Razlozi ZA i PROTIV ulaska RH u EU

Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju rezultat je pregovora i prilagodbi koji su dugo trajali i trebali su dati za Hrvatsku povoljne rezultate. Međutim, moglo bi se reći i da Hrvatska nije vodila pregovore jer naši pregovarači za to nisu imali elementarne uvjete i pretpostavke.

Pod elementarnim uvjetima se misli na tehničke, kadrovske i financijske uvjete, a Hrvatska je početkom pregovora bila zatečena pa nije imala niti prostor u Brusselsu niti opremu, a niti kompetentne, iskusne pregovarače u timu koji je vodio pregovore i dnevno komunicirao sa EU. Dok su EU pregovarači redom bili iskusni birokrati koji su u svojim zemljama, a nakon toga u institucijama EU brusili svoja znanja 20-30 godina na Hrvatsko strani prosječni profil člana pregovaračkog stručnog tima je bio: završen fakultet, godina dana pripravničkog staža i 2 godine rada u nekom od ministarstava. Ovu sliku dopunjava činjenica da je voditeljem pregovaračkog tima imenovan novinar koji je prije toga više godina boravio u SAD, a voditeljem hrvatske misije pri EU dermato-venerolog sa prethodnim iskustvom na poslovima protokola.

Takav pregovarački tim i da je bio spreman voditi kvalitetne pregovore nije to mogao ostvariti jer Hrvatska nije jasno definirala svoje dugoročne strateške ciljeve niti u jednom području što nije problem samo tijekom vođenja pregovora nego taj problem egzistira od vremena dogovaranja i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (engl. Stabilisation and Association Agreement) -29. listopada 2001. godine. Ne znajući što želi i podcjenjujući svoje vrijednosti Hrvatska je po mnogočemu bila u poziciji najlošijeg učenika na ispitu kod EU. Zato je Hrvatska kontinuirano bila u reaktivnom i defanzivnom položaju i prihvaćala ono što se od nje tražilo ili kopirala nekritički neke stvari koje su u pregovorima izborile neke druge zemlje (što nije nužno trebao biti hrvatski prioritet). To se u punoj mjeri na kraju vidjelo u lošem definiranju okvira i ciljeva za povlačenje sredstava iz predpristupnih fondova.

Za ulazak Hrvatske u EU govore slijedeći razlozi:

– ubrzano provođenje reformi

Objektivni analitičari u Hrvatskoj a posebno oni sa pogledom iz Brusselsa teško mogu povjerovati da bi Hrvatska isključivo političkom voljom i kompetencijom svojih elita u srednjem roku mogla provesti reforme potrebne za približavanje standardima EU. U tome su pritisci iz Brusselsa posebno u završnoj fazi pregovora bili presudni.

– jačanje interesa za strane investicije

Potpuno uključenje Hrvatske u EU pravni i gospodarski sustav sigurno će osloboditi strahova ozbiljne strane ulagače, koji su do sada postojali. Tome svakako treba dodati i pozitivno djelovanje na dolazak turista iz EU.

– rast vrijednosti nekretnina

Gospodarska kriza koja se i u Hrvatskoj jako očitovala i u padu cijena i aktivnosti u graditeljstvu ulaskom u EU sigurno će znatno dići cijene nekretnina u Hrvatskoj vjerojatno i iznad najviših cijena u predkriznom razdoblju. Postoje ozbiljne pretpostavke da prosječna cijena nekretnina u Zagrebu bude viša od one u Ljubljani.

– širenje mogućnosti za edukaciju i nova znanja

Hrvatsko zaostajanje u razvoju školskog sustava kao jednog od ključnih faktora razvoja bit će zaustavljeno uključenjem u EU te omogućiti preuzimanje znanja i organizacijske modele najuspješnijim zemalja EU i uključiti ih u dnevnu komunikaciju i suradnju koja je do sada bila slaba, te koristiti programe EU u punoj mjeri, otvoriti pristup za studij našim studentima i omogućiti usavršavanja na svim visokoškolskim i znanstvenim institucijama u EU.

– pojačano čuvanje važnih prirodnih resursa (voda, tla..)

Kao i u slučaju reformi niti na ovom području sami ne bismo zaštitili važne resurse koji nam već u srednje dugom roku mogu postati važna komparativna i razvojna prednost.

Protiv ulaska Hrvatske u EU govore slijedeći razlozi:

– nedovršene reforme državne i lokalne uprave

Ključna reforma za ubrzanje razvoja Hrvatske- reforma državne i regionalne uprave još nije provedene i to će biti jedan od glavnih uzroka daljnjeg usporavanja ostvarenja strateških razvojnih ciljeva. Naime, ovakva država nije efikasna i ne daje osnovni pozitivni okvir za konkurentnost gospodarstva.

– visoka cijena prilagodbi

Nitko u Hrvatskoj ne zna kolika je cijena prilagodbi koje od nas zahtjeva EU jer je površna studija o efektima ulaska napravljena još 2007. godine. Sasvim je izvjesno da je Hrvatska na području zaštite okoliša obećala više nego što može ostvariti. Također se može pretpostaviti da će temeljem sadašnjeg stupnja povlačenja sredstava (IPARD) i slabosti realizacije regionalnih projekata (ISPA) u prve tri godine Hrvatska povlačiti otprilike koliko će i uplaćivati u EU proračun.

U cijenu „ubrzanog“ ulaska Hrvatske u EU treba upisati i nove okolnosti na koje Hrvatska nije računala kada je dogovarala arbitražni postupak sa Slovenijom koji je ne slučajno bio smješten u period nakon završetka pregovora- bez monitoringa.

– neefikasnost institucija i organizacija

Teško da bi se danas mogla naći i jedna važnija državna institucija ili organizacija koja bi se mogla pohvaliti efikasnošću i kvalitetom poslovanja koja je usporediva sa najboljim iskustvima iz zemalja članica EU. Velika većina zemalja je prije ulaska ulagala velike napore da ovu anomaliju isprave i uključe relevantne nacionalne institucije u komunikaciju, suradnju i razvoj paralelno sa EU institucijama na odgovarajućim područjima, jer je to preduvjet za osiguranja spremnosti djelovanja u novim okvirima širokom krugu subjekata.

– nespremnost poljoprivrede i regionalnog razvoja za korištenje EU fondova

Najosjetljivija područja u integracijskim procesima su uz spomenutu ekologiju i poljoprivreda, ruralni i regionalni razvoj. Zato na tim područjima EU i izdvaja najviše novaca u pretpristupnim i strukturnim fondovima. Hrvatska nije osigurala osnove preduvjete da bi se na ovim područjima po ulasku u EU ostvarile moguće koristi. Iskustva korištenja SAPARD i IPARD sredstava pokazuju kakvi su problemi naših farmera i seljaka, a država nije stvorila mehanizme da evidentne teškoće amortizira. Indikativno je da je broj eksperata u poljoprivredno savjetodavnoj službi u Sloveniji za oko 50% veći od onoga u Hrvatskoj iako Hrvatska ima višestruko veće poljoprivredne površine.

NUTS 2 regije i njihovi kadrovski i financijski kapaciteti kao ključni za korištenje sredstava regionalnog razvoja nakon što Hrvatska postane član EU trebali bi biti kompetentniji od sadašnjih struktura županija i gradova, a još nisu niti formirani.

– nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva

Hrvatska nije u cijelom procesu pregovora sa EU učinila niti jednu reformu ili unaprjeđenje kojim bi pomogla realnom sektoru u podizanja izvozne konkurentnosti u odnosu na tržišta EU jer to bi bila jedina garancija spremnosti za djelovanje u situaciji kada će Hrvatska biti član EU. Nije provedena čak niti najavljivana reforma komorskog sustava, pa tako Hrvatska ima na tom, ali i drugim područjima gospodarskih institucija organizacijske forme neusporedive sa bilo kojom članicom EU.

Zato Hrvatsko gospodarstvo već u prvoj godini očekuje kombinacija scenarija viđenog u Mađarskoj po pristupanju u EU i Slovenskog u današnjim vremenima.

Napomena:

Iako su kratkoročni efekti ulaska Hrvatske u EU sigurno zabrinjavajući dugoročno Hrvatska će osjetiti pozitivne efekte što najviše ovisi i o razvoju unutrašnjopolitičkih odnosa.

Pozitivne korekcije mogle bi se učiniti i u naredne dvije godine, al
i je to s obzirom na dosadašnje vođenje procesa prilagodbi u Hrvatskoj malo vjerojatno.

| Broj posjeta: 3.736 |

5 komentara u "Razlozi ZA i PROTIV ulaska RH u EU"

  1. zaboravili ste poboldat PROTIV

  2. Nije dobro donositi odluke na neviđeno! Kada se objavi pristupni ugovor, moći će ga svatko pročitati i onda odlučiti hoće li poboldati ono ZA ili ono PROTIV 😕

    [b][i][rjk][/i][/b]

  3. Već se i zna cijena rasprodaje države,a pitanje je samo koliko udruga “Volim Hrvatsku” ima utjecaja da išta promijeni u manipulaciji glasanja na referendumu.

  4. Treba biti protiv EU. Uzalud nam daljnje zaduživanje kada ne znamo staviti na noge vlasitiu poljoprivredu i zaustaviti propadanej tvornica. Mislite da će naše samo tako ojačati kada uđe u EU? Neće, nego će se kontinuirano i dalje uništavati hrvatsko gospodarstvo, a to rezultira većom nezaposlenešću, većim kreditima, rasprodajom državnih poduzeća i tada više nismo hrvatska.

  5. Da ste se izjasnili protiv ulaska Hrvatske u eu imali bi moj glas i još mnogo drugih…ovako stavrno ne znam za koga ću glasti..svi ste kupljeni od korporacija i europske političke elite i moćnika.

Imate li komentar?