Tjedni pregled aktivnosti – pučka pravobraniteljica, prosvjed upozorenja (video)

Prošli tjedan u Hrvatskome saboru napokon je postignut kvorum vladajuće većine i glasovalo se o mnogim raspravljenim točkama dnevnoga reda. Raspravljene su i dvije nove točke, među kojima Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2015. g. Dva zastupnika iz redova Laburista doprinijeli su ovoj raspravi: Pecnik, u ime Kluba zastupnika te Tireli, u pojedinačnoj raspravi u kojoj je govorila o zaštićenim najmoprimcima. Laburisti su također održali konferenciju za medije u HS na kojoj su pozvali sve građane RH da im se pridruže u prosvjedu protiv rasprodaje državne imovine.

Zastupnik Pecnik sudjelovao je u raspravi o Izvješću Pučke pravobraniteljice za 2015. g. u ime Kluba zastupnika. Govorio je o razlozima velikog nepovjerenja građana u državne institucije i krizi vladavine prava pokazavši to na primjeru slučajeva u kojima sudske presude padaju u vodu jer si optuženici „mogu to priuštiti“. Također je spomenuo problem migrantske krize, odnosno nepostojanje migrantske, a niti integracijske politike te pitanje azila o kojemu je izvijestila Pučka pravobraniteljica. Zastupnik je izrazio žaljenje za tim što ne postoji strategija za suzbijanje diskriminacije obzirom da je povećano kršenje ljudskih prava po nacionalnoj i vjerskoj osnovi prema Izvješću. Također, Pecnik nije propustio iznijeti podatak NGO-a Freedom House prema kojemu je Hrvatska ocijenjena kao poludemokracija, koja unatoč tome što ima relativno razvijenu „izbornu politiku“, zaštita ljudskih, građanskih i političkih prava vrlo je upitna. Pecnik je našao i zamjerku pravobraniteljici jer „ne reagira uvijek jednako i pravodobno na ono što po mom mišljenju bi trebalo reagirati“, no pohvalio je njezin istup vezano za diskriminaciju po zdravstvenoj osnovi. Pecnik je ocijenio interesantnom diskriminaciju temeljem vjere iznoseći odredbu zakona za osnivanje vjerske zajednice kojom je propisano da se ona može osnovati u slučaju da postoji 500 vjernika. Pecnik smatra da razlog za taj broj nije obrazložen te da bi na odnosnoj regulaciji trebalo poraditi. Zastupnik je naglasio pri kraju svojega izlaganja prema njemu najvažniji oblik diskriminacije, a to je ona u izražavanju u javnom prostoru misleći pritom na govor mržnje, za kojeg ne postoje primjerene sankcije, a koji je sve prisutniji. Završno je zastupnik preporučio Pučkom pravobraniteljstvu da „malo konkretnije poradi, malo konkretnije prozove zlo koje vidi oko sebe i da će svima biti onda bolje, odnosno bit će jasnije“ iako ni sam nije siguran je li to u opisu posla pučkog pravobraniteljstva.

Zastupnica Tireli iskoristila je raspravu o Izvješću Pučke pravobraniteljice kako bi govorila o problemu zaštićenih najmoprimaca. Ovaj problem u Izvješću je opisan na svega pola stranice, iako se tiče 9000 građana RH, rekla je Tireli. Trenutačno su u javnoj raspravi izmjene Zakona o najmu stanova koje bi trebale riješiti problem zaštićenih najmoprimaca, ali i problem vlasnika stanova. Zastupnica je podsjetila da je zaštićenim najmoprimcima prije 20 godina ukinut dotadašnji status nositelja stanarskog prava, kada je za njih počelo uskraćivanje njihovih ljudskih prava. Ovim izmjenama Zakona sada država želi omogućiti ostvarivanje prava vlasnicima stanova uskraćivanjem prava zaštićenim najmoprimcima, odnosno neprikladnim rješavanjem njihovog statusa, ukratko – želi ih se ostaviti na cesti. Zastupnica je ukazala na to da su predložene izmjene Zakona potaknute jednom presudom Europskog suda za ljudska prava s primjenom od 1. siječnja slijedeće godine, a da se u njihovoj izradi zanemaruju Rezolucija 1096 koju je RH usvojila 2004. g., u kojoj je propisano da se oduzeta imovina bivšim vlasnicima ne vraća, nego ih država treba obeštetiti u vidu naknade, i Rezolucija 1708 kojom je stanarsko pravo proglašeno imovinskim pravom. Tireli je zaključila raspravu apelom: „Ja uistinu koristim ovu priliku da već sada ozbiljno razmislimo o tome tko će nakon 1.1. biti kriv za sve te građane zaštićene najmoprimce kada budu ostali bez svojih stanova i kada im ne budemo kvalitetno i odgovorno osigurali i omogućili da konzumiraju svoje ustavno pravo, svoje građansko pravo, svoje ljudsko pravo a to je pravo na dom“.

Hrvatski laburisti su u četvrtak održali konferenciju za medije na kojoj su pozvali sve građane RH na prosvjed protiv rasprodaje državne imovine koji su organizirali u subotu, 21. svibnja u Zagrebu na Zrinjevcu. Predsjednik Laburista Tomislav Končevski naglasio je da to neće biti politički skup te da neće biti političkih govora, već je želja da se na miran način pokaže stav građana o lošim potezima vladajuće garniture. Končevski je rekao da ne smijemo dopustiti da se ponove devedesete godine kada su sva profitabilna poduzeća prodana stranim ulagačima i u njima se smanjio broj radnika te su mnogi ostali bez posla. Zastupnica Tireli pozvala je premijera da bude vrlo oprezan kada je u pitanju prodaja državne imovine kako bi se ostvarilo smanjenje javnog duga. Na kraju konferencije Laburisti su upozorili premijera da se mora držati zakona kod donošenja odluka o rasprodaji državne imovine te da očekuju da Vlada donese Plan upravljanja državnom imovinom za 2016.g. kako bi uopće postojala zakonska podloga za prodaju državnih poduzeća ili udjela u njima.