Laburisti su ovaj tjedan u Hrvatskome saboru (HS) raspravljajući o Posebnom izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vezano za zaštitu prava osoba s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra predložili Saboru Zaključak kojim se prihvaća Izvješće i Zaključak kojim se zadužuje Vladu da izmjeni zakonske propise i donese podzakonske akte kojima bi se osiguralo poboljšanje položaja ovih osoba.
Zastupnik Lesar smatra da je predlaganje zaključaka bilo nužno kako izglasavanje ovog izvješća ne bi ostala samo formalnost u djelovanju Sabora. U zaključcima su laburisti predložili Vladi rok od tri mjeseca u kojem da poduzme mjere koje je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u svojem izvješću predložila. Lesar je u raspravi o Izvješću također istaknuo da danas u Hrvatskoj živi 8000-12000 osoba s autizmom ili poremećajima iz autističnog spektra te da njima i njihovim obiteljima treba pomoć u smislu poduzimanja izvršne vlasti koraka kako bi im se osigurao kvalitetniji život.
Laburisti su ovaj tjedan u HS upozorili javnost na vrlo važan moguć sukob interesa. Radi se o imenovanju državnih službenika, točnije ministara i pomoćnika ministara ili njihovih zamjenika, u upravna i nadzorna tijela pravnih osoba koje nisu na popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa i stoga je njihovo imenovanje na te funkcije protivno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Na dnevni red u Sabor je došla odluka kojom se određene pravne osobe poput Agencije za ugljikovodike uvrštavaju na popis pravnih osoba od posebnog državnog interesa. Također su uočili nepravilnost da unatoč odredbi koja imenovanje državnih dužnosnika funkcije u upravna i nadzorna tijela ograničava na najviše dvije, ministar gospodarstva pojavljuje se u tri. Zastupnik Lesar kritizirao je u raspravi o predloženoj odluci Vlade i provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama jer mnoge državne agencije i institucije na svojim web stranicama ne objavljuju popis članova upravnih vijeća ili nadzornih odbora. Laburisti su stoga najavili da će u roku od par dana prijaviti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa ovaj uočeni gaf državne uprave i izvršne vlasti.
Zastupnica Tireli je ovaj tjedan opet zatražila stanku u Saboru kako bi progovorila o dužnicima koji su dizali kredite u RBA zadrugama. Ovaj put povod reakciji zastupnice je objavljivanje više od 20 ovrha kojima se ovršuju nekretnine građana otoka Raba na oglasnoj ploči Općinskog suda u Opatiji. Tireli je podsjetila da su nedavno premijer i ministar financija baš u gradu Rabu govorili o ovim kreditima kao lihvarskim i izjavili da će se poduzeti sve da se problem riješi. Zastupnica je naglasila da nitko od dužnika ne bježi od svojih obaveza, ali da se isto tako ne poduzima ništa s kaznenim prijavama ovih građana. Na kraju je apelirala na predsjednika Sabora da ovu temu pomakne s pedeset i neke točke dnevnog reda kako bi se o njoj konačno moglo raspravljati u Saboru.
Na dnevni red došao je i laburistički prijedlog zakona o kojem se raspravljalo u objedinjenoj raspravi sa prijedlogom Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma vladajuće koalicije. Prijedlog zakona laburista predlaže bitnu razliku u financiranju političkih aktivnosti, a to je da se političke stranke umjesto dosada iz općih prihoda financira iz stavke poreznih rashoda Državnog proračuna te da se taj iznos ograničava na 50 milijuna kuna godišnje. Zastupnici Tušak i Tireli, koji su izlagali na temu, pozvali su Vladu da do drugog čitanja Zakona doradi odredbe koje su za njih diskutabilne i kojima su nužna poboljšanja, pogotovo aludirajući na financiranje političkih stranaka i zastupnika s nezavisnih lista iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Tema koja se i prošli tjedan povlačila po Saboru bila je uklanjanje imovinskih kartica nekih dužnosnika s mrežnih stranica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Zbog ove afere na dnevni red u Sabor došla je dopuna Zakona o sprječavanju sukoba interesa i prijedlog Odluke o razrješenju ravnatelja i zamjenice ravnatelja Agencije za zaštitu podataka. Zastupnik Lesar čudio se načinu rješavanja nastale situacije jer su, smatra, dužnosnici u dvojbi trebali pitati za očitovanje Sabor o tome koji se zakon mora primijeniti kada govorimo objavi osobnih podataka državnih dužnosnika, Zakon o sprečavanju sukoba interesa ili Zakon o zaštiti osobnih podataka. Lesar je također uputio kritiku Vladi zbog donošenja odluka, poput ove o razrješenju, koje ne obrazlaže niti jednom rečenicom i cijeli slučaj ocijenio lošim jer je „u hrvatskoj javnosti izazvao novi val nepovjerenja prema institucijama vlasti. I to uvijek narušava i ugled ne samo Hrvatskog sabora nego i tih nezavisnih institucija koje imenuje Sabor“.
Želite li komentirati? Objava: "Tjedni pregled aktivnosti – sukob interesa, osobe s invaliditetom, financiranje političkih aktivnosti"