Dostupna satelitska tehnologija- prilika za nove poslove i u Hrvatskoj

 Piše:  dr.sc. Mira Morović

EU potiče korištenje svojih baza podataka

Satelitska tehnologija nije daleko od nas, ako znamo gdje naći njezine produkte i kako ih iskoristiti. Iako su mnogi dosezi visokih tehnologija svima dostupni i otvaraju neslućene mogućnosti kreiranja novih poslova koji će u budućnosti postajati sve važniji, to je nedovoljno promovirana tema u Hrvatskoj. Između ostalog, stvaranje inovativnih produkata baziranih na satelitskim tehnologijama mogu raditi informatički pismeni ljudi ako se udruže s odgovarajućim specijalistima (ekolozima, biolozima, geofizičarima, šumarima,…), angažiraju svoje znanje te prepoznaju potrebe privrede i zajednice.

Satelitski programi Europske svemirske agencije otvaraju velike mogućnosti za korištenje produkata snimanja iz satelita. Produkti satelitskih snimanja su većinom javno dostupni, neki bez ograničenja a neki čak i u realnom vremenu. Satelitski se snimci mogu koristiti za nadzor teritorija u različite svrhe, u šumarstvu, u poljoprivredi te za zaštitu kopnenog i morskog okoliša od zagađenja. Nekim ministarstvima su satelitski snimci dostupni, ali čini se da su nedovoljno iskorišteni. Pitanje je, jesu li lokalne zajednice uopće upoznate s time što od satelitskih snimaka posjeduju ministarstva i ostale službe državne uprave, jesu li im ti produkti ponuđeni i znaju li ih koristiti?

Europa je mnogo uložila u svemirski program. Već se desetljećima arhiviraju satelitski podaci i njima upotpunjavaju baze podataka. Od znanstvenika i građana se očekuje da se ti snimci iskoriste. Nitko ne bi trebao biti više zainteresiran za snimke našeg teritorija od nas samih, a satelitski snimci otvaraju bezbroj mogućnosti za osnivanje različitih servisa koji bi bili dobrodošli brojnim granama privrede, pa i ostalom stanovništvu.

Najnoviji sateliti (Sentinel) omogućuju širok spektar nadzora okoliša

Produkti snimanja najnovijih Europskih satelita (Sentineli) mogu pokazati širenje naftnih mrlja, klizišta i poniranje ili izdizanje tla i kakva je tendencija tla na nekom području. Odnedavno su tu i sateliti koji mogu detektirati otrovne plinove u atmosferi (SO2, formaldehid, CO, CH4, NO2) što može biti korisno za kontrolu zagađenja urbanih sredina ali i nadzor ispuštanja industrijskih postrojenja. Sateliti mapiraju ugrožena staništa, trendove porasta razine mora, daju procjenu rizika kod različitih vrsta katastrofa, općenito daju snimke za gospodarenje prostorom, kontrolu poljoprivrednog uroda, za procjenu stanja šuma, za kontrolu šumskih požara, za kartiranje urbanih područja, cvatnje toksičnih alga, snimaju poplave te daju podatke o vjetru, temperaturi, vlazi u tlu, salinitetu mora, eroziji obala itd.

Obrađeni satelitski snimci, njihove vremenske serije i kombinacije različitih snimaka istog područja otvaraju mogućnosti za nove vrste poslova. To je prilika za mnoge mlade inženjere prirodoznanstvenih, informatičkih i tehničkih struka za smozapošljavanje i zapošljavanje osoba drugih struka. Zainteresirani mogu otvoriti privatne firme, koje će prikupljati satelitske snimke vezane uz pojedinu problematiku, arhivirati ih, stvarati svoju bazu podataka, analizirati snimke i iz njih izvlačiti dodatne informacije, koje će biti interesantna privredi i građanima uz određenu naknadu. Takvi servisi mogu uspješno poslovati. To je prilika za mlade informatički pismene osobe u Hrvatskoj. Međutim, kako se područje snimanja proteže na veći dio zemaljske kugle, razni inovativni servisi mogu svoje usluge ponuditi i u ostalim zemljama svijeta. Prilika je pravovremena, jer još nema mnogo takvih servisa u Europi niti u svijetu.

Ostale mogućnosti

Kako bi potakla korištenje satelitske tehnologije i drugih raspoloživih europskih resursa, Europska komisija, važna ustanova Unije, raspisuje natječaje za znanstvene projekte koji koriste relultate programa Copernicus i Galileo, na koje se mogu javljati ustanove i pojedinci, što također donosi novac i znanstveni prestiž onima čiji se projekti private.

Znanstvenici i drugi pojedinci mogu direktno surađivati s Europskom svemirskom agencijom kroz predlažući znanstvene projekte, kojim putem mogu dobiti lakši pristup korištenju arhiviranih snimaka za različite svrhe, tipično uz uvjet da se snimci iskoriste za znanost kroz publikacije ili se prezentiraju javnosti putem konferencija.

Dodatne mogućnosti za lokalna snimanja i nadzor okoliša, komplementarne satelitskim snimanjima, otvoriti će se kada se u Hrvatskoj i u Europi bude u potpunosti reguliralo korištenje dronova, što je sada dosta ograničeno.

Kolumna Mire Morović: