Mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno 1. i 2. rujna pokazuje nekoliko zanimljivih trendova iz hrvatske političke arene. Ovomjesečno istraživanje, osim što potvrđuje stranačku bipolarnost, pokazuje i nastavak povećanja prednosti oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na koalicije sadašnje vladajuće koalicije.

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka s priličnom prednosti SDP-a, dok još samo dvije stranke prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS).

Sve ostale stranke bilježe izbor ispod izbornog praga, ali uz jedan vrlo zanimljiv pokazatelj: povećanje izbora HSLS-a u posljednjih mjesec dana. Najveća opozicijska stranka SDP, već je punih godinu dana na prvom mjestu ljestvice stranaka. U ovomjesečnom istraživanju SDP je izbor 32,3% građana/ki Hrvatske, što predstavlja porast od 1,5 postotnih bodova u odnosu na prošli mjesec. HDZ je na drugom mjestu s izborom od 23,4% (0,7 posto više nego početkom kolovoza). HNS se i dalje čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,0%, a HSS je zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1%. HSLS je po prvi put na petom mjestu, i ova je stranka izbor 3,2% građana/ki. Očito je da stranci nije naškodilo napuštanje vladajuće koalicije, ali niti neki pokušaji destabilizacije stranke. HSU je sada na šestom mjestu s izbornom podrškom od 3%. HSP je i ovaj mjesec zadržao izbor od 2,2%. Uočava se porast izbora nove stranke, Hrvatski laburisti-Stranka rada koja u posljednjem istraživanju bilježi izbor od 1,2%. Regionalne stranke su na svojim uobičajenim rezultatima (između 1% i 1,5%), dok sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 1,8%. I dalje je vrlo visoki udio neodlučnih birača, a uočljiv je trend rasta apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine). Kada bi se sumirao izbor stranaka dva sada poznata izborna bloka, prednost koalicije koju okuplja SDP iznosi preko 14 postotnih poena. Tako stranke lijeve koalicije bilježe izbor od 42,6%, dok stranke aktualne vladajuće koalicije 28,5%.

I u ovomjesečnom istraživanju dr. Ivo Josipović, hrvatski predsjednik najpozitivniji je političar u zemlji za 40% ispitanika/ca i već je osmi mjesec zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata) uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivaca nalazi se guverner Rohatinski čiji pozitivni doživlja raste iz mjeseca u mjesec. Ovaj „nepolitičar s velikom političkom težinom“ najpozitivniji je za 11,7% građana/ki (prije mjesec dana 9,3%). Na treće se mjesto popeo vodeći političar hrvatske opozicije, Zoran Milanović s izborom od 7,5% čime je nakon punih godinu dana, odnosno od promjena na čelu Vlade RH, zabilježio pozitivniji doživljaj od premijerke Kosor. Na četvrtom se mjestu sada nalazi Jadranka Kosor koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju najpozitivnija političarka
za 7% ispitanika/ca (prije mjesec dana 8,9%). Da je došlo do ovog preokreta na ljestvici poztiivnih doživljaja pokazuje i pojedinačni pregled percepcije vodećih hrvatskih političara prema kojemu je Zoran Milanović pozitivan za 47,9% ispitanika/ca, a Jadranka Kosor za njih 43,3%. Slično je i s negativnim doživljajem gdje je J. Kosor negativna za 48,1%, a Z. Milanović za 37,7% građana/ki. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još se Vesna Pusić (3,3%), Stjepan Mesić (2%), Dragutin Lesar (1,4%), Andrija Hebrang (1,1%), te Damir Kajin i Radimir Čačić (po 1,1%).

Najnoviji događaji oko Hypo banke, nastavak afere Fimi Media i uhićenje Nevenke Jurak, te odlazak u SAD i gostovanje u Austriji, ponovo je pojačalo negativni doživljaj bivšeg premijera i bivšeg HDZ-ovca Ive Sanadera. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 30,5% ispitanika/ca (prije mjesec dana 23,5%). Na drugom je mjestu Jadranka Kosor s porastom negativnog izbora s prošlomjesečnih 10,6% na sadašnjih 12,9%. Slijede izbor kategorije „svi političari“ koji su izbor 12,8% ispitanika/ca. Na četvrtom mjestu negativnih doživljaja političara nalazi se Zoran Milanović koji bilježi izbor od 6%. Među deset političara s najnegativnijim doživljaja još su: Ivan Šuker (5,8%), Vladimir Šeks (3,6%), Andrija Hebrang (3,4%), Luka Bebić (2,3%), Darko Milinović (2,1%) i Milan Bandić (1,9%).

Rebalans proračuna i gospodarska kriza najvažnije su tema u posljednjem mjesečnom istraživanju.

Rebalans je prvi izbor za 29,7%, a gospodarska kriza za 29,4% građana/ki. Obilježavanje petnaeste obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja najvažniji je događaj mjeseca za 11,8%, a uspješna turistička sezona (barem prema tvrdnjama dužnosnika Vlade i Ministarstva turizma) za 10,7% ispitanika/ca.

Završne riječi tužiteljstva i obrane na suđenju hrvatskim generalima u Haagu najvažnija je tema za 6,2%, a prosvjedi u Đakovo zbog ergele bili su izbor njih 3,3%. Sportski uspjesi Blanke Vlašić i Sandre Perković na Europskom prvenstvu u atletici izbor su za 2%, a plasman Dinama i Hajduka u Europsku ligu za 1,7% ispitanika/ca.

Potpora politici koalicijske Vlade Jadranke Kosor iz mjeseca u mjesec se topi. Dok je Vlada u veljači doživjela vrhunac potpore (57,1%) i bila ocijenjena najvišom školskom ocjenom u ovom mandatu (3,42), početkom rujna te su vrijednosti bile znatno niže. Potpora politici Vlade sada iznosi svega 26,8%, a školska ocjena 2,37. Najveću podršku Vlade RH bilježi među glasačima HDZ-a (ocjena 3,23), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,63). Najslabiju ocjenu Vladu za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 2,01; HNS 2,00). Prosječna ocjena od 2,37 ujedno je i najniža ocjena rada Vlade u ovoj godini i približava se onoj kakvu je zatekla premijerka Kosor prilikom preuzimanja Vlade (u srpnju 2009. ocjena je iznosila 2,24 i to je ujedno i najniža ocjena od početka mjerenja, odnosno od početka 2004. godine).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Nakon četveromjesečnog trenda blagog rasta potpore članstvu, u posljednjem se istraživanju uočava preokret. Iako je potpora članstvu i dalje natpolovična, nostelje izvršne vlasti kao i gotovo sve političke stranke (koje su europoptimisti) mogao bi zabrinuti podataka da je nakon prošlomjesečnih 52,7%, potpora pala na 50,8%. Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,5%, uz 9,7% neodlučnih.

Izvor: http://www.monitor.hr/clanci/istrazivanje-nastavak-pada-potpore-hdz-ovoj-vladi/38162/