Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor propisano je da izborne jedinice (IJ) moraju biti formirane tako da broj birača u pojedinoj IJ nije veći/manji od 5% od prosjeka i da se mora voditi računa o cjelovitosti lokalne i regionalne samouprave.
Unatoč toga Zakonom o izbornim jedinicama formirano je deset IJ, odstupanja u broju birača je čak 15% a neke su županije (PGŽ, SD) rascijepljene u dvije a Grad Zagreb čak u četiri IJ. U svakoj IJ bira se 14 zastupnika. Takve IJ ugrožavaju poštenu izbornu utakmicu i dovode u pitanje jednakost biračkog prava. Na to je upozorio i Ustavni sud.
Evo rješenja: Hrvatska podijeljena u 6 IJ, čuva se cjelovitost županija i Grada Zagreba, broj zastupnika ovisi o broju birača (od 20 do 26) a odstupanje u broju birača nije veće od 3,6%.
I, naravno, uvođenje preferencijalnog glasovanja – svaki birač ima tri preferencijalna glasa.
Donošenjem ovog zakona ispravili bi se navedeni nedostaci i postiglo sljedeće:
1. Zakonom bi se osiguralo da se pri određivanju izbornih jedinica poštuju zakonom utvrđene granice županija i Grada Zagreba.
2. Ujednačila bi se „težina glasa“ birača, jer broj birača po jednom mandatu u Saboru ne bi odstupao više od +/- 3,7 %.
3. Izborne jedinice dobile bi unutarnju geografsku, ekonomsku, povijesnu i političku logiku. Obzirom da imamo županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave, obvezni smo ih poštivati i nema nikakvog razloga da ih se prilikom izbora cijepa. Posebno to nema smisla u slučaju Grada Zagreba, koji je jedini glavni grad u Europi u izborima razbijen na više izbornih jedinica.
Na temelju podataka o broju birača s izbora održanih u svibnju 2014. (izbori za zastupnike u Europski parlament iz Republike Hrvatske) predlažu se slijedeće izborne jedinice:
Poštovani(a), ne smatrate li da je broj od 140 zastupnika prevelik za ovako malu zemlju.
S poštovanjem!