Evo zašto je Kosoričin zakon o neisplati plaća običan i jeftin predizborni trik

PREMIJERKA Jadranka Kosor ovih dana s velikim oduševljenjem govori o uspješnom balansiranju želja sindikata kao i zahtjeva poslodavaca koje su urodile plodom odnosno prijedlogom izmjena Kaznenog zakona koji predviđa puno rigoroznije kazne za poduzetnike koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće.

“Ovaj zakon trebao bi ojačati gospodarstvenike koji se trude pošteno i čestito raditi svoj posao te za one koji vode računa o svojoj tvrtki, ali i o svakom zaposlenom”, objašnjavala je premijerka Kosor na Vladi proteklog tjedna.

Nelogičnosti prijedloga

No kako primjećuje šef laburista Dragutin Lesar prijedlog zakona koji je izašao iz Banskih dvora sasvim je nedorečen te ne rješava jedan od gorućih problema hrvatskog gospodarstva.

Naime, članak 133. kaže “Tko ne isplaćuje plaće s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome ili tko ne izvrši sudsku odluku u vezi s tim pravom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”, dok u stavku dva stoji “Ako počinitelj iz stavka 1. naknadno uplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne”.

Lesar smatra da se zapravo ne zna što je kazneno djelo odnosno neisplata plaća ili “pribavljanje protupravne imovinske koristi”, s obzirom da je pribavljanje protupravne imovinske koristi samo po sebi kazneno djelo!

Hoće li DORH i Uskok utvrđivati što je bio cilj?

“Tko i kako će utvrditi da je neki poslodavac, koji nije isplaćivao plaće imao namjeru ‘pribaviti protupravno imovinsku korist’? I što je to ‘protupravna imovinska korist’ u kontekstu neisplata plaća? Kako će se dokazivati da je poslodavac imao cilj pribaviti protupravnu imovinsku korist ako je još nije pribavio?”, pita se Lesar na službenim stranicama laburista dodajući da će se USKOK ili DORH morati dokazivati “cilj koji još nije ostvaren”?

Lesar se pita koji to zapravo cilj mora biti odnosno što se mora ciljati, namjeravati ili ostvariti?

“Je li to kupnja dionica? Ili izgradnja dvorca za potrebe uprave poduzeća? Kupnja novih automobila umjesto isplata plaća? Ili izgradnja velebnog spomenika? Ništa od ovoga nije protupravno.A ako je već netko protupravno stekao korist zar već nije počinio kazneno djelo?”, navodi Lesar dodajući da je jasno kako se radi o još jednom pokušaju predizborne podvale.

Četiri koraka do rješenja problema

Po Lesaru problem se može riješiti u četiri koraka i to prvo treba zakon o rokovima plaćanja i sva plaćanja na tržištu svesti u rokove od 30 dana. Pod drugo valja poštivati stečajni zakon i pokretanje stečajnog postupka kada netko ne može servisirati svoje obaveze 60 dana.

“Pod treće valja zabraniti osnivanje novih tvrtki svakome koji je suvlasnik ili vlasnik tvrtke koja duguje (poreze, doprinose, plaće, dobavljače…). I na kraju, kazneni zakon koji poznaje kazneno djelo neisplata plaća bez obzira na cilj ili namjeru”, predlaže Lesar.

Index: http://www.index.hr/vijesti/clanak/evo-zasto-je-kosoricin-zakon-protiv-neisplate-placa-obican-i-jeftini-predizborni-trik-/560638.aspx