Zbog neizvjesnosti koja vlada dan uoÄi konstituiranja (?) Sabora koja je izazvana Äinjenicom da nitko nema apsolutnu veÄinu, mediji danas nagaÄaju što se sve može dogoditi. I tko Äe sutra zapravo doÄi na konstituirajuÄu sjednicu.
O tome da Äe biti puno privremenih zastupnika pisao sam u prethodnoj kolumni.
A i ti „privremeni“ zastupnici ostvaruju pravo, nakon prestanka mandata, taman da im on traje par dana, na plaÄu u punoj visini 6 mjeseci i još 6 mjeseci pola plaÄe. I to samo zbog zakonske odredbe koja propisuje da dužnosnik to pravo ne ostvaruje ako je na dužnosti proveo manje godinu dana a dužnosti je razriješen na osobni zahtjev!?
Na sjednici se neÄe pojaviti mnogi zastupnici koje su izabrale biraÄice i biraÄi. Ponajprije su to sadašnji Älanovi Vlade i drugi državni dužnosnici Äiji mandat miruje po sili zakona (Älanak 9. Zakona o izboru zastupnika). Nakon potvrde nove Vlade opet isto: svim Älanovima nove vlade mandat u saboru ide u mirovanje po sili zakona.
MeÄu njima su naravno i oni koji su u Sabor izabrani ne redoslijedom na listi nego preferencijalnim glasovima. Kao što su župani. Svi oni moraju birati: ostavka na mjesto župana pa u Sabor ili saborski mandat u mirovanje a umjesto njih zamjena. Bilo bi zanimljivo pitati biraÄe jesu li to znali kada su davali preferencijalne glasove?
Kod ovog mirovanja mandata po sili zakona u medijima se pojavilo tumaÄenje da ti zastupnici mandat ne mogu aktivirati prije proteka roka od 6 mjeseci. Tu je zabunu vjerojatno unio Ivo Banac u „Otvorenom“ (HTV) neku veÄer. Naravno da to nije toÄno! Ti zastupnici mogu mandat aktivirati u roku 8 dana po prestanu obnašanja nespojive dužnosti. Ako ne zaborave. A i toga je bilo.
MoguÄe je da se ne pojavi i netko od izabranih jer je mandat stavio u mirovanje iz osobnih razloga, koristeÄi pravo iz Älanka 14. Zakona. E, oni mandat mogu aktivirati tek protekom roka od 6 mjeseci.
Pa kada Äe se onda znati tko je došao na konstituirajuÄu sjednicu?
Sada ulazimo u Äudnu zonu.
Da konstituirajuÄu sjednicu Sabora saziva predsjednik RH znate.
Da sjednicom, do izbora predsjednika, predsjedava predsjednik prethodnog saziva, vjerujem znate.
Da se Sabor smatra konstituiranim u trenutku izbora predsjednika i to znate, zar ne?
Da zastupnici polažu prisegu na istoj sjednici vjerojatno niste znali.
Ali da bi zastupnici dali prisegu netko mora objaviti tko su zastupnici.
To radi Mandatno-imunitetno povjerenstvo sabora. Kojega bira Sabor.
Ono najprije Äita izvještaj DIP-a o izabranim zastupnicima prema rezultatima izbora.
Potom podnosi izvješÄe Äiji mandati miruju po sili Älanka 9. Zakona i tko koga zamjenjuje.
Potom idu oni koji su stavili mandat u mirovanje iz osobnih razloga temeljem Älanka 14. Zakona i tko umjesto njih dobiva mandat.
Naravno da Mandatno izvještava i o Äinjenici da je netko podnio ostavku kao i o njegovoj zamjeni.
I tek nakon prihvaÄanja toga izvješÄa zastupnici polažu prisegu.
I što je sada tu Äudno?
Pa to da zastupnici biraju predsjednika sabora prije polaganja prisege i prije nego se zna tko su zapravo zastupnici.
I izbor mandatnog povjerenstva je prije toga.
Tako je propisano Poslovnikom. Äudan redoslijed. Koji je napisan davno prije nego je DIP ustanovljeno kao stalno izborno tijelu. I koje bi, po meni, trebalo odraditi onaj izvještaj koji radi Mandatno povjerenstvo. Nakon toga prisega i tek potom izbor predsjednika.
A može li doÄi i do sporenja oko mandata veÄ na konstituirajuÄoj sjednici?
Može. Mediji pišu da HDZ ima sporazum s jednim partnerom u svojoj koaliciji da Äe mandat u saboru HDZ tom partneru dati na uštrb svoga mandata. Prevedeno, zastupnik HDZ ili stavlja mandat u mirovanje ili podnosi ostavku i dolazi taj iz bratske stranke.
Sve OK rekli bi. Bilo bi da nema zakonske odredbe da zastupnika Äiji je mandat prestao (bez obzira na razloge) zamjenjuje slijedeÄi s liste (bilo redoslijedom bilo po broju preferencijalnih glasova – ako ima iznad 10% glasova) te iste stranke kojoj je pripadao zastupnik Äiji je mandat prestao.
Do kakvih problema ta odredba može dovesti, pisat Äu drugom prilikom. Samo mi sada nemojte pisati da sam i ja kriv što je takav zakon. Nisam jer je naš prijedlog bio: tri preferencijalna glasa, bez praga od 10% i u Sabor iskljuÄivo po broju preferencijalnih glasova.
Bilo kako bilo, nakon konstituiranja i glasanja o povjerenju Vladi (ako i do toga doÄe) u Saboru neÄe biti Äetrdesetak onih koji su biraÄi izabrali. Od toga oko trideset onih koji su izabrani preferencijalnim glasovima. Jeste li to znali 8. studenog?
