Krediti u austrijskim kreditnim zadrugama – jeste li žrtva? Javite nam se

Više od 20.000 hrvatskih građana doživjelo je pravu elementarnu nepogodu zbog kreditnih zaduženja u austrijskim kreditnim zadrugama koje za rad u Hrvatskoj nemaju odobrenje ni Hrvatske narodne banke, ni Ministarstva financija. Ugovori o kreditu sklapaju se na teritoriju Hrvatske, potpisi se ovjeravaju kod javnih bilježnika u Hrvatskoj i austrijske kreditne zadruge zastupaju hrvatski odvjetnici. Postoje naznake da se naknadno na Ugovore kao mjesta sklapanja Ugovora upisuju austrijski ili slovenski gradovi. Iako mediji već duže vrijeme iznose vrlo žive i dramatične priče hrvatskih građana „mjerodavne institucije ne reagiraju i ne odrađuju svoj posao“.

>> Ispunite mini anketu – jeste li žrtva kredita u austrijskim kreditnim zadrugama

Problem je što hrvatski sudovi takve Ugovore priznaju kao zakonitu osnovu u predmetima ovrha iako je mišljenje HNB-a da te kreditne zadruge u Hrvatskoj posluju ilegalno.

Zbog velikog problema, o kome nažalost šute svi koji nemaju takvih zaduženja, Hrvatski laburisti – Stranka rada zatražila je 25. rujna o.g., o tom problemu očitovanje i iznalaženje zakonskog rješenja od ministra pravosuđa Orsata Miljanića, ministra financija Slavka Linića i glavnog Državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Banke koje su u Hrvatsku plasirale te kredite su: Raiffeisen st.Stefan Jagerberger, Raiffeisen karnten, Raiffeisen Riegersburg, Raiffeisen Nestelbach, Raiffeisen Halbenrain, Raiffeisen Gros st. Florian, Raiffeisen Hatzendorf, Raiffeisen Leibnitz, Raiffeisen Paldau…

Iz Austrije su poslali sljedeće objašnjenje: »Raiffeisen Group Austrija ima strukturu na tri razine. Ta struktura uključuje Raiffesin banke, Raiffeisen regionalne urede na razini provincija i Raiffeisen ZentralBank. Raifeisen banke, kao prva razina, su privatne zadružne banke i vlasnice su Raiffeisen regionalnih ureda, kao druge razine. One zajedno drže oko 89 posto dionica Raiffeeisen Zentralbank, kao treće razine. Raiffeisen Zentralbank, kao treća razina, glavni je, najvažniji dioničar Raiffeisen bank International, s oko 78,5 posto. Za zaključiti je da su Raiffeisen banke (to su upravo one koje su hrvatskim građanima plasirale kredite op.a.) krajnji vlasnici Raiffeisen ZentralBank i Raiffeisen bank International«.

Kao kupci nekretnina koje su se na licitacijama prodavale zbog nemogućnosti podmirenja kreditnih obveza hrvatskih građana koji su se zaduživali kod raznih Raiffeisen banaka u Austriji, pojavljivale su se tvrtke registrirane u Hrvatskoj čiji su osnivači ili neke od austrijskih Raiffeisen banaka koje su dale kredite koji su postali nenaplativi, ali je kao hipoteka ostala vrijedna nekretnina, ili osobe koje su sudjelovale u njegovom plasiranju.

Struktura vlasništva trgovačkih društava koji posluju u Hrvatskoj vrlo je zanimljiva. Tako su, primjerice, osnivači čakovečke tvrtke Hipoteka, registrirane na Trgovačkom sudu u Varaždinu, direktor austrijske banke Raiffeisenbank St.Stefan – Jagerster August Walter. Od desetak takvih banaka koje su godinama uglavnom insolventnim hrvatskim građanima odobravale kredite, upravo je ta banka jedna od najspominjanijih. Osim Waltera, osnivač Hipoteke je i kontroverzna posrednica, 74-godišnja slovenska državljanka Ivanka Krajnc iz Ptuja, koja je razradila i pod sobom u Hrvatskoj držala mrežu brojnih posrednika isplaćivanih za njihove usluge pronalaska novih klijenata, naravno, u kešu. Pored bankara Augusta Waltera i Ivanke Krajnc, osnivači Hipoteke još su neke osobe, poput jedne pravnice, koje su u isto vrijeme bile uključene u postupke plasiranja kredita. Mora se priznati da je u najmanju ruku sumnjivo da se oko registracije tvrtki koje preuzimaju ili žele preuzimati nekretnine pod hipotekom austrijskih banaka pojavljuju u toj priči vodeći austrijski bankar, ključna posrednica i važna odvjetnica. No takvih je tvrtki za poslovanje nekretninama u Hrvatskoj još nekoliko. Njihovi su osnivači ili austrijske Raiffeisen banke koje su odobravale kredite ili njihovi zaposlenici, najčešće visokopozicionirani djelatnici banke.

I dok sprovodimo oštru poreznu kontrolu kod kumica na tržnicama, ugostiteljima, trgovcima i svih koji uplaćuju poreze u državni proračun na ovakve stvari uopće ne reagiramo iako mnogi ukazuju na veliki nelegalan posao. Vrlo je vjerojatno kako je financijskim aktivnostima austrijskih banaka oštećen i državni proračun. Naime, članak 19. Zakona o deviznom poslovanju iz kojeg, u glavi »Kapitalni poslovi – izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata«, proizlazi da je »prijenos u inozemstvo dobiti koju nerezident (u ovom slučaju Raiffeisen banke iz Austrije) ostvari izravnim ulaganjem slobodan pod uvjetom da je u RH podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo«. S obzirom na to da su hrvatski građani uplate kreditnih rata po naputku banaka i posrednika najčešće obavljali krajnje netransparentno, konkretno se to radilo o gotovini te da Hrvatska nad tim transakcijama nije imala gotovo nikakav oblik nadzora, nije isključeno da je zbog takvog načina rada, koji očito nije rezultat slučajnosti nego namjere, u Hrvatskoj utajena velika količina poreza na dobit.

Iz svega iznesenog potrebno je hitno iznalaženje rješenja i poduzimanje određenih pravnih radnji radi zaštite hrvatskih građana i sankcioniranja protuzakonitog poslovanja.

U očekivanju očitovanja gospode Miljanića, Linića i Bajića molimo sve koji imaju kredite kod austrijskih kreditnih zadruga da se jave zastupnici Nansi Tireli (095/3890-753 | nansitireli@gmail.com) kako bi argumenti za hitnu izmjenu zakonske regulative bili jači i vjerodostojniji.

| Broj posjeta: 3.162 |

Želite li komentirati? Objava: "Krediti u austrijskim kreditnim zadrugama – jeste li žrtva? Javite nam se"

Imate li komentar?