, a o njoj će se zatim očitovati i saborski plenum. (Hina) |
Želite li komentirati? Objava: "Vladajući ne podržavaju smanjenje ustavnog minimuma za referendum"