Tjedni pregled aktivnosti – aktualno prijepodne, državne potpore, poljoprivredno zemljište

U srijedu 15. travnja zastupnici su se vratili u saborske klupe nakon dvotjedne stanke kada je u Saboru održano i aktualno prijepodne na kojemu su predsjednik Vlade i njegovi ministri odgovarali na zastupnička pitanja. Zastupnica Tireli ovom je prilikom postavila ministru financija Borisu Lalovcu pitanje o naknadama za posebne kategorije otpada.

Točnije, otkuda će se nadoknaditi 14 milijuna kuna manjka u proračunu zbog odluke Vlade o povećanju naknada posjednicima otpadnih automobila, dakle građanima i smanjenju parafiskalnih nameta za sve uvoznike i proizvođače tih automobila. Time je aktualizirala dugogodišnji problem s davanjem naknada od strane države uvijek istim trgovačkim društvima za zbrinjavanje otpada koja nakon što dobiju državne naknade još i sama na tom otpadu zarađuju.

Zastupnik Tušak izlagao je u ime Kluba zastupnika o prvoj točci dnevnoga reda, Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2013. godinu. Na početku izlaganja dao je primjedbu na vrijeme dolaska Izvješća na dnevni red. Komentirao je da je Izvješće zakašnjelo i da se teško mogu povući određeni zaključci iz njega i dati efekti te da bi se trebalo raspravljati o potporama za 2014. g. Uočio je nerazmjer u potporama u poljoprivredi koje se daju pravnim subjektima i poslovnim subjektima u odnosu na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (97%, odnosno 95100 korisnika). Naime prvi kojih ima 3% (3047 korisnika) dobivaju skoro trećinu svih potpora u poljoprivredi. Tušak poentira: „na primjer Agrokor po nekim podacima je ostvario te 2013. godine oko 100 milijuna kuna potpora. Što znači oni koji su veći, oni dobiju i veća, značajnija sredstva, a možemo na listi bogataša vidjeti na kojem mjestu se nalazi Todorić itd., i onda reći da li su te potpore pogodovale tom dijelu. To je stvar određene analize i rasprave koju treba vidjeti. Ali mora se reći općenito unutar toga da potpore nisu dale svoje efekte“.

Zastupnica Tireli ovaj tjedan raspravljala je i o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Najveći problem u ovoj tematici vidi nepostojanje poljoprivredne strategije koje bismo se držali. Od ulaska Hrvatske u EU kriteriji za dobivanje poticaja su se promijenili i poljoprivrednici se tome moraju prilagoditi, smatra zastupnica. Prije su postojali „čudni“ kriteriji i nikakva kontrola, kaže ona, a sada se to mijenja. Tireli smatra dobrim što će se poljoprivredno zemljište moći dodijeliti stočarima koji imaju u registru upisana grla stoke bez javnog poziva jer će im to omogućiti prijavljivanje na natječaje za dobivanje poticaja. Iako neki zastupnici odredbu Zakona koja to dopušta vide kao mogućnost za korupciju i kriminal, Tireli je iz navedenog razloga podržava. Zastupnica se u raspravi dotakla i jednog važnog problema hrvatske poljoprivrede, a to je nepostojanje podataka o vrstama OPG-a kako bi se smanjilo pogodovanje velikima na štetu malih. Nisu svi OPG-i isti i navodi primjere velikih OPG-i u Slavoniji i onih u Istri koji se sastoje od restorana i par životinja. Tireli se zalaže za to da se napravi registar s brojem velikih, malih i srednjih OPG-a i kategorizacijom po djelatnostima kojima se bave. Tireli objašnjava svoje viđenje OPG-a. Vidi ih kao obrte i svakog vlasnika OPG-a kao poduzetnika. Ona smatra da bi svaki OPG morao napraviti dobar poslovni plan i da je važno da OPG-i shvate da treba imati poduzetničkog duha, biti inovativan i fleksibilan. „Ako dobije informaciju da se određena kultura dobro prodaje, onda može promijeniti kulturu koju proizvodi. OPG samo mora odlučiti što hoće da bi mu se moglo pomoći“, zaključuje zastupnica.