Laburisti glasali protiv državnog proračuna jer Vlada odustaje od investicija

Sabor, 2. prosinca — Na današnjem glasanju o državnom proračunu za 2015. laburisti su rekli svoje glasno protiv. Razlog leži u neuvjerljivoj argumentaciji Vlade da je proračun za sljedeću godinu realan i održiv. Utemeljen je na makroekonomskoj projekciji rasta BDP-a od 0,5%, no ni u najboljoj vjeri, nismo uspjeli nazrijeti što je u toj projekciji realno, a kamoli održivo.

Kao glavne pokretače rasta BDP-a Vlada navodi a) rast izvoza roba i usluga, b) bruto investicije u fiksni kapital, te c) porast potrošnje kućanstava.

Što se tiče rasta izvoza, projekcija se temelji na nastavku trenda iz 2014. godine. Svaki pozitivan trend pozdravljamo, no pokušavamo biti realni. U obrazloženju proračuna, Vlada ne navodi niti jednu specifikaciju roba ili usluga čiji rast izvoza planira. Bez dodatnih argumenata, a posebno bez navođenja mjera i instrumenata kojima će utjecati na rast izvoza, stječe se dojam da Vlada pri planiranju rasta izvoza računa na puku sreću.

Kad smo kod planiranog rasta investicija u fiksni kapital, koje su važna stavka projekcije rasta BDP-a za sljedeću godinu, posebno bode u oči da je sama Vlada predviđene investicije u 2015. u odnosu na 2014. smanjila s 1,4% na 0,3%! Pri tome se vjerojatno oslanjaju na strateške projekte, kojih zbog lošeg sustava i činjenice da i dalje potencijalne investitore ubijamo administracijom, ima slovom i brojkom tri (3).

Posljednji važan faktor za rast BDP-a je porast potrošnje kućanstava. Istovremeno s ovom prognozom, u projekciji proračuna čitamo da se rast prihoda s naslova PDV-a predviđa u iznosu od samo 200 milijuna kuna. U odnosu na cijeli proračun, poprilično skromna svota. Kako se onda to podudara s projekcijom rasta potrošnje kućanstava i njezinom značajnom utjecaju na rast BDP-a?

Proračun za 2015. godinu u mnogočemu se oslanja na prihode iz EU fondova. Planirano je da će u proračun pristići 7,2 milijarde kuna. Iskustvo nas uči da je za uspješno privlačenje sredstava iz EU fondova, pored kvalitetnog i obrazovanog kadra, potrebno osigurati i najmanje 25% vlastitih sredstava. U proračunu za 2015. godinu za tu svrhu predviđeno je 800 milijuna kuna, što predstavlja oko 10% planiranih prihoda iz EU fondova. Za preostalih 15% trebali bi se pobrinuti općine, gradovi i županije, poduzetnici te nevladine organizacije, pri čemu se opravdano pitamo imaju li oni kapacitete (prvenstveno financijske) za takvo što. Obzirom na navedeno, laburisti procjenjuju da će se iznos sredstava koja ćemo ostvariti iz EU fondova kretati u rasponu između 4 i 4,5 milijarde kuna.

I za kraj – smatramo da se proračun za 2015. godinu temelji na novoj fiskalnoj centralizaciji na štetu općina, gradova i županija. Oni će zbog promjena u oporezivanju dohotka, novog Zakona o financiraju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i novog Zakona o regionalnom razvoju, u svojim proračunima imati 1,2 milijarde kuna manje, što je nažalost sasvim realno. (MG)