Tjedan u Saboru: Avanturisti i hazarderi u Vladi

Prvi dan prošlotjedne 10. sjednice Sabora uobičajeno je bio posvećen aktualnom prijepodnevu. Nansi Tireli pitanje je uputila ministru financija, Slavku Liniću, a odnosilo se na propuste unutar njegovog ministarstva, točnije, Porezne uprave. Navela je da je uslijed nemara ili namjerno, državni proračun oštećen za preko 200 milijuna kuna.

Zaposlenica Porezne uprave je dozvolila da nastupi zastara za navedeni iznos određenim pojedincima. Kako imovinsko stanje spomenute gospođe nije u srazmjeru s prihodima, opravdano je sumnjati u kriminalne radnje. Kolegica Tireli podsjetila je kako je ovo pitanje uputila i u pisanom obliku još 1. kolovoza, ali nije dobila nikakav odgovor. Ministar Linić je odgovorio da istražne radnje još traju, ali da je u istoj Poreznoj upravi već nekoliko ljudi smijenjeno. Po okončanju postupka uslijedit će pisani odgovor.

Pitanje Mladena Novaka se odnosilo na Inu: Što konkretno možemo očekivati od ove Vlade po pitanju Inee? Činjenica je da je Vlada počela pregovore s MOL-om s ciljem da se promijene upravljačka prava. U međuvremenu je MOL najavio mogućnost prodaje svog udjela. Postavlja se pitanje znamo li uopće što bi mi s Inom i da je kupimo, odnosno, postoji li kakva strategija i jesmo kontaktirali potencijalne kupce u inozemstvu, ali i fondove u Hrvatskoj. Izjave premijera i resornog ministra i glavnog pregovarača kontradiktorne su, pri čemu je premijer svako razmišljanje o kupovini Ininih dionica nazvao poslovnim avanturizmom i hazarderstvom. Proizlazi da premijer ministra u svojoj Vladi smatra avanturistom i hazarderom. Je li prodaja hrvatskih autocesta, HPB-a ili Croatia osiguranja avanturizam? Očito da nije jer tako kaže Zoki. Ako je nešto avanturizam, onda je to svakako bilo davanje povjerenja Kukuriku koaliciji i ovoj Vladi.

Nakon aktualnog prijepodneva raspravljalo se o tri mirovne misije, u Afganistanu, na Kosovu i Somaliji. Naš je stav da mirovne misije u Afganistanu i Kosovu imaju političko opravdanje, ali kako treba imati na umu da te misije prilično koštaju pri čemu opterećuju proračun Ministarstva obrane što ima za posljedicu podinvestiranost ostatka oružanih snaga. Pri tome smo napomenuli da, na žalost, izostaje političko poentiranje na činjenici da su naše vojne snage angažirane na tim prostorima. Ostale zemlje koje imaju svoje vojne snage koriste to kao podlogu da na istim prostorima angažiraju i svoje gospodarstvo, jer na svim tim prostorima je u tijeku izgradnja od infrastrukture da industrijskih i drugih postrojenja. Bojim se da se to nema kome objasniti. Kod donošenja odluke o produljenju trajanja misije u Somaliji bili smo suzdržani jer ne vidimo smisao našeg daljnjeg sudjelovanja.

Najzanimljivija je bila rasprava o Zakonu o javnoj nabavi. Iako se kroz medije uglavnom naglašavala činjenica da se povećavaju iznosi za takozvanu bagatelnu nabavu za koju nije potrebno provoditi postupak javne nabave, činjenica je da je to tek dio promjena. Interesantno da ovaj prijedlog nije prošao ni na Odboru za gospodarstvo, koji je matično tijelo za ovaj Zakon. Svi klubovi zastupnika, osim HNS-a, napali su ovaj prijedlog. Ovim Zakonom se praktički potiče korupcija, gotovo nagovara na kriminal. Jedinice lokalne samouprave u praksi više ni neće provoditi postupak javne nabave. Svi klubovi zastupnika (osim HNS-a) složili su se s ovim stavom, ali već u petak pripadnici Kukuriku koalicije podignuli su ruke protiv svog mišljenja.

U raspravi o Zakonu o leasingu upozorili smo na nelogičnost da korisnici leasinga nisu na popisu kreditno zaduženih. Obrazloženje je da se time izlazilo građanima u susret, ali da ih nitko nije silio na sklapanje ugovora o leasingu. Činjenica je da nitko građane nije prisiljavao ni na uzimanje kredita u švicarcima, pa se danas država itekako trudi ispraviti nepravdu ili, točnije, legalizirani kriminal od strane banaka u sprezi s političkim elitama koje su to omogućavale. Zastupali smo stav da je to još jedan od proizvoda financijske industrije kojim se građane mami u prekomjernu potrošnju kako bi zapali u dužničko ropstvo.

Zanimljivo se rasprava vodila i o Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Izmjenama Zakona se dosadašnja politička odgovornost predstavnika izvršne vlasti u jedinicama lokalne samouprave pretvara u prekršajnu u slučaju probijanja financijskih planova, odnosno proračuna. Neosporno je da imaju odgovornost, ali je isto tako neosporno da su to direktno birani kandidati. Za usporedbu ministri i premijer nemaju nikakav oblik odgovornosti ako probiju svoje proračune, a upravo to se dogodilo u nekoliko ministarstava, ali i s državnim proračunom. Obrazloženje predlagatelja je da oni odgovaraju biračima na izborima. Očito je da su kriteriji različiti, ali koga to više može iznenaditi.

Zanimljivo je da na glasanju opet nije bio «Zakon o švicarcima». Iako je ministar dan ranije najavio da nema više razgovora s bankarima jer su ga po tko zna koji puta pokušali prevariti, prijedlog nije bio na glasanju. Sa zebnjom očekujem što će se dogoditi, odnosno, koje će prijedlog biti izglasan (praksa pokazuje da sve što je predloženo glasačka mašinerija bespogovorno izglasa bez obzira što mislila o tome). Dosadašnja iskustva nam govore da će predstavnici Vlade odlučno slegnuti ramenima i prihvatiti prijedlog bankara koji će biti kozmetička promjena postojećeg stanja. Naravno, sve na štetu građana.

Mladen Novak