Odbor za Ustav odgodio odluku o prijedlogu Laburista za promjenu Ustava

Još 2010. SDP je, zajedno s Hrvatskim laburistima, predlagao da se izmjeni postotak potpisa potrebnih za referendum, no čini se da je u dvije godine ipak promijenio mišljenje. Naime, iako su Laburisti u saborsku proceduru uputili prijedlog prema kojem bi se broj potrebnih potpisa smanjio, rasprava na Odboru za Ustav dala je do znanja da podršku glavne vladajuće stranke u tome neće imati.

Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav odgodio je odlučivanje o prijedlogu Hrvatskih laburista za izmjenama Ustava prema kojima bi Hrvatski sabor bio obvezan raspisati referendum ako to zatraži 200 tisuća birača.

Naime, Odbor je jednoglasno zaključio da će se u roku dva do tri tjedna održati tematska sjednica na temu referenduma, zbog čega su Laburisti odlučili pričekati sa svojim inicijativom.

Prema njoj, za raspisivanje referenduma više ne bi bilo potrebno 10 posto od ukupnog broja birača, već apsolutni broj od 200 tisuća potpisa birača. ‘U posljednje 22 godine nije bilo nijednog referenduma koji je Sabor raspisao, osim referenduma o razdruživanju, a ne možemo reći da nije bilo izuzetno važnih tema o kojima su građani trebali imati mogućnost odlučivanja. Unazad 22 godine vladajuća većina nije htjela raspisivanje referenduma, a sudeći prema mišljenju Vlade, izgleda da ni sada nema političke volje‘, poručio je predstavljajući inicijativu za promjenu Ustava Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.

Fotografija: http://www.civilnodrustvo.hr/

Naime, stranke vladajuće koalicije već su odbile dati potpis za Lesarovu inicijativu, a kritike su stigle i u mišljenju Vlade. ‘S čuđenjem primamo informaciju da bi smanjivanjem potpisa na 200 tisuća bila, citiram, strana opstrukcija vlasti. Namjere predlagatelja nisu sumnjive niti želimo biti destruktivni jer smo sa svojim stavom dosljedni cijelo vrijeme. Ako oni koji traže referendum djeluju destruktivno na vlast, onda je sudeći prema posljednjem skupljanju potpisa za referendum kada ih je bilo 700 tisuća, puno destruktivaca’, kazao je Lesar.

S mišljenjem Vlade da je sadašnje rješenje od 10 posto od ukupnog broja birača dobro, složio se i SDP-ov Nenad Stazić. ‘Ustavi se ne mijenjaju kao kravate. Zadnja izmjena Ustava bila je 2010. i tada se on mijenjao konsenzusom. I tada se raspravljalo o referendumu i broju potpisa i glavne stranke, među njima i vladajući HDZ složili su se da se broj potpisa ne mijenja. Što se to dogodilo u HDZ-ovim glavama, osim što su izgubili izbore, s obzirom da su se i oni složili 2010. da se to ne mijenja’, kazao je Stazić, aludirajući na činjenicu da su HDZ-ovci dali potpise za Lesarovu inicijativu.

‘Godine 2010. skupilo se 800 tisuća potpisa za referendum što ne znači da se ovu stopu od 10 posto ne može premašiti. Ako bi prihvatili ovu inicijativu od 200 tisuća, onda bi doveli u pitanje i red u državi. Naime, HDZ bi, primjerice, samo s potpisima svojih članova mogao opstruirati volju većine izabrane na izborima’, kazao je Stazić, ocijenivši Lesarovu inicijativu neutemeljenom i politikantskom.

Sa stavom da je 200 tisuća potpisa premali broj, složio se i sam predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin. ‘Smanjivanjem na 200 tisuća referendum može postati nakarada’, kazao je Grbin podsjetivši da je, recimo, zbog preniske granice Švicarska izglasala da nije dozvoljena izgradnja minareta ili da je, primjerice, Kalifornija dovedena do bankrota jer su građani na referendumima odbijali uvođenje novih poreza.

‘Osim toga, Napoleon je državu vodio na temelju referenduma koji su uglavnom dobivali 90 posto podrške. No ne možemo reći da je njegova vlast bila demokratska, nego je Europu zavio u crno’, rekao je Grbin.

Žestoke kritike prema predlagatelju Lesaru uputio je SDP-ov Ivo Jelušić. ‘Je li cilj ove inicijative zbilja promjena Ustava ili je cilj da se svidi građanima i da se pokaže da se neki zalažu da građani odlučuju na referendumu, dok drugi to odbijaju? Mislim da je cilj da se manipulira i podilazi jer se o ovome trebalo prvo razgovarati s kritičnom masom političkih čimbenika u Saboru kako bi se uopće dobila potrebna dvotrećinska većina potrebna za promjene Ustava? Žali Bože vremena i papira koji je utrošen jer ovdje efekta nema’, kazao je Jelušić.

Međutim, na njegove kritike odgovorila je HDZ-ova Ana Lovrin. ‘Kolega Jelušiću, ako ne želite trošiti vrijeme na demokratsku proceduru, onda se možete dignuti i otići. Rasprave ste na odboru započeli politikantstvom. Pitanje je li HDZ promijenio ili nije promijenio mišljenje jest politikanstvo. I onda bismo mogli pitati zašto je SDP promijenio mišljenje o Zakonu o radu’, kazala je Lovrin, aludiravši da su u SDP-u poduprli referendum o Zakonu o radu, da bi taj isti zakon po dolasku na vlast promijenili.

SDP-ovcima je odgovorio i sam Lesar. ‘Pitate odakle nam brojka od 200 tisuća. Podsjetit ću da je 2010. na Odboru za Ustav SDP problematizirao što nije došlo do promjena po pitanju broja potpisa i tada je SDP predlagao da se postotak spusti na pet posto, a to je, po novom registru birača o kojem je govorio ministar Bauk, oko 200 tisuća’, rekao je Lesar.

Jelušića je podsjetio da je inicijativu svim saborskim klubovima poslao još prije ljeta te da je tri puta pitao hoće li doći i do izmjena Zakona o referendumu. ‘Da nisam pitao, onda bih bio populist i demagog. Osim toga, po vašoj logici, mi u oporbi nikada ne bismo mogli predlagati nikakve zakonske inicijative jer nikada ne bismo imali većinu’, rekao je Lesar.

Međutim, iako vladajući nisu bili spremni podržati ideju o smanjenju broja potpisa za referendum, iznijeli su ideju da se produži rok za skupljanje istih. Stoga je, kao kompromisno rješenje, SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je potpisao Lesarovu inicijativu, predložio da se glasanje o njoj odgodi te da se organizira tematska sjednica o referendumu.

Izvor: Hina, T-portal