PREDSJEDNIK HRVATSKIH LABURISTA-STRANKE RADA SMATRA DA JE VLADA IZGUBILA PREDZNAK LJEVICE
“Podsjećam da se i sam premijer Zoran Milanović već nekoliko puta javno deklarirao kao liberal. Ako se tako sam deklarira, onda je jasno da ova Vlada ne pripada ljevici”
Hrvatski laburisti – Stranka rada stalno su na stabilnih 10 posto u anketama, a sebe vide kao istinske ljevičare i zaštitnike rada. U danima kada se obilježava Međunarodni Dan rada s predsjednikom stranke Dragutinom Lesarom razgovarali smo o tome kakva ljevica Hrvatskoj danas treba i koje je mjesto laburista na sceni.
Pred nama su europski izbori 25. svibnja, kakva su očekivanja laburista? Na sceni su i novi igrači poput OraH-a, bojite li se da će zadrijeti i u vaše biračko tijelo?
– Uspjeh europskih izbora u najvećoj mjeri će ovisiti o izlaznosti birača. U ovih godinu dana ipak su građani imali prilike malo više se informirati o radu Europskog parlamenta, a napominjem da se u ovom trenutku preko 50 posto pravne legislative i zakona koji se primjenjuju u državama članicama – donosi u EP. Dakle, ti su izbori veoma važni. Što se tiče rejtinga stranaka, naš rejting je u stalnom rastu, on je stabilan na nešto preko 10 posto i stalno raste, manje ili više na mjesečnoj bazi. Mislim da je osnivanje Laburista prije 4 godine pridonijelo političkom pregrupiranju koje će dovesti do toga da možda već na ovim euroizborima padne ova bipolarna podjela, i to je jedan od najvećih uspjeha Laburista. To je mogući začetak treće političke opcije s novim igračima.
Kako tumačite rast OraH-a? Niste odgovorili na koji način će oni utjecati na vaš rejting.
– Ankete su jasno pokazale da su oni duboko zagazili u bazen SDP-ovih birača koji su jako razočarani politikom Vlade, te su prešli k njima. Malo jest to čudno, jer OraH je dio SDP-ove parlamentarne većine ako niste primjetili.
Je li OraH opasnost za vas?
– Ne. Kad bi bili, to bi se već vidjelo u anketama.
Tko danas čini pravu ljevicu u Hrvatskoj?
– Mislite, ikakvu?
Pad proizvodnje
Da, ikakvu. I što ljevica uopće u Hrvatskoj treba biti, s obzirom na ekonomske i društvene promjene koje su se dogodile u 20 godina?
– Neću otkriti Ameriku ako podsjetim da se i sam premijer Zoran Milanović već nekoliko puta javno deklarirao kao liberal. Ako se tako sam deklarira, onda je jasno da je ova Vlada potpuno izgubila predznak ljevice. Potpuno je dakle jasno da ljevicu danas čine Laburisti i, možda, OraH.
Želim vas pitati što bi ljevica danas uopće trebala iti? Jesu li teme radništva, industrije, potpuno prevladane?
– Industrijalizacija nije prošlost! A vrlo je jednostavno – problem ekonomskog modela Hrvatske, ali i Europe u cjelini, jest u tome da se prihvatio zakon tržišta kao jedina sveta krava koja je sama po sebi rješenje za sve probleme. Odustajanje, povlačenje od onoga što je oduvijek bila uloga države, da zakonodavnim okvirom prevenira ili korigira pogreške zakona tržišta dovelo je do ovog korporativnog modela, čija je posljedica sve slabija regulacija i kontrola financijskog sektora. Taj divlji financijski sektor to koristi i postaje praktički glavni akter upravljanja, gotovo i politike. Odlučuje hoće li se investirati, kad, gdje, što – praktički, odlučije kako će se država razvijati, što će joj se dozvoliti ili ne dozvoliti… Dakle, to je zadatak ljevice – da se u ime građana suprotstavi toj apsolutnoj slobodi tržišta, da regulira i kontrolira financijski sektor koji je užasno utjecajan i može upopastiti ili spasiti gospodarstva država. Te stvari treba nazvati pravim imenom. A naravno da je onda glavni problem Hrvatske što nema proizvodnju. Jasno nam je valjda svima da rasta BDP-a nema bez proizvodnje. Mi četiri godine stalno, iz mjeseca u mjesec, bilježimo pad proizvodnje. Pa to nije slučajno, nije samo od sebe! To je upravo posljedica jačanja financijskog sektora koji je praktički kreirao taj pad i poharao hrvatsko tržište. Zato smo bili toliko protiv prodaje Hrvatske poštanske banke, primjerice. Jer dio financijskog sektora mora ostati u hrvatskim rukama.
Da ste sada u poziciji vlasti, koje biste rješenje ponudili? Naravno, ovdje govorimo o problemima koji su globalni, ali ipak?
– Nema jednog rješenja. Recimo, jedna od mjera mogla bi biti oslanjanje na vlastiti monetarni suverenitet i sreću da još nismo u eurozoni. O čemu se radi? HNB ima 12 milijardi eura deviznih rezervi deponiranih u stranim bankama s kamatom od 0,8 posto. A mi se kao država za pokrivanje javnog duga zadužujemo po 6,5 posto, i još smo sretni kad i to dobijemo. Po nama, dio tih rezervi, recimo pet milijardi eura, iskoristiti treba za smanjenje javnog duga, kako bi se dug prema stranim vjerovnicima smanjio. Odnosno, da se država zaduži kod HNB-a za taj novac. Vjerujem da bi kamata HNB-a bila maksimalno 2 posto, i time bi se direktno smanjio pritisak na državni proračun. Nominalno, sam javni dug ne bi odmah bio smanjen, naravno, ali bi se promijenili vjerovnici i uvjeti. Tada bi država sigurno dio novca mogla usmjeriti u poticaje ka proizvodnji. Takva mjera mogla bi dakle dati izravne efekte. Drugo, smanjili bismo javne investicije u infrastrukturu, za tzv. potrošne investicije, kao što su bile sportske dvorane koje nešto i nose dok se grade, ali sada su samo trošak. Takve projekte bi malo odgodili. Novac treba usmjeravati izravno u proizvodnju.
Gradnja tunela
Pa evo, HDZ baš takve projekte predlaže kao spas za Hrvatsku, velike infrastrukturne projekte.
– Vidio sam, naravno »oduševljen« sam idejom o gradnji tunela. Mogli su ponuditi i gradnju velikih kapaciteta zatvorskog sustava po modelu javno-privatnog partnerstva. Moram priznati da sam razočaran što to nisu ponudili, pa oni najbolje znaju da nam to treba. Idemo biti ozbiljni: jedna od mogućih mjera, koja možda nije bomba, ali bi bila vrlo praktična i korisna, jesu i poticaji za mlade, za samozapošljavanje. Odnosno, s obzirom na to da država nema više novca za te poticaje, mi smo za uvođenje interventnih zakona, primjerice da se ovih 20.000 ljudi što se prijavilo za samozapošljavanje sada, u statusu samostalnih obrtnika, oslobodi svih poreza i davanja 3 godine. Država time nema novi trošak, ok nema ni taj prihod – ali je zaposlila 20.000 ljudi koji su spremni pokrenuti vlastiti mali biznis. Takvih mjera može se donijeti na desetke. To mogu biti mjere ograničenog vremenskog trajanja, ali bi bile vrlo konkretne.
Pitat ću vas još konkretnije: Vlada je dobila nalog Europske komisije za smanjenje deficita, koprcaju se kako znaju i umiju, režu, ali objektivno – nije lako toliko smanjiti deficit u tako kratkom vremenu. Koji bi bio vaš odgovor na tu situaciju, da ste na vlasti?
– Spomenuti prijedlog o deviznim pričuvama imao bi recimo direktne posljedice i na deficit, primjerice. Ali, znate, tu se postavlja osnovno pitanje – tko uopće tvrdi da je pravilo EK o 3 posto državnog deficita jedino ispravno za razvoj i stabilnost neke zemlje? To je samo jedna obična dogma! Mi to osporavamo. Ispričat ću vam kako je do toga došlo: 1982. godine francuski predsjednik Mitterand je imao problem sa svojim ministrima koji su stalno k njemu dolazili po još, po još, po j
oš novca, i on je svojim ekonomskim savjetnicima rekao dajte nađite neki model da prestanu s tim. Ti ekonomski savjetnici rekli su: ok, limitirat ćemo državni deficit. 1 posto je premalo, 2 posto isto, uostalom tada je Francuska već imala 2,7 posto deficita, pa su odlučili da to bude 3 posto. Kako to znam? Pa upravi ti ljudi, Mitterandovi savjetnici, tek su sada prije 6 mjeseci progovorili o tome, javno su to priznali. A što je bit – deficit od 3 posto održiv je i moguć samo i isključivo ako je rast BDP-a minimalno 5 posto. Inače, to jednostavno ne ide. Dakle, bit ne može biti rezanje deficita nego, opet – proizvodnja.
Kako da sad Hrvatska koja je tek postala članica EU kaže: mi nećemo mjere EK? To je isto nerealno.
– Pa zar ulazak u EU znači da se odričemo vlastitog monetarnog suvereniteta? Nismo u eurozoni, srećom, i dao bog da ne budemo još 100 godina. Tek bi nas to koštalo.Ja naravno ne zagovaram povećanje javnog duga, ali pogledajmo malo i njegovu strukturu : od oko 45 milijardi eura, središnja država ima nekoliko puta manji udio od stranih banaka, njihovih tvrtka-kćeri u Hrvatskoj i leasing agencija, znate li to? Dakle, banke i leasing agencije čine 21 milijardu, država samo 8 milijardi, a ostalo su poduzeća i građani. Molim vas, ako je cijela ekonomija Hrvatske i Europe u krizi, kako to da samo financijski sektor ostvaruje profite? I dalje ih ostvaruje. Kakav je to model u kojem su građani osiromašeni, poduzetnici propali, a banke grcaju u profitima. To je pravo pitanje. Europska unija takvu politiku nameće svim svojim državama članicama. Mi je imamo pravo propitivati!
Ujedinjena ljevica
Zašto su Laburisti u EP u grupaciji ekstremnije Ujedinjene ljevice, a ne socijalista, zajedno sa SDP-om?
– Pa upravo zato. Kolega Vuljanić koji je u EP zaključio je da su europski socijalisti isto što i Kukuriku koalicija, da razlika ne postoji. S obzirom na to da smo nezadovoljni neoliberalnom politikom ove Vlade, odlučili smo se za Ujedinjenu ljevicu.
A kako gledate na poreznu politiku ove Vlade?
– Ova Vlada je zaglavila u velikom poreznom lutanju. Svaka porezna politika mora imati dvije stvari: element društvene pravednosti i, naravno, konzistentnost kako bi investitori znali na čemu su. No, oni lutaju. Svakih par dana ili mjeseci idu s novim prijedlozima, potpuno nedosljedno – za porez na nekretnine jesu, pa nisu, ali za porez na ukupnu imovinu nisu; za porez na kamate jesu, ali ne znaju po kojoj stopi i do kojih limita, a za oporezivanje kapitalne dobiti, burzovnog mešetarenja nisu… Javnost i investitore maltretiraju svojom neodlučnošću. I onda se pitamo gdje su nam investicije. Pa normalno da nema investicija. U apsurdnoj smo situaciji: bolje bi bilo da Vlada više ni ne dira poreznu politiku, ovako samo štete. Dečki, prestanite predlagati nova rješenja, smirite se.
Pretpostavljam da su Laburisti za ukupno oporezovanje imovine?
– Ne možemo čak reći ni jesmo li za ili protiv, kad nema predloženog modela. Mi pojma nemamo što se uopće predlaže. A naravno da mislimo da svu imovinu treba oporezovati. Zašto samo one koji su kupovali nekretnine, a ne i one sa zlatnim polugama, umjetničkim djelima ili dionicama? No, odgovora Vlade na sve to nema. Ni globalnog odgovora. A pogledajte što su radile banke sa stanovima: koliko izgrađenih stanova stoji neprodano, umrtvljeno, na tisuće – namjerno se precjenjivala vrijednost da bi banke napuhavale svoje bilance, a menadžeri dobivali veće bonuse. U 6 godina stranke banke izvukle su 3,3 milijarde eura dobiti iz Hrvatske. Država na to mora imati odgovor.
S obzirom na sve što ste rekli, u kojoj mjeri i kada je moguća vaša suradnja sa SDP-om? Jasno ste rekli više puta: s HDZ-om nikada, ali oko SDP-a niste tako decidirani. Očito je da će SDP-u trebati novi partneri na narednim izborima, jer slabi, jeste li spremni podržati ih?
– Naš je fokus na europskim izborima, pa predsjedničkim, a parlamentarni su još daleko. Ja bih vam postavio protupitanje: a zašto ne razgovaramo o tome da postoje novi igrači na sceni, da Laburisti, OraH i Nacionalni forum sada već po anketama zajedno dobivaju više od Kukuriku koalicije. Tko uopće kaže da je nama SDP jedini sugovornik?
Jeste već razgovarali s Holy i Gabrićem?
– Nisam i sigurno još ni neću. Samo pitam zašto tako promatrate? Ja samo vidim da premijer Milanović stalno sve više zbunjuje svojim izjavama, tako da uopće ne bih prognozirao kako će za njega sve skupa završiti. Mi ćemo svakako, kao i 2011. godine, izaći sa svojim programom, 10 ili 15 točaka koje će biti naš minimum minimuma za razgovore, ispod kojih ne idemo, pa ćemo dalje vidjeti. Moramo vidjeti hoće li stranke Kukuriku saveza uopće ići na izbore u istom sastavu.
Pa kako to da se onda iz SDP-a pušta informacija da su spremni prihvatiti i vas i Holy?
– Za OraH ne znam imaju li neki deal, mi ga nemamo.
Mogu li vas zamoliti ocjenu rada ove Vlade, od 1 do 5.
– (duga stanka, op.a.)) Ajde nek bude 2.
Prolazna, dakle?
– S tendencijom da do kraja mandata padnu na 1.
Vlada mulja
Hoće li Laburisti podržati novi Zakon o radu?
– Mi uopće nemamo informacija kako teče nastavak pregovora sa sindikatima. U prvom prijedlogu bili smo protiv 56 sati rada tjedno, kao i protiv agencijskog zapošljavanja i zapošljavanja na određeno. To je velika opasnost za radnike. U svakom slučaju, kakav god ZOR na kraju prošao, sugeriram ministru Mrsiću i, evo to sad prvi put iznosim, da ostavi barem 6 mjeseci prilagodbe prije primjene novog ZOR-a. Moraju se prilagoditi i inspekcije, državna uprava, sindikati, na kraju i radnici. A doista bih volio da se Vlada i sindikati dogovore, i da Sabor ne mora arbitrirati u tome.
Mislite li da bi novi ZOR, koji će sigurno ugroziti prava radnika na makav dogovor bio postignuo, mogao biti iskra koja će zapaliti javnost i možda dovesti u pitanje legitimitet ove Vlade? Sindikati ionako već traže prijevremene izbore?
– Čujte, ljudi danas jako dobro vide da im se iz ove Vlade stalno mulja. Narednih godinu i pol, do redovnih izbora, bit će samo nastavak agonije, mrcvarenja… Ali postoji samo jedan način da do prijevremenih izbora dođe: da ih raspiše sama Vlada, odnosno stranke koalicije.
Izvor: Novi list
|
U DUHU »DOBRIH ODNOSA« JOSIPOVIĆA I MILANOVIĆA Koga će Laburisti podržati na predsjedničkim izborima, Ivu Josipovića? Dajete podršku njegovoj inicijativi da se postigne konsenzus oko reforme lokalne i regionalne samouprave te mirovinskog i zdravstvenog sustava? – O tom potom. Stranke mogu imati tri izbora: držati se po strani, imati svog kandidata ili podržati nečijeg. Mi o tome još nismo otvorili razgovore u stranci, prerano je. A što se Josipovićeve inicijative tiče, bilo bi jako dobro postići konsenzus, zato sam se i začudio da odgovora iz Vlade i od Milanovića nema. Očito, i predsjednik Josipović svjestan je da premijer vi&sca KARAMARKO NEMA POJMA ŠTO GOVORI Oporba ni ne traži nove izbore, ni HDZ,ni vi. Pa kako to? – Pa jasno mi je da imaju stabilne odnose u koaliciji i stabilnu saborsku većinu. Realan sam po tom pitanju. A što se HDZ-a tiče, čiji predsjednik Karamarko 16 puta dnevno traži izbore, ima samo jedan način: neka podnese interpelaciju o radu Vlade Saboru i pokuša joj izglasati nepovjerenje. Pa i on zna da neće uspjeti. – Onda neka prestane zanovijetati. Neka ga ovi u stranci malo poduče poslovniku Sabora, malo educiraju. Čovjek nema pojma što govori. |
Želite li komentirati? Objava: "Hrvatska ljevica su Laburisti i možda OraH"