Ovaj tjedan u Hrvatskome saboru Laburisti su raspravljali o Godišnjem izvješću o obrani za 2014.g., Prijedlogu Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. – 2020.g. te o Izvješću o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2014.g.
Zastupnik Lesar iznio je niz zanimljivih kritika i podataka sudjelujući u raspravi o razvoju javne uprave, kao teme koja se u Hrvatskoj provlači godinama, a nema naznake da će započeti famozna „reforma javne uprave“. Razlog problema u funkcioniranju javne uprave vidi u neusklađenosti različitih resora, brzini zakonskih i podzakonskih promjena, zahtjevu za poslušnošću radnika iako bi oni mogli upozoravati na nešto što nije dobro, te zahtjevu za deregulacijom. Lesar spominje i problem informatičke nekompatibilnosti resora zbog toga što svaki resor koristi različit program, softver i hardver i stoga ne postoji mogućnost „vučenja“ podataka. Također spominje inflaciju tijela javnih vlasti ili pravnih osoba s javnim ovlastima koje stvaraju probleme u funkcioniranju javne uprave. Lesar smatra da bi cilj Strategije razvoja javne uprave trebao biti objedinjavanje i stvaranje sustava obrazovanja za rad u javnoj upravi kao preduvjeta za crpljenje kvalitetnog kadra. Na kraju izlaganja Lesar je spomenuo podatke o zaposlenima i rashodima za zaposlene u lokalnoj upravi koji se mogu iskoristiti za provedbu kvalitetne reforme teritorijalnog ustroja lokalne uprave, naravno, ako postoji politička volja za to.
Zastupnik Tušak u srijedu je u raspravi povodom Godišnjeg izvješća o obrani za 2014. godinu u Saboru govorio o troškovima za zaposlene i za druge potrebe ministarstva obrane, o ratnom zrakoplovstvu i remontu MIG-ova 21. Tušak se osvrnuo i na preporuke Europske komisije o postotku proračuna koji se treba izdvajati za obranu. I dok je taj postotak u razvijenim zemljama 2%, kod nas je 1,2%. Zastupnik je spomenuo i možebitni problem ustupanja na korištenje hrvatske zračne linije NATO savezu. Na kraju je iznio problem zastarjelosti naše ratne mornarice i prekomjernog broja generala u HV. Unatoč ovim opaskama, laburisti će podržati Izvješće jer je ono kvalitetno napravljeno, rekao je Tušak.
U petak je na dnevni red došlo Izvješće o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2014. g. o kojemu je izlaganje imao zastupnik Lesar. Važno je istaknuti njegovu opservaciju da se u Hrvatskoj provodi pravna i sustavna diskriminacija osoba s invaliditetom jer se pravni propisi, pravo na njegu primjerice, pratnju, rehabilitaciju, zdravstveno i radno, pravo na pomagala, asistente, invalidnine i dodatke ne odobravaju ili propisuju po vrsti invaliditeta nego po njegovom nastanku! Nije važno to što si slijep, već je važno zašto si slijep. Dok se to ne promijeni, smatra Lesar, postojat će ova količina problema i potreba na koje Pravobraniteljica svake godine iskazuje u svojem izvješću. Lesar je posebnu pažnju posvetio invalidima rada, koje smatra najzakinutijom skupinom invalida. Rekao je da se u javnoj državnoj upravi, ali u privatnom sektoru svi izbacuju iz sustava rada. Zastupnik je spomenuo broj djece s invaliditetom i ustanovio da unatoč zakonski određenoj kvoti za zapošljavanje osoba s invaliditetom, postoji zapreka u njihovom obrazovanju jer je uključivanje u obrazovni sustav nedostatno, pogotovo kad se radi o srednjem školstvu i stručnom osposobljavanju osoba s invaliditetom. Lesar je podsjetio na nepristupačnost osobama s invaliditetom javnim ustanovama poput dječjih vrtića, škola, zdravstvenih ustanova, državne i javne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, kulturnim institucijama. Na kraju rasprave zastupnik je predložio način sprječavanja diskriminacije osoba s invaliditetom kojima često nije dozvoljen ulaz u sredstva javnog prijevoza, u ugostiteljske objekte pa čak i gostovanje u tv-emisijama, a to je javno iznošenje imena i prezimena osoba, televizijskih kuća i svih onih koji provode diskriminaciju invalida. Doživljaj sramoćenja, smatra Lesar, promijenit će diskriminatorno ponašanje.
Ovotjedno glasovanje prošlo je burno u HS s mnogim prekidima od strane oporbenih stranaka koje su se žalile na postupak donošenja zakona. Točnije, žalile su se na poslovničke mogućnosti HS, na one kojima je Vladi omogućeno da podnosi amandmane na svoje zakone nakon završetka rasprave što onemogućuje zastupnicima da pripreme svoje stajalište o njima i glasaju za njih na temelju toga ili daju amandmane na te amandmane ako se ne slažu s njima. Lesar je rekao da je već 12 godina na ovaj način Sabor potčinjen Vladi i da je nedopustivo da se zakoni suštinski mijenjaju nakon rasprave o njima. Povod ovakvim zaključcima su bili amandmani na Stečajni zakon, koji su donijeti, konkretnije amandman kojim se odgađa primjena zakona, smatra Lesar, zbog situacije s Imunološkim zavodom.
Želite li komentirati? Objava: "Tjedni pregled aktivnosti – javna uprava, osobe s invaliditetom, Imunološki zavod"