13 dekada hladnog rata poslodavca i radnika na koji žmiri Vlada

Zagreb, 30. travnja – Drage hrvatske radnice i dragi radnici, sretan vam Međunarodni praznik rada! Prošlo je više od jednog stoljeća od velikih radničkih prosvjeda zbog ponižavanja, iskorištavanja i borbe za vaša prava koja zaslužujete. Ususret Međunarodnog praznika rada i obilježavanja 134. godišnjice borbe za prava radnika i dalje je prisutno zanemarivanje vaših prava u našem društvu. Zato je bitno da budemo još glasniji kako bismo zaustavili promišljeno manipuliranje vašim pravima na relaciji poslodavac – država.

U razdoblju tehnološkog procvata i drastičnog ubrzanja širenja informacija naši radnici danas rade i više od osam sati dnevno. Skriveni, a neplaćeni radni sati kad je radnik dostupan samo na jedan poziv uzeli su maha. Odmor i društveni, kvalitetniji život apsolutno su zanemareni.

„Više od trinaest dekada traje „hladni rat“ na relaciji poslodavac-radnik, a danas na taj rat prešutno pristaje i državni vrh. Štite se primarno prava poslodavca, a zanemaruju se radnici, uskraćuju im se prava koja svojim poštenim radom zaslužuju.“ – poručuje David Bregovac, predsjednik Laburista.

Ističe da se pod krinkom spasa ekonomije uslijed korona pandemije zadnji na razgovor zovu radnici, a prvi su na liniji bojišnice kojom se želi potaknuti gospodarski rast. Pita Bregovac gdje je nestala društvena odgovornost na koju su se svi redom pozivaju.

Svjedoci smo toga da HUP, iza zatvorenih vrata, u sporazumu s Vladom RH želi dogovoriti derogiranje ionako devastiranog Zakona o radu, kako bi samoinicijativno mogli regulirati otkaze radnicima, njihove plaće i ostala materijalna prava. Ono što je prije 134 godine krvlju izboreno, sada se u Hrvatskoj želi potezom pera izbrisati.

Hrvatska je na samom dnu EU zemalja po visini plaća i radničkih prava i sloboda, a na samom vrhu EU po prekarnom radu kojem je osnova nesigurnost, rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni radni angažman te niska ili skoro nikakva radna prava i zaštita. Poražavajuća je činjenica da se preko 85% novozaposlenih zapošljava u nekom obliku prekarnog rada, a kao posebnost ističu se ugovori na određeno radno vrijeme koje potpisuje preko 90% novozaposlenih.

Kao načine prekarnog rada treba istaknuti i agencijsko zapošljavanje u kojem radnici ne znaju gdje će sutra raditi i hoće li za to biti plaćeni. Također treba spomenuti radnike s autorskim ugovorima koji teško pronalaze posao. Svima njima zajedničko je to da nemaju sigurnost radnih mjesta i ne mogu planirati svoju budućnost. Posebna priča je isplata minimalca radnicima na bankovne račune, a ostatak u kuverti ili kroz putne troškove. Poslodavci na ovaj način direktno čine štetu i radniku i državi, međutim na prijave radnika u ovakvim situacijama uredno se žmiri na jedno oko i zanemaruju se očita kaznena djela. Inspekcija u domeni rada bavi se trivijalnim propustima jer je cilj zaštititi poslodavca.

„Umjesto da iskoristimo ovo vrijeme pandemije i osiguramo našim radnicima skraćeni radni tjedan, zakonom regulirano fleksibilno radno mjesto i vrijeme, kvalitetnije obrazovanje koje priprema buduću radnu snagu na veću dinamiku na tržištu rada i bržu prekvalifikaciju kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja po uzoru na Dansku i Švedsku, u Hrvatskoj se ide po onoj staroj „tko jači, taj kvači“ i umanjuju se prava radnika.“ – ističe Bregovac.

Istraživanje pokazuje da skraćeni četverodnevni radni tjedan povećava zadovoljstvo radnika, smanjuje se broj izostanaka za 25%, produktivnost se povećava za 40%, a smanjuju se troškovi energije za 23% i utrošak papira za 60%. U ovom slučaju poslodavac i radnik imaju izravnu korist. Radnik ima više odmora, a poslodavac puno efikasnijeg radnika te bolje financijske pokazatelje bez da je umanjivao plaću radnika.

Korona pandemija je pokazala da fleksibilno radno vrijeme i mjesto nije nemoguća misija, već mogućnost koja se nužno mora regulirati zakonski kako se ne bi umanjile plaće radnika, poručuju Laburisti. Nužnost za jačanje kompetencija radnika, kako postojećih, tako i budućih sad je još intenzivnija, a Hrvatska nije spremna na buduće dinamike tržišnih kretanja, nije pripremila podlogu razvoja za radnice i radnike.

„Pozivam sve političke stranke, lijeve i desne, da ne budu jake samo na riječima oko štićenja prava hrvatskih radnika. Promijenimo krnjav Zakon o radu i osigurajmo našim radnicima dostojanstven život za njihov pošten rad. Konkretna djela, a ne riječi – to prepoznaju i zaslužuju naši radnici. I to će vratiti naše ljude iz inozemstva.“ – zaključuje Bregovac.