Tjedni pregled aktivnosti – RBA zadruge, proračun, RIZ-Odašiljači, branitelji

Hrvatski laburisti započeli su ovaj tjedan u Hrvatskome saboru konferencijom za medije na temu RBA zadruga, odnosno zakazivanja hrvatskog pravosuđa u slučaju nezakonitog poslovanja ovih društava u Hrvatskoj. Zastupnica Nansi Tireli pozvala je na konferenciju Nevenku Dodig iz udruge STOPbank kako bi široj javnosti objasnila prave motive poslovanja ovih zadruga. RBA zadruge, odvjetnici i javni bilježnici udruženo su i smišljeno davali kredite kreditno nesposobnim građanima kako bi došli do njihovih nekretnina, i to na atraktivnim lokacijama, počevši od Istre.

Tireli je istaknula da je još pretprošle godine poslala otvoreno pismo ministrima pravosuđa, financija i DORH-u da poduzmu potrebne radnje kako bi se spriječilo daljnje ilegalno poslovanje RBA zadruga te pozvala guvernera HNB-a da ne može više ignorirati ovaj slučaj koji je brojne hrvatske građane doveo do deložacije iz svojih domova.

Ovaj tjedan u HS prihvaćen je Amandman Hrvatskih laburista na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu o kojemu se raspravljalo u srijedu, 28. siječnja. Laburisti su predložili da se javno objave podaci o visini duga i dužnicima kojima se odobrava odgoda plaćanja ili obročna otplata duga, te prodaja, otpis ili djelomičan otpis duga od strane Vlade, Ministarstva financija ili jedinica lokalne i regionalne samouprave, kako je izmjenom zakona predloženo (kao u slučaju objave popisa dužnika Porezne uprave). U Amandmanu koji je prihvaćen stoji da je to „garancija da se ovaj mehanizam ne zloupotrijebi od pojedinih interesnih skupina i da se izbjegne politička korupcija“.

Zastupnik Mladen Novak opet je u HS zatražio stanku zbog situacije s tvrtkom RIZ-Odašiljači. Unatoč slaganju Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstava, Vlada još nije donijela odluku kojom bi se omogućilo radničko dioničarstvo u toj tvrtci. Najnoviji alarm za nepovoljnu sudbinu radnika RIZ-a je odluka DUUDI-a i CERP-a da daju dionice RIZ-a i drugih državnih tvrtki privatnim osobama za obeštećenje u slučajevima oduzimanja imovine od strane bivše države. Novak traži da se poništi ta odluka i nada se da to ne vodi katastrofi kao u mnogim drugim slučajevima: „ Zar nije dovoljno slučaj Kamensko, Jadrankamen, Imunološki, Gredelj, Željezara Sisak, Herba Segestica da vratim se malo na lokal-patriotizam, Rafinerija Sisak. Zar svi ti slučajevi nisu dovoljni da se ovoj vlasti dokaže da se ne može tako raditi, da sve što je napravljeno na takav način da je završilo katastrofalno“.

Neizbježna tema u četvrtak u Saboru bili su hrvatski branitelji. Na dnevni red došlo je Izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja za 2013. i Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja za 2013. g. Nakon „dramatične“ situacije u sabornici, Sabor je nastavio sa zasjedanjem. Zastupnik Novak iznio je prijedlog da Zakon o braniteljima ima status organskog zakona koji se donosi kvalificiranom većinom jer nema potrebe da bude ustavan zakon, što zahtjevaju udružene braniteljske udruge. „To je rješenje koje bi zadovoljilo i jednu i drugu stranu, ako ovdje uopće ima strana, a nadam se da ih nema i ne bi ih smjelo biti. Jer ovdje bi morali svi biti na istoj strani“.

Predsjednik Vlade pojavio se u Saboru u srijedu, i to kako bi izložio Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u 2014. g. Zastupnik Lesar udaljio se od prakse opozicijskih zastupnika političkog napadanja premijera za potrebe medija i počeo raspravu o samom Izvješću. Naravno, ni tu nije nedostajalo kritike: „Svako izvješće naime počinje: Hrvatska se slaže, Hrvatska smatra da je to dobro, Hrvatska predlaže“. Lesar smatra da postoje teme o kojima bi trebalo prije nego što Vlada utvrdi stajalište otvoriti raspravu u Saboru – prekovremeni rad i umirovljenje ili rad do 67 godina starosti. Lesar također postavlja pitanje je li Hrvatska ravnopravna svim članicama EU kada ima raspisane europske uhidbene naloge, npr. slučaj Hernadi, a članice EU ih ne izvršavaju. U slučaju nove europske politike otkupa državnih obveznica, što laburisti već dugo predlažu, Lesar naglašava da samo Europska središnja banka smije kupovati državne obveznice članica, a nacionalne banke i dalje ne smiju. „HNB bi na taj način mogao npr. financirati Hrvatske autoceste“, zaključuje izlaganje zastupnik.