Laburisti i HSU: “Naše razlike nebitne su kada se radi o dobrobiti građana”

Tema susreta vodstva Hrvatskih laburista i Hrvatske stranke umirovljenika održanog u Stubičkim toplicama proteklog vikenda a na kojem su, uz predsjednike Davida Bregovca i Silvana Hrelju, sudjelovali članovi predsjedništava dviju stranaka, bile su mogućnosti osnaživanja suradnje i zajedničkog rada i nastupa ove dvije stranke koje su povezane neizbježnom vezom između rada i mirovina koje iz njega potječu.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja istaknuo je kako je suradnja ovih stranaka prirodna jer se bave tematikom minulog i tekućeg rada. Osvrnuo se i na politički aspekt suradnje te kazao kako u Hrvatskoj imamo „nepodnošljivu lakoću osnivanja stranaka“ što dovodi do rascjepkanosti biračkog tijela i zbunjivanja birača te se na taj način pogoduje velikim strankama. Uvjeren je kako je spajanje političkih napora stranaka u nekom obliku put kojim se treba krenuti u budućnost i koji će odrediti hrvatsku političku scenu u periodu koji dolazi.

David Bregovac je izrazio zadovoljstvo inicijalnim sastankom vodstava dviju stranaka te naglasio kako je cilj Hrvatskih laburista progovoriti o radnicima i stvarima koje njih tište poput malih plaća i nesuvislog sustava radnog prava koji dovodi do apsurdnih situacija u Hrvatskoj. Naglasio je kako je prosječna plaća statistički znatno veća od one koju primaju radnici, a ona iznosi manje od 5 tisuća kuna što je nedostatno za kvalitetan i dostojanstven život.

Kroz višesatnu raspravu dotaknute su mnoge teme i vizije mogućih oblika suradnje te su dogovoreni i konkretni koraci prema povezivanju naših stranaka koje već i sada na mnogim mjestima na izborima i djeluju zajednički te je potrebno tu suradnju usustaviti i obogatiti planski usmjerenim koracima koji će za cilj imati poboljšanje životnog standarda građana na području na kojem te dvije stranke sudjeluju u političkom životu.

Na kraju je istaknuto kako je upravo suradnja ovih stranaka, ali i svih ostalih članica Amsterdamske koalicije primjer da je moguće staviti po strani eventualne razlike i konstruktivno raditi na temama koje su zaista važne za građane – kao i Amsterdamska koalicija, koji god oblik suradnje u konačnici ove dvije stranke odabrale, on će biti utemeljen na dogovoru, kompromisu i uvažavanju drugačijeg načina razmišljanja umjesto asimilacije i trgovanja političkim položajima i utjecajem na čemu se temelje mnoge današnje “suradnje” u političkom životu Hrvatske.