Poštovani predsjedniÄe Vlade RH gospodine MilanoviÄ!
Na ovaj naÄin Vam se obraÄam jer osjeÄam graÄansku dužnost da Vas zamolim da osigurate da domaÄa tehnološka rješenja, pod jednakim tržišnim i okolišnim uvjetima, dobiju na hrvatskom tržištu priliku kao i ona „uvozna“, te da se tehniÄka pomoÄ koju dobivamo iz EU koristi na primjeren naÄin!
Kada sam proÄitao Ugovor o pristupanju EU, i vidio što smo sve obeÄali u podruÄju okoliša uhvatila me panika. Ovo pismo ne dozvoljava detaljnije elaboriranje, ali mislim da Äe se naša privreda i poljoprivreda ubrzo susresti s nemoguÄnošÄu realizacije uvoÄenja standarda koje smo obeÄali i doÄi Äe do vala zatvaranja. Gradovi i opÄine neÄe moÄi osigurati obeÄano i doÄi Äe na red plaÄanje penala. Volio bi da se varam, ali mi iskustvo govori da Äu vjerojatno biti u pravu ako drastiÄno ne promijenimo pristup.
U više navrata sam o tome pokušao upozoriti nadležne u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, kao i neke druge kao što je to Hrvatska gospodarska komora, a pisao sam i Vama. Pisao sam i upozoravao i ranije. Uglavnom bez odgovora. Vi vjerojatno niste odgovorili jer ste tražili oÄitovanje nadležnih i onda ste (ne)reagirali zahvaljujuÄi njihovim objašnjenjima.
Što se tiÄe otpada, bivša Vlada je prihvatila tehnologiju koja nigdje ne postoji u predloženom obliku. S kojim interesom? PouÄeni njihovim naÄinom rada možda se odgovor nameÄe sam od sebe.
Ono što se trenutaÄno izvodi u dva projekta financirana od strane IPA, za izgradnju regionalnih centara za postupanje s komunalnim otpadom je više nego upitno, a na moje veliko iznenaÄenje ta, nepostojeÄa rješenja poduprli su i mnogobrojni meÄunarodni struÄnjaci. PoÄite pogledati referentna postrojenja za te projekte! Tražite predstavnike Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uÄinkovitost, (jer oni navodno vode poslove realizacije tih projekata), da Vas upute gdje se to može vidjeti! Nemaju odgovor na tako jednostavan zahtjev, jer to ne postoji, a sudjelovali su i u izboru izvoÄaÄa koji je trebao imati izgraÄena referentna postrojenja!
Da li znate da se u Fondu, pod kapom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, uz (navodno) pomoÄ meÄunarodnih struÄnjaka, i dalje forsiraju samo ta rješenja. Razumijem meÄunarodne struÄnjake jer nameÄu rješenja koja nudi njihova privreda. Nije ih briga da li Äe to na kraju funkcionirati ili ne, jer Äe reÄi da smo mi to zahtijevali i potvrdili. A gdje su naši da nas štite od neprovedivih rješenja, da štite interes naše privrede, a ne da svojim ponašanjem bojkotiraju ono što je proizvedeno kod nas, a u najmanju ruku je dobro kao i ono izvana?
Zar primjer Regionalnog centra postupanja s komunalnim otpadom Piškornica, koji se veÄ više od deset godina priprema za Äetiri sjeverno-zapadne županije, a da se nije pomaklo s mjesta, ne upozorava dovoljno? Nedavno je napravljena još jedan studija opravdanosti. Koja po redu? Ili Županijski centar u Osijeku, pa Splitu, Zadru, …
Gospodine predsjedniÄe Vlade Republike Hrvatske, da li znate, odnosno da li su Vam mnogobrojni dužnosnici koji su posjetili tvornicu TEHNIX iz Donjeg Kraljevca obavijestili da je hrvatska tehnologija, koja je dobila sva priznanja za inovativnost u Europi, koja je višestruko jeftinije a u usporedbi s drugim tehnologijama, a ispunjava sve navedene uvjete iz najnovijeg zakonodavstva EU iz podruÄja otpada, instalirana na skoro 50 lokacija u Svijetu, ali na niti jednoj u Hrvatskoj? Zbog toga se ta postrojenja, izuzev u trenutku kada su proizvedena i kada se prije isporuke mogu vidjeti u Donjem Kraljevcu ne mogu vidjeti nigdje u Hrvatskoj. Najbliže lokacije gdje se mogu vidjeti postrojenja su u Novom Sadu, Doboju, Beogradu, ….. Put do tamo nije tako atraktivan kao kada se obilaze postrojenja na Cipru, u BeÄu ili Hannoveru, ali je ono što se može vidjeti višestruko vrednije, jer je jednostavno, financijski prihvatljivo, proizvedeno s domaÄim znanjem i uz to još sigurno funkcionira.
Znam da ste upoznati:
- da su dva tjedna prije našeg punopravnog Älanstva u EU u pripremi nacrti nekih zakona, koji su trebali biti osnova za ispunjavanje obaveza prema EU,
- da do kraja ove godine treba smanjiti koliÄinu biorazgradivog komunalnog otpada prije odlaganja za nekih 300 000 tona, a trenutno izdvajamo možda samo 10% od te koliÄine
- da moramo poveÄati stupanj izdvajanje korisnog dijela otpada, poveÄati koliÄine prikupljene otpadne ambalaže,….., do 2020. Äak za 50%
- da do 2017. (ili 2018.) moramo sanirati i zatvoriti skoro na stotine neureÄenih odlagališta otpada i izgraditi nova
Za razliku od onih neprovjerenih tehnologija, tehnologija koju spominjem može pomoÄi da ispunimo gore navedene stroge uvjete u vrlo kratkim rokovima i višestruko jeftinije u odnosu na tehnologije koje se financiraju preko IPA. S tim su upoznati i predstavnici raznih ministarstava i Fonda. Molim Vas, iskoristite svoj autoritet da poÄnu djelovati!
Na ovaj naÄin ne želim praviti reklamu tvrci TEHNIX. Ni u kom sluÄaju. Želim Vas samo zamoliti da se da šansa rješenjima, kojima Äemo moÄi ispuniti uvjete koje smo obeÄali u Pristupnom ugovoru, a onda neka ih nudi onaj tko je prihvatljiviji. Ne mora to biti TEHNIX. Možda postoji i netko bolji, ali neka se ne uvode preskupa rješenja koja ne postoje nigdje i s kojima se za naša novac (i onaj dio koji dolazi iz EU je naš novac!) rade, više sam nego siguran, neuspjeli eksperimenti u velikom mjerilu! Te eksperimente Äemo plaÄati narednih 40 godina! Samo ta Äinjenica zaslužuje potreban oprez!
Da li su Vas suradnici obavijestili da su zahvati koje treba provoditi u okolišu investicijski interesantniji i društveno-ekonomski važniji od gradnje autocesta i energetskih objekata? U proÄišÄavanje otpadnih voda i postupanje s otpadom moramo u narednih deset godina uložiti nekoliko milijardi eura. Pitajte svoje suradnike koliki je doprinos jednog ureÄaja za proÄišÄavanje na rast bruto nacionalnog dohotka ako ga izgradimo sa domaÄom pameti i opremom, a koliki kada sve uvezemo? Koliko je to kada se to odnosi na 100 ili Äak 200 ureÄaja, postrojenja,…?
Izgradit Äemo na stotine objekata i naprava. Gdje su te investicije u ekonomskim strategijama? Gdje su, ako to ne može po prirodi stvari analizirati Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (a trebalo bi), Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora da to razumiju i sprovedu (a morali bi!)?
Veliki sam pobornik ideje „Europe“ i s obzirom na moju edukaciju ne spadam u one koji bi željeli diskriminirati bilo koje rješenje. Smeta me kada se diskriminira ono „naše“, osmišljeno i proizvedeno kod nas, za Äiju proizvodnju su dobivene plaÄe, plaÄeni doprinosi, ovdje u Hrvatskoj. Smeta me kada se kod kuÄe diskriminira tehnologija koja bi kod svih nas trebala izazivati istinski ponos, jer su za nju dobivena mnogobrojan priznanja, od Brisela do Abu Dabija.
Siguran sam da kod nas postoje i drugi vrijedni proizvoÄaÄi opreme koji se susreÄu sa sliÄnim problemima na domaÄem tržištu. I oni zaslužuju pažnju.
Pažnju zaslužuju i rezultati tehniÄke pomoÄi EU. Uz to što su nam za postupanje s otpadom predložili nepostojeÄe rješenje, tako su nam npr. na podruÄju PoreÄa, neki drugi struÄnjaci u sklopu neke druge tehniÄke pomoÄi, umjesto jednog ureÄaja za proÄišÄavanje otpadnih voda, koji je prema opsežnoj studiji koju su izradili struÄnjaci iz BeÄa, trebao koštati nekih 20 milijuna eura, predlož
ili Äetiri ureÄaja koja Äe koštati nekih 65 milijuna eura. Ovi primjeri nisu usamljeni.
Gospodine predsjedniÄe Vlade, uvjeren sam da Äete poduzeti odgovarajuÄe mjere, a ja Äu u sluÄaju potrebe rado dati dodatna pojašnjenja.
SrdaÄan pozdrav
(Viktor SimonÄiÄ)
Sisak/LuÄice, 19.6.2013.
PS: U nedavno objavljenoj knjizi Društvo umanjene vrijednosti – prvi dio napisao sam poslovicu, jednu od nekoliko, do koji držim, a glasi: „Ja Äu svoje od kukurikati, a hoÄe li svanuti nije moj problem“. Eto, i ovo je mali „kukuriku“. U drugom dijelu knjige, detaljnije Äu opisati izmeÄu ostaloga i korištenje meÄunarodnih sredstava na podruÄju okoliša. Da se ne zaborave odgovorni, ali i zaslužni.
Na znanje: Svima kojih se tiÄe. Molim sve one koji su dobili ovu poruku da je šalju onima za koje smatraju da bi ih se moglo ticati. Možda uspijemo napraviti nešto korisno za naš okoliš, ali i za gospodarstvo. Osim predsjedniku Vlade RH gospodinu MilanoviÄu, svim drugima poslano samo elektronski.