Tjedni pregled aktivnosti – suci Ustavnog suda, reforma obrazovanja, besplatna pravna pomoć (video)

Prošlog tjedna u Hrvatskome saboru Laburisti su izrazili svoj stav povodom izbora novih deset sudaca Ustavnog suda te pritom objasnili zašto nisu bili niti za niti protiv predloženih kandidata. Zatražili su stanku u srijedu zbog situacije vezane za kurikularnu reformu o čemu je nakon stanke govorio zastupnik Pecnik. Tema koja je prošli tjedan u Saboru također bila raspravljena bilo je IzvješÄ‡e o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć.

Ovaj tjedan dvije najveće stranke u parlamentu napokon su se dogovorile o izboru novih sudaca Ustavnoga suda kako bi se izbjegla ustavna kriza. Laburisti su prilikom glasovanja o izboru ustavnih sudaca odlučili biti suzdržani jer ih se nije niti ništa pitalo prilikom odabira kandidata, niti su objašnjeni kriteriji odabira, a također nije se radilo o izboru, već o glasovanju, objasnio je zastupnik Pecnik. Upozorio je pritom predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, g. Podolnjaka, da na listi za odabir kandidata nije predložen nit jedan kandidat više od onog broja koji se bira, suprotno propisima Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Sva objašnjenja vladajućih da je sada postignut dogovor kako ne bi došlo do situacije u kojoj se bez kvoruma Ustavnog suda ne mogu raspisati parlamentarni izbori Pecnik je objasnio riječima “čini mi se danas činimo veće zlo za manje dobro“. Laburisti smatraju da se prilikom izbora ustavnih sudaca nije vodilo jedinstvenim kriterijima te da su neki predloženi/izabrani kandidati sumnjivih moralnih vrijednosti koje se sigurno ne bi trebale nalaziti kod ustavnih sudaca. Radi se o sutkinji doktorici znanosti koja je priznala da je prepisala dio znanstvenog rada i o zastupniku HDZ-a koji se lažno predstavio u banci u stranoj zemlji. Pecnik je u raspravi spomenuo i ustavno-pravnu stručnjakinju Sanju Barić koja nije predložena iako je u prošlom sazivu Sabora bila kandidat i ima sve potrebne kvalifikacije osim očito političke podobnosti. Zastupnik Končevski replicirao je gospođi Pusićki u raspravi da je bilo dovoljno sad izabrati jednog ili dva ustavna suca da bi se izbjegla kriza, a naknadno ostale, s čime se bivša potpredsjednica Vlade složila. No, kada je potrebno donijeti odluku u parlamentu dvotrećinskom većinom, očito su se HDZ i SDP u stanju dogovoriti i to bez savjetovanja s ikim drugim.

Zastupnik Pecnik zatražio je u srijedu ujutro, na dan najmasovnijeg izlaska građana na prosvjed zadnjih 20 godina, stanku upravo zbog razloga prosvjeda, a to je kurikularna reforma. Pecnik je iznio stav gospodina Budaka koji je na čelu Povjerenstva za Strategiju razvoja obrazovanja koji smatra da ekspertni tim za provedbu kurikularne reforme ne treba proširivati ili mijenjati. Dao je podršku voditelju ekspertne skupine, g. Jokiću, koji smatra da ovoj zemlji nisu potrebne cenzorske skupine i koji je spreman na dijalog, ali ne i na političke pritiske. Pecnik je Jokićevo pitanje treba li Hrvatska reformu i ima li novaca za nju ocijenio jasnim jer, uz sve sjajne ideje i planove, bez novaca nema ništa od reforme. Zastupnik je ocijenio da nema administrativne potpore za kurikularnu reformu i da je zapravo opstrukcija na djelu i da je vidljiva iz svakoga poteza i Ministarstva i vladajućih političkih elita. Pecnik je zaključio svoje obraćanje slijedećim prijedlogom: „Mislim da svi mi moramo podržati reformu, ali na ozbiljan način kako je zamislio gospodin Jokić, odnosno njegov ekspertni tim, a onda kroz javnu raspravu uvažiti sve moguće prigovore koji tu jesu i stvoriti nešto što je doista od interesa za našu djecu i za našu budućnost“.

Laburisti su podržali ovaj tjedan IzvješÄ‡e o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2015.g. o kojemu je raspravljao zastupnik Pecnik. On je proučavajući IzvješÄ‡e donio zaključak da je sve više i više onih koji nisu u stanju platiti usluge odvjetnika „za ono što smatraju da je njihovo pravo, da ga istjeraju pred sudovima“. To se podudara s mišljenjem da onaj tko je bogat ima jednu vrstu prava i zakona i zaštite, a onaj tko je siromašan, osuđen je da se snalazi kako zna i umije, i utoliko je besplatna pravna pomoć nešto vrlo bitno, rekao je Pecnik. Kritike je usmjerio prema neravnomjernoj teritorijalnoj zastupljenosti pružatelja besplatne pravne pomoći, pravnih klinika i udruga, te u biti nerazmjeru financijske podrške planirane Državnim proračunom i broja zahtjeva na terenu. Zastupnik je najviše govorio o civilnim udrugama koje se bave ovim problemima, a koje su zakinute, i koje će prema njemu biti sve više i više zakinute, iako one mogu najviše dati obzirom na to da se odvjetnici pod izlikom zaštite svoje struke time ne žele baviti.

Nansi Tireli