Uređenje referenduma je interes Hrvatske (video)

Pravni okvir uređenja referendumskog odlučivanja bio je glavni motiv našeg uključivanja u ove ustavne promjene, ali ne samo jednog članka Ustava nego i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, a završna faza će tek biti kada Sabor raspravi i usvoji Zakon o referendumu, pojasnio je u saborskoj raspravi o Prijedlogu nacrta promjene Ustava RH motive Hrvatskih laburista – Stranke rada da sudjeluje u promjenama predsjednik Kluba zastupnika Dragutin Lesar.

Komentirajući mišljenja da postojeći model referendumskog odlučivanja u Ustavu ne treba mijenjati jer je sjajan, podsjetio je na ‘kvaku 22’ kod građanskog referenduma o Zakona o radu, kada je Ustavni sud, unatoč ‘sjajnim’ rješenjima rekao da se referendum ne može raspisati. Upozorio je i na apsurde pravnog okvira referenduma zbog kojih su propala tri lokalna referenduma, u Dubrovniku, Pučišćima i Fužinama, jer još uvijek vrijedi odredba da na lokalnom referendumu odaziv mora biti veći od 50 posto, što nikoga nije brinulo.

Kao važnu promjenu Lesara je naveo i fiksiranje broja od 200 tisuća prikupljenih potpisa, umjesto dosadašnjih deset posto birača, kako bi se mogao raspisati referendum, te mijenjanje redoslijeda odlučivanja kod građanskog referenduma. Ustavni sud bi na početku morao odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja građanske inicijative, i ako da pozitivno mišljenje, nema više nikog tko može spriječiti taj referendum, pojasnio je.

Dodao je i kako se na referendumu ne bi moglo odlučivati o ograničavanju ili umanjenju postojećih temeljnih ljudskih prava, sloboda, prava manjina i drugih vrijednosti iz glave II i III, ali se referendumom može tražiti i raspisati ga za povećanje tih prava. Referendum je, napominje, dopušten i na pitanja iz glave II i III Ustava, ali samo o njihovu povećanju, ne i umanjenju.

Lesar je pojasnio kako se Klub Hrvatskih laburista savjetovao s brojnim pravnim stručnjacima i politolozima koji su preporučili da umjesto izlazne kvote idemo ka kvoti prihvaćanja te je u finišu dogovoreno kompromisno rješenje 25 posto za zakone i ostala pitanja nadležnosti Sabora, 40 za organske te 50 posto za Ustav. To su nam savjetovali stručnjaci i brojne civilne organizacije, istaknuo je, smatrajući to primjerenim rješenjem, i prihvatili smo ga jer nije riječ ni o kakvom uskostranačkom ni partikularnom interesu nego interesu ove zemlje, što svima mora biti jasno.

Ustvrdio je kako je i odredba o nezastarijevanju teških ubojstava od samog početka bila korištena za političke obračune ideološkog karaktera i jako je dobro da je u završnoj fazi u ustavnim promjenama upisano da promjena članka 31. Ustava stupa na snagu isti dan, a to je 1. siječnja iduće godine kada i Zakon o europskom uhidbenom nalogu.