Tjedni pregled aktivnosti – ugostiteljstvo, sport

U utorak se u Hrvatskome saboru raspravljalo o prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, na koji su laburisti dali 3 amandmana. Prvi amandman se tiče odluke o produljenju radnog vremena ugostiteljskim objektima. Zakonom se predlaže da tu odluku donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, a laburisti žele proširiti donošenje odluke na vijeća mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti jer smatraju da najniža razina treba o tome odlučivati.

Zastupnica Tireli u svojem izlaganju rekla je: „nekima paše da ugostiteljski objekti rade do kasno, ili cijelu noć, no neki ne žive od takvih turista, stoga treba postojati mogućnost za odluku lokalne zajednice“. Drugi amandman propisuje da sportske udruge, koje organiziraju akcije humanitarnog karaktera i u okviru toga pružaju ugostiteljske usluge, mogu takve akcije organizirati na drugom području unutar jedinice lokalne samouprave osim u svojim prostorijama. Trećim amandmanom laburisti predlažu da kontrolu radnog vremena ugostiteljskih objekata provode policijski službenici. Tireli smatra da ako je policija ovlaštena provoditi kontrolu točenja alkoholnih pića maloljetnicima, mogla bi i radno vrijeme uz određenu prijavu i uz određeni zapisnik turističkom inspektoru. Na taj način riješio bi se problem nedostatka državnih inspektora. Laburisti će u svakom slučaju podržati prijedlog Zakona jer donosi mnoga poboljšanja ugostiteljskom sektoru, zaključila je zastupnica.

U zadnjem tjednu zasjedanja HS vodila se i rasprava o nekim promjenama u Zakonu o sportu. Zastupnik Lesar, koji je izlagao na tu temu, podnio je 2 amandmana te njihovim prihvaćanjem uvjetovao glasanje za predložene izmjene i dopune Zakona. Prvi amandman se odnosi na članak Zakona koji propisuje da jedinice lokalne i područne samouprave (JLS) mogu donijeti akt o metodologiji izrade rokova i rokova za izradu i dostavu programa, ali i izvještaja o provedbi tih programa. Laburisti predlažu da to ne bude mogućnost, već obveza JLS, odnosno ne da mogu, već da moraju donijeti akt u kojem će utvrditi jedinstvena pravila, od rokova do sadržaja kako se programi predlažu i rokova i sadržaja o tome kako izvještaji izgledaju. I to zato da bi i županijske skupštine i gradska vijeća, kada dobiju izvještaje, mogli izvršiti usporedbu. Drugi amandman se odnosi na obvezu da klubovi, koji imaju prihode veće od 10 milijuna kuna, imaju obvezu objavljivanja financijskih izvještaja. Laburisti smatraju da bi ta cifra trebala iznositi 5 milijuna, a ne 10. Na glasovanju u srijedu u HS prihvaćen je ovaj amandman, dok je prvi odbijen. Lesar je svoju raspravu o Zakonu o sportu zaključio opaskom o najvažnijem problemu hrvatskog sporta – financiranju privatnih sportskih klubova javnim novcem: „Samo onda i oni koji u sportu uspiju provesti istinsku privatizaciju i razdvojiti privatni i javni sport i zabraniti financiranje privatnog sporta javnim sredstvima će početi činiti reda u sportu … Dok god imamo mješavinu da javnim novcem tobože javne potrebe u privatnim klubovima financiramo, to nikad nećemo moći kontrolirati, nadzirati niti biti sigurni da je doista taj cilj izvršen“.

Ovim raspravama i glasovanjem završio je zadnji tjedan zasjedanja Hrvatskog sabora prije Ustavom propisane ljetne stanke koja će trajati do 15. rujna. U ovoj godini zastupnici su se bavili mnogim temama za koje su predlagali svoja rješenja i pokušali se izboriti za njihovo prihvaćanje. Iako to oporbi obično ne prolazi, naši zastupnici nisu odustajali od zalaganja za njih i ukazivanja na propuste izvršne vlasti.

Zastupnici Laburisti statistički su najaktivniji zastupnici u HS, s najviše javljanja za riječ i najviše postavljenih zastupničkih pitanja. Zastupnica Nansi Tireli i zastupnici Dragutin Lesar i Zlatko Tušak često su u Saboru tražili stanke kako bi govorili o gorućim problemima hrvatskih građana poput sudbine Imunološkog, kreditima građana u Reiffeisen zadrugama, stanju u tvornici RIZ-odašiljači, detektoru laži u tvornici Puris, Royal osiguranju, prodaji Croatia osiguranja, otkazima na HRT-u i mnogim drugim.

Osim zakona, predlagali su mnoge amandmane koji su u malom postotku prihvaćeni od strane predlagatelja zakona, interpelaciju u vezi rada Vlade u pregovorima oko TTIP-a, i konkretne zaključke. Nastojali su svojim izlaganjima i govorima u Saboru pridonijeti kvalitetnijoj raspravi u HS vodeći se motivima iznošenja istine i pravde i tako povećati srozanu vrijednost zastupnika HS.

U toj namjeri predložili su da načelnici općina, gradova i županija ne mogu istovremeno obnašati zastupničku dužnost, kao i da ne mogu biti izabrani u HS oni protiv kojih je donesena nepravomoćna sudska presuda. Ti prijedlozi nažalost nisu prošli, a na građanima je da izaberu te i takve zastupnike ili pak one koji zaista rade svoj posao i zaslužuju biti dio najvišeg državnog doma gdje će savjesno predstavljati njihove interese ispred svojih.

>> Izvješće predsjednika Hrvatskoga sabora o radu Sabora u razdoblju od siječnja 2012. do srpnja 2015.