Tjedni pregled aktivnosti – (neo)nacizam, obrana i oružane snage, Državno odvjetništvo, Vrhovni sud (video)

Ovotjedno zasjedanje Hrvatskoga sabora prošlo je u ozračju osuđivanja (neo)nacizma, kritike izmjena Zakona o obrani te izražavanju potrebe za uključivanjem Sabora u pregovore o TTIP-u. Također se raspravljalo o Izvješću o radu Državnog odvjetništva u 2014.g. i Izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2014.g.

Prošlotjedna pojava svastike na poljudskom travnjaku izazvala je navalu govora zastupnika u Hrvatskome saboru. Laburisti su također imali što za reći o tome. Tražili su stanku nakon koje su objasnili da „Ta svastika na Poljudu nije uzrok, nego posljedica dubokih ideoloških podjela posebice zadnje dvije godine nametnutih povijesnih rasprava i otvaranja vrata avetima koji, kad izađu, nitko više ne može kontrolirati, a sve zato da bi se pobjeglo od rasprave o sadašnjosti“. Zastupnik Lesar istaknuo je u svojem govoru da se domovina voli poštenjem, a ne nekim znakovljem i poklicima, te da tako dugo dok upravo kriterij poštenja ne bude mjerna jedinica ljubavi prema domovini, postojat će ova ideologija koja prevladava na nogometnim terenima, pa i šire.

Hrvatski laburisti ovaj tjedan su održali i konferenciju za medije s 8 drugih zastupnika, predstavnika ili klubova zastupnika ili političkih stranaka – predlagatelja Interpelacije o radu Vlade u vezi Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP). Na konferenciji su predstavili javnosti odgovor Vlade na tu Interpelaciju. Zastupnici Dragutin Lesar, Jadranka Kosor, Josip Salapić, Mirela Holy, Nikola Vuljanić, Natalija Martinčević, Ivan Šimunović, Branko Hrg i Ivan Grubišić iznijeli su svoja stajališta o TTIP-u, a usuglašeni su bili u tome da se oporbene stranke mogu složiti kada su u pitanju nacionalni interesi Hrvatske i u tome da je potrebno o spomenutom partnerstvu EU i SAD-a provesti detaljnu i argumentiranu raspravu u Hrvatskome saboru.

Zastupnik Lesar je u raspravi o Izvješću o radu DORH-a u 2014.g. u Saboru postavio niz važnih pitanja. Govorio je o praksi Ustavnog suda kojom pušta iz Istražnog zatvora one koji nisu obični građani, već dužnosnici, tj. one koji si to mogu priuštiti. Upitao je glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana zašto DORH nema odjel za istraživanje imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenog djela pri čemu je izrazio nezadovoljstvo jer je pitanje oduzimanja nezakonito stečene imovine još uvijek na niskom nivou. Lesar je iznio i problem (ne)kažnjavanja neisplate plaća. Ukazao je na to da neisplata plaća u praksi nije nezakonito djelo jer DORH, prema Izvješću, ne može postupati po prijavi zbog toga što poslodavac nije isplatio plaću kada je kao razlog tome naveo da je u blokadi ili nema novaca. Na kraju svojeg izlaganja Lesar je pitao Dinka Cvitana u kojoj mjeri se DORH bavi novim oblikom organiziranog kriminala u RH, a to je zbrinjavanje posebnog otpada koji organizira mafija, jer ovaj problem se niti jednom rečenicom ne spominje u njegovom Izvješću.

Raspravljajući o izmjenama i dopunama Zakona o obrani zastupnik Tušak zamjerio je predlagatelju donošenje izmjena Zakona hitnim postupkom, odredbu Zakona kojom se ministru obrane daje nova ovlast te odredbu kojom se za vojne lokacije i građevine u vlasništvu države i kojima raspolaže MORH oslobađa plaćanja komunalne naknade. Nova ovlast ministra obrane bit će predlaganje predsjednici Republike donošenje naredbi o uporabi Oružanih snaga, što je smatra Tušak, nakon 3 i pol godine funkcioniranja Oružanih snaga bez takve ovlasti, nepotrebna izmjena. Spomenuta odredba o neplaćanju komunalne naknade dovodi jedinice lokalne samouprave u nepovoljan financijski položaj i podriva njihovu neovisnost, rekao je zastupnik. Zbog ovih prigovora Laburisti neće podržati predložene izmjene i dopune Zakona o obrani.

Izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za prošlu godinu analizirao je ovaj tjedan zastupnik Lesar. Govorio je o pitanju zahtjeva za naknadu štete zbog kršenja suđenja u razumnom roku. Nemilice je primijetio da se iznos dosuđenih odšteta smanjuje u odnosu na prethodnu, ali ne zbog pada broja zahtjeva za odštetom, već zbog toga što sudovi sve češće odbijaju takve zahtjeve ili dosuđuju niže iznose navodeći u obrazloženju presude da vode brigu o gospodarskom stanju u Hrvatskoj! Za razliku od europskih sudova, kaže Lesar, kod kojih iznos dosuđenih odšteta raste. Na račun države, naravno. Lesar je ironično ustanovio da prema ovom Izvješću u hrvatskom pravosuđu nema korupcije te je upitao predsjednika Vrhovnog suda zašto nema u Izvješću kategorizacije o kvaliteti i sposobnosti sudaca, te rekao da to pita zbog onih dobrih i odličnih sudova i sudaca. Zastupnik je također zamjerio Vrhovnom sudu odluku u vezi devizne klauzule i promjenjivih kamatnih stopa koja, kako vidimo iz novina, sve više uništava živote hrvatskih građana. „Ako Vrhovni sud ne radi u interesu građana ove zemlje i svojom odlukom tjera građane da bi ostvarili svoje pravo na podnošenje stotina tisuća pojedinačnih tužbi protiv banaka koje su postupile protuzakonito jer ste samo zagrebli po površini i ne želeći ulaziti u suštinu problema koji je u tom slučaju nastao, onda ni Vrhovni sud nije ispunio zadaću da bude u funkciji pravde za građane. Ostala je očito pravda samo za financijski sektor, lobije, banke koji su očito jači od samih građana u ovoj zemlji“, rezolutno je zaključio zastupnik.