Prošli tjedan u Hrvatskome saboru napokon je postignut kvorum vladajuÄe veÄine i glasovalo se o mnogim raspravljenim toÄkama dnevnoga reda. Raspravljene su i dvije nove toÄke, meÄu kojima IzvješÄe PuÄke pravobraniteljice za 2015. g. Dva zastupnika iz redova Laburista doprinijeli su ovoj raspravi: Pecnik, u ime Kluba zastupnika te Tireli, u pojedinaÄnoj raspravi u kojoj je govorila o zaštiÄenim najmoprimcima. Laburisti su takoÄer održali konferenciju za medije u HS na kojoj su pozvali sve graÄane RH da im se pridruže u prosvjedu protiv rasprodaje državne imovine.
Zastupnik Pecnik sudjelovao je u raspravi o IzvješÄu PuÄke pravobraniteljice za 2015. g. u ime Kluba zastupnika. Govorio je o razlozima velikog nepovjerenja graÄana u državne institucije i krizi vladavine prava pokazavši to na primjeru sluÄajeva u kojima sudske presude padaju u vodu jer si optuženici „mogu to priuštiti“. TakoÄer je spomenuo problem migrantske krize, odnosno nepostojanje migrantske, a niti integracijske politike te pitanje azila o kojemu je izvijestila PuÄka pravobraniteljica. Zastupnik je izrazio žaljenje za tim što ne postoji strategija za suzbijanje diskriminacije obzirom da je poveÄano kršenje ljudskih prava po nacionalnoj i vjerskoj osnovi prema IzvješÄu. TakoÄer, Pecnik nije propustio iznijeti podatak NGO-a Freedom House prema kojemu je Hrvatska ocijenjena kao poludemokracija, koja unatoÄ tome što ima relativno razvijenu „izbornu politiku“, zaštita ljudskih, graÄanskih i politiÄkih prava vrlo je upitna. Pecnik je našao i zamjerku pravobraniteljici jer „ne reagira uvijek jednako i pravodobno na ono što po mom mišljenju bi trebalo reagirati“, no pohvalio je njezin istup vezano za diskriminaciju po zdravstvenoj osnovi. Pecnik je ocijenio interesantnom diskriminaciju temeljem vjere iznoseÄi odredbu zakona za osnivanje vjerske zajednice kojom je propisano da se ona može osnovati u sluÄaju da postoji 500 vjernika. Pecnik smatra da razlog za taj broj nije obrazložen te da bi na odnosnoj regulaciji trebalo poraditi. Zastupnik je naglasio pri kraju svojega izlaganja prema njemu najvažniji oblik diskriminacije, a to je ona u izražavanju u javnom prostoru misleÄi pritom na govor mržnje, za kojeg ne postoje primjerene sankcije, a koji je sve prisutniji. Završno je zastupnik preporuÄio PuÄkom pravobraniteljstvu da „malo konkretnije poradi, malo konkretnije prozove zlo koje vidi oko sebe i da Äe svima biti onda bolje, odnosno bit Äe jasnije“ iako ni sam nije siguran je li to u opisu posla puÄkog pravobraniteljstva.
Zastupnica Tireli iskoristila je raspravu o IzvješÄu PuÄke pravobraniteljice kako bi govorila o problemu zaštiÄenih najmoprimaca. Ovaj problem u IzvješÄu je opisan na svega pola stranice, iako se tiÄe 9000 graÄana RH, rekla je Tireli. TrenutaÄno su u javnoj raspravi izmjene Zakona o najmu stanova koje bi trebale riješiti problem zaštiÄenih najmoprimaca, ali i problem vlasnika stanova. Zastupnica je podsjetila da je zaštiÄenim najmoprimcima prije 20 godina ukinut dotadašnji status nositelja stanarskog prava, kada je za njih poÄelo uskraÄivanje njihovih ljudskih prava. Ovim izmjenama Zakona sada država želi omoguÄiti ostvarivanje prava vlasnicima stanova uskraÄivanjem prava zaštiÄenim najmoprimcima, odnosno neprikladnim rješavanjem njihovog statusa, ukratko – želi ih se ostaviti na cesti. Zastupnica je ukazala na to da su predložene izmjene Zakona potaknute jednom presudom Europskog suda za ljudska prava s primjenom od 1. sijeÄnja slijedeÄe godine, a da se u njihovoj izradi zanemaruju Rezolucija 1096 koju je RH usvojila 2004. g., u kojoj je propisano da se oduzeta imovina bivšim vlasnicima ne vraÄa, nego ih država treba obeštetiti u vidu naknade, i Rezolucija 1708 kojom je stanarsko pravo proglašeno imovinskim pravom. Tireli je zakljuÄila raspravu apelom: „Ja uistinu koristim ovu priliku da veÄ sada ozbiljno razmislimo o tome tko Äe nakon 1.1. biti kriv za sve te graÄane zaštiÄene najmoprimce kada budu ostali bez svojih stanova i kada im ne budemo kvalitetno i odgovorno osigurali i omoguÄili da konzumiraju svoje ustavno pravo, svoje graÄansko pravo, svoje ljudsko pravo a to je pravo na dom“.
Hrvatski laburisti su u Äetvrtak održali konferenciju za medije na kojoj su pozvali sve graÄane RH na prosvjed protiv rasprodaje državne imovine koji su organizirali u subotu, 21. svibnja u Zagrebu na Zrinjevcu. Predsjednik Laburista Tomislav KonÄevski naglasio je da to neÄe biti politiÄki skup te da neÄe biti politiÄkih govora, veÄ je želja da se na miran naÄin pokaže stav graÄana o lošim potezima vladajuÄe garniture. KonÄevski je rekao da ne smijemo dopustiti da se ponove devedesete godine kada su sva profitabilna poduzeÄa prodana stranim ulagaÄima i u njima se smanjio broj radnika te su mnogi ostali bez posla. Zastupnica Tireli pozvala je premijera da bude vrlo oprezan kada je u pitanju prodaja državne imovine kako bi se ostvarilo smanjenje javnog duga. Na kraju konferencije Laburisti su upozorili premijera da se mora držati zakona kod donošenja odluka o rasprodaji državne imovine te da oÄekuju da Vlada donese Plan upravljanja državnom imovinom za 2016.g. kako bi uopÄe postojala zakonska podloga za prodaju državnih poduzeÄa ili udjela u njima.