Tjedni pregled aktivnosti – TTIP, Imunološki, osobna iskaznica, voda

Prošli tjedan Hrvatski laburisti uputili su u saborsku proceduru Interpelaciju o radu Vlade RH u vezi TTIP-a, po treći put su progovorili o Imunološkom zavodu, primili su udruge civilnog društva iz BiH te raspravljali o Zakonu o osobnoj iskaznici, Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju.

Laburisti su prošli tjedan skupljali potpise saborskih zastupnika kako bi podnijeli Hrvatskome saboru Interpelaciju o ulozi Vlade RH u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP-a). 21 zastupnik potpisao je Interpelaciju i ona je upućena u saborsku proceduru. Laburisti ocjenjuju rad Vlade u pregovorima o TTIP-u nedovoljnim, odnosno smatraju da Vlada ne izražava stav o ovome ugovoru koji bi štitio interese i prava hrvatskih građana na prikladan način. TTIP je trgovinski ugovor koji potpisuje Europska unija, no takvi ugovori da bi bili važeći, mogu biti „mješoviti“ ili „EU isključivi“, što znači da ih moraju ratificirati sve zemlje članice ili su u isključivoj nadležnosti EU i ratifikacija u nacionalnim parlamentima nije potrebna. Hrvatska Vlada ne poduzima aktivnosti i ne izražava stav kojim bi se zalagala da ovako važan ugovor prođe ratifikaciju u hrvatskom parlamentu. Laburisti stoga smatraju da u Saboru treba doći do rasprave o ovom pitanju kako bi Vlada odgovorila hrvatskoj javnosti što će nam donijeti TTIP i kako ćemo se postaviti prema njemu.

>> Interpelacija

Zastupnik Lesar je nakon zastupnika Tušaka i zastupnice Tireli treći put u zadnjih 6 mjeseci u ime laburista progovorio u Saboru o Imunološkom zavodu. Lesar je govorio istovremeno dok su radnici Imunološkog na Trgu svetog Marka prosvjedovali zbog šutnje Vlade i nedonošenja odluke o prodaji tvrtke putem javnog nadmetanja. Lesar je upitao: „moramo li konačno povjerovati u činjenicu da je Imunološki žrtvovan zbog uvoznog lobija i činjenice da se tim poslom bave tvrtke koje su blisko povezane sa nekim dužnosnicima u Hrvatskoj?“ Posljednji pokušaj radnika Imunološkog da spase tvrtku je apel na dužnosnike Vlade i Sabora s prijedlogom da se izmijeni Strategija upravljanja državnom imovinom kojom bi se Imunološki iz kategorije firmi od razvojnog značenja svrsta u kategoriju strateškog značenja za RH čime bi eventualna prodaja podlegla donošenju posebnog zakona. Laburisti su uz njih i predlažu da se u Saboru otvori rasprava na tu temu jer Vlada šuti!

Zastupnica Nansi Tireli je kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova ovaj tjedan primila predstavnice udruga civilnoga društva iz Bosne i Hercegovine koje u okviru projekta razvojne suradnje s udrugom B.a.b.e. borave u studijskom posjetu Republici Hrvatskoj. Tireli je govorila o ulozi Odbora u promicanju određenih tema u društvu i ocijenila suradnju s nevladinim organizacijama vrlo dobrom. Unatoč nekim pozitivnim pomacima, sudionice sastanka složile su se da na području rodne ravnopravnosti još uvijek postoji velik raskorak između teorije i prakse te da nedostaje kritična masa društva koja želi stvarne promjene.

Zastupnik Zlatko Tušak u svojem izlaganju u ime kluba zastupnika na temu izmjena Zakona o vodi za ljudsku potrošnju govorio je o velikom postotku zaliha pitke vode u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje. Podsjetio je na odluku njemačkog Bundestaga kojom se voda ukida kao temeljno ljudsko pravo. Takvom odlukom, napominje Tušak, otvoren je put velikim korporacijama da krenu u kupnju izvora pitkih voda što vodi određenoj opasnosti kad je u pitanju upravljanje pitkom vodom. Tušak smatra da mnoge kompanije koje i u Hrvatskoj imaju koncesije na izvore pitke vode rade dobar biznis jer je kod nas kvaliteta vode iz slavine i one koja se prodaje u bocama otprilike ista. „Procjene su da do 2030. godine 47% ljudi će živjeti u područjima u kojima neće biti dovoljno pitke vode. I zato to svoje blago u ovoj Hrvatskoj itekako moramo čuvati“, zaključio je zastupnik.

Zastupnik Lesar povodom rasprave o Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora dotaknuo se teme praznih gradskih središta, tj. gradova koji zamiru nakon radnog vremena jer prostore jedinica lokalne samouprave zakupljuju ona trgovačka društva koja mogu ponuditi najveću cijenu, a to su banke, štedionice ili kladionice. Također je upoznao javnost sa svojim zastupničkim pitanjem koje je postavio Vladi RH, a tiče se korištenja, najma i obuhvata poslovnih prostora u državnom vlasništvu. Rekao je da do danas nije dobio odgovor na to pitanje koje postavio u prosincu prošle godine, te zaključio da „tih podataka nema, ne postoje ili ih DUDI još uvijek traži, zbraja, analizira da bi vidjeli koliko je takvih prostora i po broju i po kvadraturi, koji su u najmu, koji su u korištenju države, a koji su slobodni“. Također je iznio činjenicu i čuđenje da postoje i bespravni korisnici poslovnih prostora u vlasništvu države te izrazio nadu da će ovaj zakon o kojem se raspravljalo potaknuti Vladu da mu odgovori na postavljeno pitanje.

U raspravi o Zakonu o osobnoj iskaznici Lesar se pak dotaknuo prava građana na koje će opet pasti teret loše državne uprave jer se izmjenom ovoga zakona duljina važenja osobne iskaznice skraćuje s 10 na 5 godina. Također je govorio o opasnosti krađe osobnih podataka i krađi identiteta i pozvao nadležne da organiziraju resore tako da snose odgovornost za ove radnje, a ne da građani budu ti koji moraju plaćati tuđe kriminalne aktivnosti bez zaštite države.

Slijedeći tjedan na dnevnom redu mogle bi se pojaviti dvije interpelacije, i to one vezane za istraživanje ugljikovodika u Jadranu, a laburisti će saznati hoće li njihova interpelacija biti na listi dopune dnevnoga reda Hrvatskoga sabora.