Tjedni pregled aktivnosti – RBA zadruge, nacionalne manjine

Laburisti su ovaj tjedan u Hrvatskome saboru održali konferenciju za novinare izazvani govorom zastupnika MOST-a Mire Bulja u Saboru o građanima s kreditima u RBA zadrugama. Na konferenciji su izvukli svoj i HDZ-ov Zaključak iz prošlog saziva Sabora koji su uputili u saborsku proceduru sa zahtjevom da Sabor obveže Vladu da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba (banaka iz Raiffeisen grupe) na teritoriju Republike Hrvatske koje su ilegalnim plasmanima kreditnih sredstava upisivali založna prava na nekretninama hrvatskih državljana te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija i ugrožavanje egzistencije kreditnih dužnika; i da Vlada RH bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Reiffeisen grupe nad nekretninama građana-korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka.

Ovo je HDZ tražio dok je bio u oporbi, a Laburisti su sada odlučili pomoći MOST-u da ne ostane sve na traženju stanke za govor u Saboru, kao što je to učinio Miro Bulj, i opet uputili Zaključke iz prošlog saziva u saborsku proceduru. Zastupnica Tireli rekla je i to da obzirom da MOST upravlja dvama najvažnijima resorima za rješavanje ovoga problema, Ministarstvom pravosuđa i unutarnjih poslova, oštećene dužnike RBA zadruga, za koje nitko od institucija nije imao sluha, mogli bi staviti kao prioritet svoga djelovanja.

Čini se da svaki put kada zastupnik Pecnik spomene Milijana Brkića, završi na naslovnici nekog portala, pa je tako bilo i prilikom rasprave o IzvješÄ‡u o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu za potrebe nacionalnih manjina. Iako je Pecnik govorio o stvarnim problemima zajednica nacionalnih manjina, novinari su prenijeli ovo: http://www.index.hr/vijesti/clanak/jaroslav-pecnik-nema-brkica-koji-mi-moze-reci-da-se-selim/880198.aspx.

Tako je zastupnik osim ovoga, govorio o osjećajima pripadnika nacionalnih manjina, odnosno o tome kako se ponekad osjećaju kao višak. Govorio je i o tome da nije istina da su davanja za aktivnosti nacionalnih manjina opterećenje za proračun potkrepljujući to podacima. Spomenuo je da je na djelu identifikacija nacije i vjere te govorio o folklornoj pobožnosti većinskog naroda. Zastupnik Pecnik je konstatirao da je uporaba ostvarivanja prava jezika i pisma nacionalnih manjina pred upravnim tijelima lokalne samouprave u opadanju, a kao jedan od razloga naveo taj da se manjine ne žele služiti svojim jezikom jer mnogi ne vladaju dovoljno dobro njime.

Spomenuo je i nedostatak podataka o uporabi materinjeg jezika, odnosno jezika i pisma nacionalnih manjina pred pravosuđem. Problem registracije srpskih škola, odnosno nepostojanje volje lokalnih zajednica da im prenese osnivačka prava okarakterizirao je kao onemogućavanje prava koje im pripada, a ne kao strah od segregacije. Pecnik je u raspravi iznio i stajalište o televizijskim programima na HRT-u koji se odnose na manjine. Uglavnom se svode na vjerski program i na program nestručno prezentiran. Naglasio je važnost među vjerničkog, a ne međuvjerskog dijaloga i pozvao na ažurnije praćenje zbivanja kako se zajednice nacionalnih manjina ne bi svele samo na folklor.

Zastupnik je zaključio da će se iz proračuna za 2016.g. vidjeti kako i na koji način se nova Vlada odnosi i kako će se odnositi prema manjinskom pitanju i poslao jednu važnu poruku svima: “većina nije kvalificirana, koliko god to zvučalo heretički, nije kvalificirana da govori o problemima manjine. Manjinac je taj koji upozorava kako se on osjeća u ovom društvu, a ne može većina odlučivati o tome kako se manjina osjeća, a to je bolest većine koja se ispoljava iz godine u godinu“.