Lesar: i vladajuća i "kukuriku" koalicija zagovaraju neoliberalizam (video)

ZAGREB, 27. srpnja 2011. (Hina) – Predsjednik Hrvatskih laburista-stranke rada Dragutin Lesar ustvrdio je danas da su i koalicija na vlasti i “kukuriku koalicija” jednako štetne za one u Hrvatskoj koji žive od svog rada jer oba politička bloka zagovaraju i provode neoliberalizam.

>> Novi list: Treba promijeniti politiku, ne samo političare
>> HRT: S HDZ-om ne možete u koaliciju nego u Remetinec
>> Tportal: Objavite pristupni ugovor s EU prije izbora!

“Kad je u pitanju interes onih koji žive od svog rada – zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika, vladajuća koalicija, kao i ‘kukuriku koalicija’, koja sebe predstavlja kao alternativu, podjednako su štetni, opasni i nepovoljni jer zagovaraju i provode neoliberalizam”, kazao je Lesar na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu na Trgu Sv. Marka.

Foto Davor KOVAČEVIĆ (NL)

Stranku Hrvatski laburisti predstavio je kao alternativu dvama političkim blokovima jer, kaže, nije dovoljno mijenjati samo političare, treba mijenjati i politiku, a laburisti imaju politku koja promiče “istinu, poštenje, pravednu raspodjelu novostvorene vrijednosti društva te pokretanje proizvodnje uz potporu nove monetarne politike”.

Na novinarski upit znači li oštra kritika obaju političkih polova to da laburisti, uđu li u Sabor, neće participirati u vladi ni ulaziti u koaliciju, Lesar odgovara da se “s HDZ-om ne može ulaziti u koaliciju nego samo u Remetinec, a ulazak u koaliciju s drugim političkim blokom ovisi o njima, a ne laburistima”.

Eventualni pristup “kukuriku koaliciji” dolazi u obzir samo pod uvjetom da oni po principu “uzmi ili ostavi” prihvate 10 točaka laburističke političke platforme, kojih je dio danas predstavljen, što bi bila podloga za razgovore.

“Sve ostalo bila bi negacija ideja laburizma u Hrvatskoj”, kaže Lesar. Izrazio je uvjerenje kako će Hrvatski laburisti kao alternativa bipolarnoj političkoj sceni biti ugodno iznenađenje predstojećih izbora, a svoj će program u iduća dva mjeseca predstaviti na trgovima u 30-ak hrvatskih gradova.

Dio “ideja laburizma u Hrvatskoj” predstavio je danas novinarima kroz pet točaka.

Među njima su “načelo istine” tj. dostupnost i transparentnost informacija u svim institucijama društva. U skladu s tim načelom, Lesar je pozvao sve nadležne da se sadržaj pristupnog ugovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju objavi najmanje 15 dana prije izbora kako taj ugovor ne bi bio za hrvatski narod “mačak u vreći”.

Laburisti pozivaju i na poštenje jer je, ističu, nestanak morala u javnom i političkom životu doveo je do kraha gospodarstva i cijelog društva. Zagovaraju i načelo društvene pravednosti i pravednu raspodjelu BDP-a kao temelj napretka društva.

Zalažu se i za načelo neposredne demokracije tj. provođenje referenduma kao jedinog jamstva protiv krivih ili loših odluka političkih elita. Taj se vid demokracije kod nas ne provodi, podsjetio je Lesar, nije bilo referenduma za šest ustavnih promjena, za ulazak u NATO, potpisivanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, a referendum o ulasku u EU bit će nakon potpisa ugovora.

Hrvatski laburisti posebnu pozornost posvećuju i novoj, aktivnoj monetarnoj politici kao važnom dijelu pokretača gospodarstva.

“Bez pokretanja proizvodnje – industrije, obrta i zanatstva, Hrvatska se neće oporaviti”, ističe Lesar. Pri tome investitorima treba pomoći i monetarnom politikom koja će im omogućiti dobivanje “jeftinog kapitala, s nižim kamatama”.

Hrvatska narodna banka mora biti aktivni voditelj monetarne politike, te zajedno s državom trebaju zaštiti građane od samovolje banaka, smatraju laburisti.

Kamate se ne mogu mijenjati bez pristanka klijenata i prema nahođenu banaka, ključna mjera HNB-a mora biti smanjivanje domaćih kamatnih stopa i povećanje likvidnosti domaćeg sustava, a izmjenama Zakona o obveznim odnosima mora se ukinuti tzv. valutna klauzula i tečajni rizik djelomično prebaciti sa dužnika na poslovne banke, stoji u monetarnim mjerama laburista.

Lesar dodaje da nacionalna banka postoji zato da različitim potezima prisili banke na razumno ponašanje, a da izvršna vlast također može dijelom utjecati na ponašanje banaka, pa i, kaže, politikom oporezivanja dobiti od kamata i ekstra profita.

(Hina)