Jeste li to znali 8. studenog?

Kolumna Dragutina LesaraZbog neizvjesnosti koja vlada dan uoči konstituiranja (?) Sabora koja je izazvana činjenicom da nitko nema apsolutnu većinu, mediji danas nagađaju što se sve može dogoditi. I tko će sutra zapravo doći na konstituirajuću sjednicu.

O tome da će biti puno privremenih zastupnika pisao sam u prethodnoj kolumni.

A i ti „privremeni“ zastupnici ostvaruju pravo, nakon prestanka mandata, taman da im on traje par dana, na plaću u punoj visini 6 mjeseci i još 6 mjeseci pola plaće. I to samo zbog zakonske odredbe koja propisuje da dužnosnik to pravo ne ostvaruje ako je na dužnosti proveo manje godinu dana a dužnosti je razriješen na osobni zahtjev!?

Na sjednici se neće pojaviti mnogi zastupnici koje su izabrale biračice i birači. Ponajprije su to sadašnji članovi Vlade i drugi državni dužnosnici čiji mandat miruje po sili zakona (članak 9. Zakona o izboru zastupnika). Nakon potvrde nove Vlade opet isto: svim članovima nove vlade mandat u saboru ide u mirovanje po sili zakona.

Među njima su naravno i oni koji su u Sabor izabrani ne redoslijedom na listi nego preferencijalnim glasovima. Kao što su župani. Svi oni moraju birati: ostavka na mjesto župana pa u Sabor ili saborski mandat u mirovanje a umjesto njih zamjena. Bilo bi zanimljivo pitati birače jesu li to znali kada su davali preferencijalne glasove?

Kod ovog mirovanja mandata po sili zakona u medijima se pojavilo tumačenje da ti zastupnici mandat ne mogu aktivirati prije proteka roka od 6 mjeseci. Tu je zabunu vjerojatno unio Ivo Banac u „Otvorenom“ (HTV) neku večer. Naravno da to nije točno! Ti zastupnici mogu mandat aktivirati u roku 8 dana po prestanu obnašanja nespojive dužnosti. Ako ne zaborave. A i toga je bilo.

Moguće je da se ne pojavi i netko od izabranih jer je mandat stavio u mirovanje iz osobnih razloga, koristeći pravo iz članka 14. Zakona. E, oni mandat mogu aktivirati tek protekom roka od 6 mjeseci.

Pa kada će se onda znati tko je došao na konstituirajuću sjednicu?

Sada ulazimo u čudnu zonu.

Da konstituirajuću sjednicu Sabora saziva predsjednik RH znate.

Da sjednicom, do izbora predsjednika, predsjedava predsjednik prethodnog saziva, vjerujem znate.

Da se Sabor smatra konstituiranim u trenutku izbora predsjednika i to znate, zar ne?

Da zastupnici polažu prisegu na istoj sjednici vjerojatno niste znali.

Ali da bi zastupnici dali prisegu netko mora objaviti tko su zastupnici.

To radi Mandatno-imunitetno povjerenstvo sabora. Kojega bira Sabor.

Ono najprije čita izvještaj DIP-a o izabranim zastupnicima prema rezultatima izbora.

Potom podnosi izvješće čiji mandati miruju po sili članka 9. Zakona i tko koga zamjenjuje.

Potom idu oni koji su stavili mandat u mirovanje iz osobnih razloga temeljem članka 14. Zakona i tko umjesto njih dobiva mandat.

Naravno da Mandatno izvještava i o činjenici da je netko podnio ostavku kao i o njegovoj zamjeni.

I tek nakon prihvaćanja toga izvješća zastupnici polažu prisegu.

I što je sada tu čudno?

Pa to da zastupnici biraju predsjednika sabora prije polaganja prisege i prije nego se zna tko su zapravo zastupnici.

I izbor mandatnog povjerenstva je prije toga.

Tako je propisano Poslovnikom. Čudan redoslijed. Koji je napisan davno prije nego je DIP ustanovljeno kao stalno izborno tijelu. I koje bi, po meni, trebalo odraditi onaj izvještaj koji radi Mandatno povjerenstvo. Nakon toga prisega i tek potom izbor predsjednika.

A može li doći i do sporenja oko mandata već na konstituirajućoj sjednici?

Može. Mediji pišu da HDZ ima sporazum s jednim partnerom u svojoj koaliciji da će mandat u saboru HDZ tom partneru dati na uštrb svoga mandata. Prevedeno, zastupnik HDZ ili stavlja mandat u mirovanje ili podnosi ostavku i dolazi taj iz bratske stranke.

Sve OK rekli bi. Bilo bi da nema zakonske odredbe da zastupnika čiji je mandat prestao (bez obzira na razloge) zamjenjuje slijedeći s liste (bilo redoslijedom bilo po broju preferencijalnih glasova – ako ima iznad 10% glasova) te iste stranke kojoj je pripadao zastupnik čiji je mandat prestao.

Do kakvih problema ta odredba može dovesti, pisat ću drugom prilikom. Samo mi sada nemojte pisati da sam i ja kriv što je takav zakon. Nisam jer je naš prijedlog bio: tri preferencijalna glasa, bez praga od 10% i u Sabor isključivo po broju preferencijalnih glasova.

Bilo kako bilo, nakon konstituiranja i glasanja o povjerenju Vladi (ako i do toga dođe) u Saboru neće biti četrdesetak onih koji su birači izabrali. Od toga oko trideset onih koji su izabrani preferencijalnim glasovima. Jeste li to znali 8. studenog?

| Broj posjeta: 507 |

Želite li komentirati? Objava: "Jeste li to znali 8. studenog?"

Imate li komentar?