Kupovna moć građana europskih zemalja u studenom 2010. godine

U Hrvatskoj politici često se rade greške pri analiziranju položaja Hrvatske u odnosu na druge zemlje koristeći kao pokazatelje veće ili manje uspješnosti razne prosjeke, podatke o kretanjima, indexe i sl. Počesto se na toj osnovi donose i važni zaključci, planiraju kretanja, utvrđuju standardi isl. bez zadiranja u dublju i širu analizu. Ovih dana svjedoci smo pravog primjera ovoj tvrdnji.

Naime, vodeći istraživački institut za srednju i istočnu Europu GfK Grup, koji spada u 4 najveća u svijetu (3. u Europi) i djeluje već više od 70 godina, u svojoj jedinici GfK GeoMarketing provodi između ostalih i geoistraživanje Purchaising Power odnosno kupovnu moć građana, koju iskazuju Purchasing Power Indexom.

Purchasing Power Index predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku (neto primanja građana). Jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala za kalkulaciju prodajnog potencijala za neku zemlju u cjelini ali i za puno uža područja, regije, općine i manja područja.

Prodaja roba i usluga direktno ovisi o razini kupovne moći, koja se izračunava na osnovi makroekonomskih pokazatelja svake zemlje, podataka iz međunarodnih institucija i dodatnih analiza u GfK.

Analizu kupovne moći građana GfK GeoMarketing provodi svake godine za 42 zemlje Europe. Ovo je prava prilika za sve koji govore o izlasku Hrvatske iz krize i ne dijele zabrinutost sa hrvatskim građanima, da analiziraju polžaj Hrvatske na Gfk ljestvici kupovne moći i vide pravu sliku stanja. Kupovna moć svakog građana iz njegovih ukupnih neto primanja jedini je pravi pokazatelj našeg položaja i standarda u odnosu na druge zemlje. Iz čega proizlazi ovakvo stanje i kako se reflektira na ukupan život u zemlji bit će predmet jedne naredne analize na ovoj web stranici a sada analizirajmo što kaže GfK analiza:

Prosjek kupovne moći po stanovniku za Europu u 2010/11 iznosi 11.945 €. To jest mali rast od 2,1% u odnosu na 2009 g. kad je iznosio 11.699 € ali je još uvijek za 4,44% ispod razine 2008.g. kad je iznosio 12.500 €.

Rezultati istraživanja za 2010/2011 generalno pokazuju posljedice ekonomske krize te da su se različito odrazile u mnogim zemljama.

Hrvatska je rangirana na 29. mjestu s iznosom od 4.808 € (što je tek oko 34 % europskog prosjeka). U odnosu na prošlu godinu, kada smo bili na 27. mjestu, Hrvatska je pala za dva mjesta.

Istraživanje je pokazalo kako kriza jest ostavila traga na nekim zemljama, no i da neke razvijenije zemlje nisu osjetile velike pomake u kupovnoj moći tijekom krize. Izuzetak je Švedska u kojoj je kupovna moć znatno narasla u odnosu na 2009.g. Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španjolska bilježe pad. Zapažen rast pojavio se i u Turskoj, i to čak oko 10%, te je sada preskočila zemlje s jačim posljedicama krize: Mađarsku, Hrvatsku i Baltičke zemlje.

Kupovna moć u zemljama Baltika, koje su osjetile krizu u njezinu punom smislu, pala je još niže tijekom 2010.g. unatoč boljoj ukupnoj gospodarskoj slici Europe. S kupovnom moći od 4.938 € po stanovniku Estonija je najbolja među Baltičkim zemljama.

Zemlje bivše Jugoslavije te Moldavija, Ukrajina i Bjelorusija i dalje se po kupovnoj moći nalaze najniže na ljestvici. Građani tih zemalja imaju manje od jedne trećine europske prosječne kupovne moći. Tu se kao iznimka izdvaja Slovenija sa 10.045 € po stanovniku. Nama zanimljiva usporedba sa Slovenijom pokazuje da je u Sloveniji kupovna moć već na oko 84% europskog prosjeka dok je u Hrvatskoj tek na trećini. Slijede objavljeni podaci za neke od zemalja sa vrha sredine i dna ljestvice.

Priredila Marija Hećimović dipl.oec.