Osnovna gospodarska kretanja 2007. – 2010.g.

U petak, 25.veljače Državni zavod za statistiku izdao je Priopćenje za javnost povodom objave prve procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za četvrto tromjesečje 2010. g.

Izrada i objava procjene BDP-a proizlazi iz usklađivanja sa standardima objavljivanja statističkih podataka u državama EU. Cilj objave je skratiti razdoblje između prikupljanja i objavljivanja statističkih podataka. Time se omogućava korisnicima donošenje kvalitetnijih odluka na ekonomskom, demografskom i društvenom području, stoji u Priopćenju.

Rezultat prve procjene pokazuje da se za četvrti kvartal 2010.g. može očekivati BDP realno manji za – 0,7% od ostvarenog u istom kvartalu 2009.g.

To je sedmi negativan kvartalni podatak od ukupno osam u poslijednje dvije godine krize (izuzev prethodnog, trećeg kvartala 2010.g kad je ostvaren minoran rast od +0,2%, kao rezultat dobre posjećenosti stranih turista tijekom turističke sezone a što se pozitivno odrazilo i na kretanja izvoza).

Objavom podatka za poslijednji kvartal poznat nam je i podatak na godišnjem nivou. Prema prvoj procjeni očekuje se da će BDP za 2010.g. biti realno manji za – 1,4% od ostvarenog u 2009.g. u kojoj je, da se podsjetimo, bio realno manji od ostvarenog u 2008.g za – 5,8%. Urušavanje BDP-a započelo je usporenim trendom rasta od samog početka 2008. g. u kojoj je ostvarena stopa rasta bila upola manja od ostvarene u prethodnoj 2007.g.

Realno ostvarenje BDP-a u četvrtom kvartalu i 2010.g. bit će objavljeno u statističkom priopćenju standardnog oblika i sadržaja 31.ožujka. Ono se može razlikovati od upravo objavljenog rezultata dobivenog prvom procjenom.

U Mjesečnom statističkom izvješću 1/2011. objavljeni su indeksi još nekih osnovnih kretanja u gospodarstvu, zvanih i makroekonomskim pokazateljima. Prenose se u nastavku.

Radi lakšeg uvida i zaključaka, negativna kretanja ispisana su crvenom bojom a ulazak u negativna kretanja crnom, podebljano ispisano. Važno je napomenuti da se kod nekih pokazatelja kao negativno kretanje smatraju uzlazni indeksi rasta (npr kod rasta cijena ili uvoza i obratno, pad njihovih indeksa predstavlja pozitivno kretanje).

Već letimičnim pogledom može se zaključiti:

Da je većina pokazatelja u negativnom kretanju već 3 godine.

Da su u istom padajućem trendu i uvoz i indeksi potrošačkih cijena. Međutim, njihov padajući trend je poželjan tj. pozitivan. Kod uvoza jer daje mogućnost rastu domaće proizvodnje i pozitivno utječe na platnu bilancu zemlje. Kod usporavanja rasta potrošačkih cijena riječ je o utjecaju pada kupovne moći stanovništva i prilagođavanju cijena padu potražnje a što se odrazilo i na pad uvoza.

Da pozitivan trend u 2010.g. bilježi još samo izvoz i turizam.

Izvoz je porastao prvenstveno zbog uspješnog dijela turističke sezone, vezano uz boravak stranih turista (zbog velike podložnosti raznim rizicima na turizam kao gospodarsku djelatnost se ne može računati kao “lokomotivu“ izlaska iz krize),

te rast robnog izvoza, prvenstveno u sektoru brodogradnje i proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (obzirom da se radi o nekonkurentnom sektoru, koji mora proći kroz proces restrukturiranja, teško je očekivati da će snažnije utjecati na rast hrvatskog gospodarstva i povući ga iz krize.

Izneseni podaci, kao i oni koji će još uslijediti, argumenti su da se u izbornoj godini preispitaju obećanja stranaka na vlasti prilikom poslijednje predizborne kampanje, za koja su dobili mandate, te da se ukaže građanima do kud smo se spustili, mada još nismo na dnu i od kud se kreće u novi mandat, ma tko ga osvojio.

Marija Hećimović