Glas Dalmacije: Protivimo se porezu na nekretnine i ukidanju dodataka na mirovine! – Laburisti Hrvatske

Glas Dalmacije: Protivimo se porezu na nekretnine i ukidanju dodataka na mirovine!

Nositelj liste za Županijsku skupštinu je general Hrvatske vojske u mirovini Veselko Gabričević, drugi je Branko Radačić, a iza njega Mira Morović

Koalicija Glas Dalmacije koju čine HSU – HSLS – Laburisti protiv je poreza za nekretnine, ukidanja dodatka na mirovine od 27 posto i lokacije Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim otpadom u Kladnjicama.

Nositelj i prvi na listi koalicije Glas Dalmacije za Županijsku skupštinu je general Hrvatske vojske u mirovini Veselko Gabričević. Drugi na listi je Kaštelanin predsjednik HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije Branko Radačić, a treća Mira Morović, predsjednica stranke Hrvatski laburisti-stranka rada Splitsko-dalmatinske županije. Koalicija Glas Dalmacije po prvi puta u županiji izlazi u ovom sastavu i predstavlja, smatraju, pravo iznenađene lokalnih izbora. Već smo pisali da se Nedjeljko Babić Gangster, naš najpoznatiji bračni posrednik, uključio u politiku pa je tako kao član HSU-a nositelj liste za Općinu Runovići i kandidat za županijsku skupštinu koalicije Glas Dalmacije.

Koalicija Glas Dalmacije zalaže se za solidarnost, trajnu skrb za starije i nemoćne, za osobe s poteškoćama u razvoju, za osobe s tjelesnim oštećenjima, kulturu dijaloga, poštivanja prava na različitost, slobodu javnog izražavanja stavova, te pravo na rad i radno mjesto.

  • Našoj županiji pa i Hrvatskoj potrebna je reindustrijalizacija, zajedništvo u traženju novih projekata i investicija bez obzira od kuda investitori dolaze. Bez novih investicija i proizvodnje nema ni novih radnih mjesta, potrošnje ni napretka. Potreban nam je i ravnomjeran razvoj županije, a poglavito Dalmatinske zagore kroz povećano ulaganje u razvoj OPG-a, agroturizma i malog poduzetništva. U taj koncept nikako se ne uklapa lokacija Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim otpadom u Kladnjicama na kojemu ustrajava sadašnja županijska vlast. Dalmatinska zagora je nepravedno desetljećima zanemarivana. Danas, kad je to prednost i nova prilika, to se želi dovesti u pitanje lokacijom centra na izvorima pitke vode – poručili su iz koalicije.

Slučaj Bola, ali i drugih koncesija na pomorskom dobru, smatraju, zahtijeva izmjenu Zakona o pomorskom dobru tako da se upravljanje kao i prihod od pomorskog dobra u cjelokupnom iznosu prepusti općinama i gradovima.

  • Izričito smo protiv toga da pomorsko dobro služi za stranačka ili međustranačka potkusurivanja zbog stjecanja ili opstanka na vlasti. Sve priče o brizi za otoke i primorska mjesta padaju u vodu ako se upravljanje i prihod od pomorskog dobra neće ostaviti općinama i gradovima na čijem području se nalazi pomorsko dobro. Tko može bolje od samih Boljana, Kaštelana, Trogirana, Splićana i dr. općina i gradova upravljati pomorskim dobrom. I ne samo nad pomorskim dobrom, velikim gradovima, a u koje spadaju i Kaštela treba vratiti nadležnost i nad školskim i zdravstvenim sustavom.

Županija pa ni država, navode iz Glasa Dalmacije, nemaju konzistentnu ni racionalnu prometnu politiku. Dobra prometna politika potiče jačanje javne usluge i javnog integralnog prijevoza. Dovršetak brze ceste od Trogira do Omiša, poručuju, mora imati nacionalni prioritet i pronaći svoje mjesto u Operativnom programu za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

  • U Nacionalni program razvoja željezničke infrastrukture kojeg donosi Vlada RH treba uvrstiti Projekt prigradske željeznice i produženje trase do Zračne luke (dvokolosiječna pruga od Solina s novim kolodvorima i stajalištima) kako bi se isti mogao nakon prilagodbe prostorno-planske dokumentacije nominirati za financiranje iz europskih fondova). Takvi projekti iz europskih fondova mogli bi se financirati možda i u stopostotnom iznosu. Razvoj javnog prijevoza i integralne usluge podrazumijeva uvođenje jedinstvenog tarifnog sustava na području županije tako da ista karta vrijedi za autobus i vlak. Loša prometna politika i infrastruktura u županiji negativno utječe na razvoj gospodarstva i turizma.

Kad je u pitanju gospodarenje komunalnim otpadom zalažu se za uspostavu sustava gospodarenja komunalnim otpadom u čijem središtu će biti odvojeno sakupljanje i selektiranje u domaćinstvu. Zakon o porezu na nekretnine po njima nije prihvatljiv jer dugoročno ugrožava ionako slab standard građana.

  • Kao koaliciji nije nam prihvatljiv Zakona kojim se od 1.1.2020. godine ukida dodataka od 27 posto na mirovine.

Glas Dalmacije traži povratak Općinskog suda Split u centar grada, vraćanje samostalnosti općinskim sudovima Kaštela, Solin i Omiš, te povratak prekršajnog suda u Kaštela.

  • Zagovornici ukidanja i preseljenja općinskog i prekršajnog suda iz Kaštela zaboravljaju kako su Kaštela drugi grad u županiji s oko 40 tisuća stanovnika, kako je prekršajni sud u Kaštelima bio jedan od najuspješnijih sudova u RH, te kako se radi o prostorno velikom području koje u svom zaleđu ima i Dalmatinsku zagoru, općine koje su nekad pripadale Kaštelima i koje su zbog niza razloga upućene na Kaštela.

Zalažu se za veću skrb za umirovljenike i socijalno ugrožene kategorije kroz subvencioniranje javnog prijevoza, dopunskog zdravstvenog osiguranja, izgradnju domova umirovljenika, hospicija i uređenja prostora za dnevni boravak umirovljenika u gradovima i općinama.

  • Izričito smo protiv poreza za nekretnine, ukidanja dodatka na mirovine od 27 posto i lokacije Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim otpadom u Kladnjicama.

Izvor: Dalmatinski portal

| Broj posjeta: 116 |

Želite li komentirati? Objava: “Glas Dalmacije: Protivimo se porezu na nekretnine i ukidanju dodataka na mirovine!”

Imate li komentar? Otkaži odgovor

document.addEventListener(‘DOMContentLoaded’, function () { var commentForms = document.getElementsByClassName(‘jetpack_remote_comment’); for (var i = 0; i < commentForms.length; i++) { commentForms[i].allowTransparency = false; commentForms[i].scrolling = 'no'; } }); <!–<![endif]

Boris Ravić – Laburisti Hrvatske

Boris Ravić

Ravić: Cilj mi je dati nešto zajednici iz koje sam potekao!

Kandidat Laburista za gradonačelnika Novog Marofa Boris Ravić u svakodnevnom je predizbornom druženju sa sugrađankama i sugrađanima kojima ne obećaje med i mlijeko, ali drži kako ima način pomoću kojega se život ljudi može mijenjati nabolje. “Kada bih gledao samo neki svoj osobni interes, sigurno se ne bih ovime bavio, jer imam uspješnu karijeru u svojoj struci i vrlo zahtjevan posao, i doista bih se mogao sasvim posvetiti svom privatnom životu i radu. Međutim, uvijek sam…


Ravić: Imam stručnost, sposobnost i odgovornost za vođenje Novog Marofa!

Kandidat Laburista za gradonačelnika Novog Marofa trideset i tro godišnji je magistar prava Boris Ravić. “Uvjeren sam da su naši građani već umorni od međusobnog „prepucavanja“ dviju konkurentskih opcija o tome tko je kome u kojem mandatu ostavio koliki dug, tko je koju investiciju započeo, a tko završio, tko nije napravio ovo ili ono što je trebalo napraviti. Ponavljam, od toga se ne živi i od toga građanima neće biti bolje. S takvim vođenjem politike ne možemo…


Boris Ravić, kandidat za gradonačelnika grada Novi Marof

Kandidat za gradonačelnika grada Novi Marof Boris Ravić (Matije Gupca 36, 42 220 Novi Marof, OIB: 30509413840) u skladu s odredbama članka 13. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (24/11, 61/13, 27/13, 02/14 i 96/16) javno objavljuje okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjeravam utrošiti za izbornu promidžbu. Visina sredstava: 1.000,00 (jedna tisuća) kuna. Izvor sredstava: ušteđevina. Kandidati Hrvatskih laburista-Stranke rada za zamjenike gradonačelnika Grada Novog Marofa VLADIMIR FERENČINA iz Novog Marofa, Zagorska…


Boris Ravić za gradonačelnika Novog Marofa

U Novom Marofu, jednom od šest gradova Varaždinske županije, kandidat Laburista za gradonačelnika Grada magistar je prava Boris Ravić. “Zakonski je bilo potrebno prikupiti 400 potpisa, dali ste nam 1300. Hvala svima na tome, vjerujte, čuvat ćemo ih i kada dođemo na vlast, znat ćemo kako da ih upotrijebimo. Imamo znanja i kreativnosti, volje i želje da od našeg grada napravimo još bolje mjesto za sve nas! Hvala vam od srca” – izjavio je Ravić…


Novi načelnik Fužina: Vrtić i obilaznica moji su prioriteti – Laburisti Hrvatske

Novi načelnik Fužina: Vrtić i obilaznica moji su prioriteti

Projekt za obilaznicu je gotov od ranije, ali zbog toga što su istekli svi rokovi za dozvole mora na reviziju te je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose, a za izgradnju vrtića ne treba odbaciti mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova

FUŽINE Iako je tek nešto više od mjesec dana rukovođenja Općinom Fužine prekratko vrijeme da bi se moglo govoriti o bilo kakvim rezultatima, novi načelnik David Bregovac spremno je pristao podijeliti dojmove nakon prvog mjeseca rada na mjestu načelnika Fužina.

– Uvjeren sam kako ova općina može doživjeti razvoj i napredovati na nizu područja, od turističkog i gospodarskog pa do poljoprivrednog. Naravno, osobno ću učiniti sve da tako i bude, a na samom početku mog rada prioriteti su mi vezani uz osiguravanje svih potrebnih uvjeta vezanih uz realizaciju projekata izgradnje vrtića te fužinske obilaznice.

Vrtić nužan

Projekt za obilaznicu je gotov od ranije, ali zbog toga što su istekli svi rokovi za dozvole, mora na reviziju. Također, još uvijek nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi i na tome sada treba intenzivno raditi kako bi se što prije moglo krenuti u daljnje korake kako bismo što prije osigurali obilaznicu koja bi išla cestom preko Mostića, s jedne strane prema Bajeru, s druge prema Donjem Selu i Liču.

Kad će sve to biti riješeno, zaista je teško reći, a procjene govore da je riječ o investiciji vrijednoj oko 15 milijuna kuna pa ćemo morati tražiti pomoć nadležnih institucija, ponajprije države i županije. U tu pomoć vjerujem, ali do te razine realizacije ovog projekta još je jako daleko. Svakako treba napomenuti da ćemo uz ovaj projekt raditi i na turističkoj infrastrukturi na tom području pri čemu će nam cilj biti urediti biciklističke staza te šetnicama vezati jezero Potkoš u Liču s Bajerom i Lepenicom.

Kad je riječ o vrtiću, nedvojbeno je da je on potreban i da treba učiniti sve da što prije krenemo u gradnju te da troškovi budu što manji. Upravo stoga sada razmatramo nekoliko mogućnosti koje osiguravaju financijski znatno povoljnije okvire od do sada spominjanih.

Voda stiže kućanstvima Benkovca Fužinskog

Uskoro bi, najavljuje Bregovac, trebali bi biti gotovi i poslovi vezani uz izgradnju priključaka za vodu kućanstvima na Benkovcu Fužinskom.
– Taj je posao do same završnice dovela prethodna vlast, a kako su nam obećali u Komunalcu Delnice koji izvodi radove priključenja, svi bi ti poslovi trebali biti uskoro gotovi. Dio troškova izgradnje tih priključaka, točnije svotu od 50 posto, ljudima koji stalno žive na Benkovcu Fužinskom snosit će Općina Fužine – najavio je Bregovac.

Razvoj turizma

Primjerice, u Rijeci je vrtić »Morčić« napravljen za 150 dana i ja vjerujem da i mi možemo učiniti isto pri čemu smatram da su za fužinski vrtić u ovom trenutku dovoljni prostori koji bi osiguravali boravak dvije skupine vrtićke djece te jedne skupine djece u jaslicama. Naravno, vrtić treba biti građen tako da postoji mogućnost kasnije nadogradnje i širenja. Također, smatram da ne treba odbaciti mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova, a vjerujem da bismo za ovaj projekt koji potpomaže ostanak ljudi u planinskim područjima mogli dobiti i potporu državnih institucija – rekao je načelnik Bregovac koji bitnim smjerom razvoja Općine Fužne vidi i u turizmu u kojem, smatra, unatoč već stečenom ugledu najturističkijeg goranskog mjesta, Fužine mogu još bolje.

– Mislim da svi moramo dodatno raditi na širenju turističkih sadržaja i ponude kako bismo goste koji u Fužine dolaze privukli s šetnica i iz prirode i na druga mjesta, dakle Lič, Vrata, Belo Selo i Benkovac Fužinski. Za neke lokacije poput Roswella, filmskog western sela iz serijala o Winnetou, mislim da treba naći koncesionare koji će voditi brigu o prezentaciji i ponudi, a svakako moramo poraditi i na što raznovrsnijim i brojnijim sadržajima Ljeta u Fužinama – rekao je Bregovac.

Izvor: Novi list

| Broj posjeta: 142 |

Želite li komentirati? Objava: “Novi načelnik Fužina: Vrtić i obilaznica moji su prioriteti”

Imate li komentar? Otkaži odgovor

document.addEventListener(‘DOMContentLoaded’, function () { var commentForms = document.getElementsByClassName(‘jetpack_remote_comment’); for (var i = 0; i < commentForms.length; i++) { commentForms[i].allowTransparency = false; commentForms[i].scrolling = 'no'; } }); <!–<![endif]

Komentar Smjernica ekonomske i fiskalne politike 2013.-2015. – Laburisti Hrvatske

Komentar Smjernica ekonomske i fiskalne politike 2013.-2015.

Objavljene Smjernice ekonomske i financijske politike za 2012.-2015. Vlade Republike Hrvatske, vrijedan je dokument, kao podloga za jednu ozbiljnu raspravu o realnosti, sveobuhvatnosti i mogućnostima njezinih ostvarenja.

Postavljenih 12 ciljeva za ostvarenje Smjernica, uvjetovano je ekonomskim i socijalnim stanjem u Zemlji, te osiguranjem servisiranja dospjelih obveza po kreditima, izdanim obveznicama, kamatama, a posebno troškovima radi skorašnjeg punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Predviđeni pomaci u makro-ekonomskom smislu vrlo su magloviti i temelje se na pretpostavkama o novim investicijama, fiskalnoj disciplini, restrukturiranju javne uprave (smanjenju iste) i novim fiskalnim nametima (porez na imovinu i dr).

Od 12 ciljeva za ostvarenje Smjernica držimo da tri cilja imaju posebnu težinu, jer rezultati njihovog ostvarenja imaju najbrži učinak. Ti ciljevi su i najosjetljiviji u ekonomskom, političkom i socijalnom pogledu, a to su:

a. Cilj „Optimalno ozračje za povećanje konkurentnosti“

Ovaj cilj je sam po sebi vrlo bitan, no temelji se u obrazloženju na „unapređenja ulagačkog okruženja“ samo na promjeni zakonodavnih okvira (čitaj izmjene Zakona o radu sa smanjenjem radničkih prava, kroz ili bez kolektivnih ugovora). To je samo po sebi opasno radi smanjenja potražnje i javne potrošnje. Bez podizanja vanjske i unutarnje potražnje, te domaće potrošnje, pomaci će se teško ostvariti. Inače u Smjernicama potrošnja je predviđena u globalu izraženo u indeksima rasta, ali elementi za nju nisu naznačeni, nego su samo nego samo ad hok procijenjeni kao takvi.

b. Cilj „Jačanje socijalne pravednosti“

Ovaj cilj u obrazloženju počinje sa navođenjem smanjenja socijalnih davanja, uvođenjem reda u sustav, informatizacijom. To je samo „fasada“. Osnovica cilja je osiguranje ušteda kroz promjenu mirovinskog sustava kroz novu mirovinsku reformu. Nismo protiv mirovinske reforme, ali mirovine zaslužene i odrađene moraju biti revalorizirane i isplaćene. Nezakonite mirovine moraju se svesti na zakonsku mjeru, a akteri njezina ne zakonitog ostvarenja kažnjeni i odstranjeni.

c. Cilj „Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture“

Govori o novom kurikulumu u srednjem i visokom obrazovanju, a u niti jednoj točci analitički nisu sagledane potrebe gospodarstva i čitavog društva za određenim kadrovima. U mnogim školama upisuju se smjerovi za zanimanja kojih više nema, a na fakultetima se studenti upisuju u smjerove radi opstojnosti pojedinih profesora (tako da imamo sve više doktora znanosti na burzi, jer ta zanimanja nitko ne treba (naročito u društvenim znanostima).

U proračunu, povećanje prihoda temelji se na planiranja rasta gospodarstva s naslova:

1. prihoda od novih investicija, i to u sferi i djelatnosti koja će dati najbrže rezultate u vidu zapošljavanja ljudi i povećanja potražnje (energetika, komunalne djelatnosti i dr.)
2. prihoda od prodaje raspoložive državne imovine (Croatia osiguranje, Poštanska banka, dio INA-e i dr.)
3. prihoda od davanja u koncesiju postojećih izgrađenih objekata (ceste)
4. korištenje fondova EU

Za povećanje prihoda u Smjernicama nije dana alternativa ostvarenja istih kao što je:

a. Ostvarenje prihoda iz koncesija. Ali ne iz koncesija za izgrađene objekte infrastrukture (izgrađenih auto-putova ) i slično, jer valjda znademo i sami tim objektima upravljati.

U koncesiju davati ono što nam treba, a nije izgrađeno, a usput će zaposliti domaće kapacitete. Tako na primjer zašto ne dati u koncesiju:
– izgradnju ravničarske pruge Zagreb-Rijeka, Zagreb-Split i Zagreb-Beograd
– izgradnja kanala Dunav-Sava (naročito radi navodnjavanja)
– izgradnja nove Luke – Rijeka i Luke Ploče i dr.

b. Ostvarenje prihoda kroz EU projekte, koji su već trebali davno biti u pripremi i to naročito u komunalnim djelatnostima, te očuvanju šuma, voda, kolektora i sl.

c. Prodaja profitabilnih tvrtki (još preostalih) Croatia osiguranje, Poštanske banke, ostatak vlasništva Države u INA-i), za modernizaciju hrvatskog gospodarstva ima smisla i opravdanosti, ali prodaja za povrat duga ili potrošnje nema opravdanja.

Kada se promatraju makro-ekonomski pokazatelji, ekonomskim očima i logikom, uspoređujući pojedine parametre, tada se može zamijetiti slijedeće:

Projekcija makro-ekonomskih pokazatelja:

Postoji nekoliko nelogičnosti a to su:

1. Temeljem čega se u ovoj 2012. godini planira rast investicija za 7,4% u odnosu na prethodnu 2011. godinu, ako se ciklus nije niti pokrenuo. Postotci rasta obujma proizvodnje negativni su u svim djelatnostima realnog sektora, a u graditeljstvu čak 10%. Za rast investicija za 7,4% na godišnjoj razini, investicije bi trebale u zadnjem kvartalu rasti između 15 i 20%.

2. Negativan trend potrošnje kućanstava vrlo teško će iz negativnog prijeći u pozitivan trend i to iz nekoliko razloga:

Prvi razlog je što u vremenu povećanja broja nezaposlenosti očekivati rast potrošnje, nelogičan je i neostvariv.

Drugo, kod dijela populacije koja bi mogla trošiti, iz opreza štedi jer ne vidi „svijetlu“ budućnost.

Nelogično je, uz rast potrošačkih cijena u:
– 2013. god. rast potrošačkih cijena za 2,7% – očekivati rast potrošnje kućanstva za 0,7 – 2014. god. rast potrošačkih cijena za 2,4% – očekivati rast potrošnje kućanstva za 2,7%
– 2015. god. rast potrošačkih cijena za 2,3% – očekivati rast potrošnje kućanstva za 2,9%

Zašto je to nelogično?

Zato što je građanska potrošnja u korelaciji između rasta plaća i potrošačkih cijena. U niti jednom elementu nije zamijećeno planiranje rasta plaća. Na temelju čega se onda ovi porasti tražnje temelje? Je li na temelju rasta obujma proizvodnje, produktivnosti, efikasnosti i sl. i primjenom kolektivnih ugovora?

Ako se kolektivni ugovori ne poštuju tamo gdje ih formalno ima, ili ih uopće nema a sporazumima se smanjuju prava iz kolektivnih ugovora, kako povećati potrošnju?

Prema podacima (navedenih u Smjernicama) u referentnim godinama da bi se ostvarile relacije potrošnje, plaće bi trebale rasti od 3,4% u 2013. do 5,2% u 2015 godini.

Na toj relaciji realan rast plaća u navedenom periodu bi bio 0.

Zaključak:

1. Smjernice su temeljene na zadanim (sadašnjim) fiskalnim okvirima, te najave novih poreza (poreza na imovinu)

2. Realnost ukupne proračunske ravnoteže temeljena je na mnogo pretpostavki kao što su:

– fiskalna disciplina
– procijenjena razine investicija i dinamika istih
– davanje u koncesiju prometnih dobara
– prodaja državne imovine
– navedeno poticanje gospodarstva, bez definiranog realnog izvora
– smanjenje troškova kroz restrukturiranje gospodarstva i državne uprave

Predložene Smjernice, bez interpolacije gore navedenih prijedloga, kao i korekcije ishitrenih procjena makro-ekonomskih pokazatelja, neće polučiti zadovoljavajuće rezultate.

Zato je nužno da se raspravom korigiraju Smjernice, s realnim pokazateljima, bez političkih „mišića“ zdravom pameti i dobrim namjerama.

Ivo Marjanović
Predsjednik stručnog Odbora za rad, radno pravo i socijalno partnerst
vo

| Broj posjeta: 1.393 |

2 komentara u “Komentar Smjernica ekonomske i fiskalne politike 2013.-2015.”

  1. Gornjim tekstom načinjena je globalna analiza stanja u našem društvu. Već i to je dio pokretanja riješenja problema, ali, očito na ključnim pozicijama naleze se diletanti u sprezi za krupnim interesima koji spriječavaju pozitivne pomake čuvajući svoje privilegije, na svim razinama. Bez srateškog planiranja i njegovog strogog provođenja, tunelu nema kraja!

  2. <!– #comment-##

  3. Stoji, ali ništa manje opasni nisu ni diletanti po razno-raznim organizacijama civilnog društva iliti nevladinim organizacijama, tj. udrugama, koje prečesto okupljaju laike kojima mahom ide pjena na usta dok barataju stvarima s kojima su tek površno upoznati i kojima uglavnom netko drugi manipulira u političke svrhe. Njihova uloga u političkom procesu je višestruko precijenjena, a samim time i opasna – najbolji primjer: Zelena akcija i Prijatelji životinja.

  4. <!– #comment-##

Imate li komentar? Otkaži odgovor

document.addEventListener(‘DOMContentLoaded’, function () { var commentForms = document.getElementsByClassName(‘jetpack_remote_comment’); for (var i = 0; i < commentForms.length; i++) { commentForms[i].allowTransparency = false; commentForms[i].scrolling = 'no'; } }); <!–<![endif]

Hrvatski laburisti – Laburisti Hrvatske

Hrvatski laburisti

Brzi i žestoki – Vlada RH u besramnom pohodu na drugi mirovinski stup građana

Brzi i žestoki – Vlada RH u besramnom pohodu na drugi mirovinski stup građana Hrvatski laburisti šokirani su i zgroženi najavljenom reformom mirovinskog sustava u aranžmanu ministra rada Marka Pavića koja nije ništa drugo nego ordinarna pljačka 90 milijardi kuna ušteđevine građana Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske poput drumskih razbojnika namjerava nacionalizacijom drugog mirovinskog stupa građanima administrativnom odlukom oteti njihova izdvajanja čitavog radnog vijeka, priznavajući usput da se mirovinski sustav raspao. U žestokoj konkurenciji ovo…


Laži o brodogradnji, velike kao mamut-tanker!

Prema datumu ugovora, tri su brodogradilišta trebala završiti restrukturiranje u travnju 2018. Podsjetimo se, navodno je EU tražila smanjenje proizvodnje kao uvjet za odobrenje subvencija brodogradnji, no nitko nam nije uspio pokazati originalni dokument kojim to Unija traži. Tržište brodogradnje je ogromno i ima mjesta za sve koji znaju raditi, a naša brodogradilišta su za to imala i kapacitete i dugogodišnju reputaciju. Prije restrukturiranja je trebalo dobro provjeriti zašto su neka brodogradilišta tada bila u…


Savjetnicima milijuni – radnicima brodograditeljima putne karte za Njemačku

Tri velika hrvatska brodogradilišta nedavno su izašla iz petogodišnjih programa restrukturiranja, perioda koji je trebao značiti prekretnicu u njihovom poslovanju, odnosno jednostavno rečeno, spas i opstojnost brodogradnje. Sada, pet godina nakon trenutka u kojem je naša Vlada slavodobitno rekla da je ispregovarala sa EU spas brodogradnje restrukturiranjem kroz privatizaciju, Hrvatski laburisti – Stranka rada postavljaju pitanje je li brodogradnja uistinu spašena, odnosno hoće li će se na navozima naših brodogradilišta i dalje graditi brodovi ili…


Održana 3. sjednica Nacionalnog vijeća

Zagreb, 17. prosinca 2017. – U najljepše doba godine, pred same blagdane Laburisti su održali 3. sjednicu Nacionalnog vijeća na kojoj su uz standardne točke dnevnog reda donijeli program rada i plan financiranja za 2018. godinu. Tijekom sjednice članovi Nacionalnog vijeća osvrnuli su se na trenutnu političku situaciju te zaključili da je izuzetno bitno da se u zakon unese i najniža osnovna plaća koja nije definirana, dali su svoje mišljenje o povećanju minimalne plaće te…


Stručno – Stranica 3 – Laburisti Hrvatske

Stručno

Komentar Smjernica ekonomske i fiskalne politike 2013.-2015.

Objavljene Smjernice ekonomske i financijske politike za 2012.-2015. Vlade Republike Hrvatske, vrijedan je dokument, kao podloga za jednu ozbiljnu raspravu o realnosti, sveobuhvatnosti i mogućnostima njezinih ostvarenja. Postavljenih 12 ciljeva za ostvarenje Smjernica, uvjetovano je ekonomskim i socijalnim stanjem u Zemlji, te osiguranjem servisiranja dospjelih obveza po kreditima, izdanim obveznicama, kamatama, a posebno troškovima radi skorašnjeg punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji.


Sve što ste oduvijek željeli znati o valutnoj klauzuli!

Valuta ili važenje predstavlja skup zakonskih odredbi kojima se propisuje što je zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u nekoj državi. Prema tome, novac u nekoj državi je sastavno obilježje njenog suvereniteta, napose monetarnog. Budući da država određuje što će biti novac na njenom području, to znači da druge (tuđe) valute ne mogu biti zakonsko i definitivno sredstvo plačanja u službenom prometu, odnosno novčanim transakcijama. Svaka druga praksa predstavlja negiranje zakona i države, odnosno narušavanje njene…


Manifest ekonomskog zdravog razuma

Četiri godine su prošle od početka financijske krize, a najveća svjetska razvijena gospodarstva još uvijek su u dubokoj depresiji. To je slika koja neodovljivo podsjeća na tridesete godine dvadesetog stoljeća. Razlog je jednostavan – oslanjamo se na iste one ideje kojima se rukovodila politika tih tridesetih godina. Te ideje, a davno se već dokazalo i pokazalo da su bile u krivu, uključuju suštinske pogreške, kako glede uzroka krize, tako i glede njene prirode i odgovarajućih…


Euro je veliki uspjeh – bez šale

Prijevod članka autora Grega Palasta “Euro je veliki uspjeh – bez šale” (The Euro is a Big Success – No Kidding) objavljenog 26. lipnja 2012. u The Guardian USA Stav da je euro propao je opasno naivan. Euro čini upravo ono što je onaj koji ga je zamislio – i 1% onih koji su ga prihvatili (pod 1% se misli na 1% vrlo bogatih ljudi u odnosu na 99% ostalih građana koji ne posjeduju enormna…


Eu, NATO, Eurozona

Donosimo pregled podataka o državama Europe i njihovim članstvima u Europskoj uniji, Euro zoni, NATO-u i o tome koriste li Euro kao svoju službenu valutu. Podsjetimo, Eurozona je zona članica EU-a koje su Euro prihvatile kao svoju službenu valutu, a službeni joj je naziv „Eursko područje“. Nekoliko je zanimljivosti proizašlo iz obrađenih podataka. Prva je svakako ta da je od 27 članica EU-a zapravo „samo“ njih 17 u Eurozoni, ali i da 23 zemlje koriste…


Izvještaj o prihodima i rashodima neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016. godine – Laburisti Hrvatske

Lokalno – Stranica 222 – Laburisti Hrvatske

Lokalno

Možemo i hoćemo! (FOTO)

Rijeka – Korzo 18. lipnja, ni danas naši riječani nisu nas razočarali sa potpisima za referendum. Generacijski od 18 do 70 godina, umirovljenici, nezaposleni, studenti i radnici, pomorci, ribari…


Solidarnost na djelu!

Na riječkom Korzu teško možete nekoga vidjeti u radnoj opravi, ali ovog radnika ni to ni paklena vrućina nije omela u želji za potpisom. Nakon potpisa rekao je: “Umoran sam, ali zadovoljan što MOGU izraziti svojim potpisom svoju volju da se izborimo za referendum.” Bravo, sve pohvale!!!


Prvo okupljanje hrvatskih Laburista u Istri

Gračišće – Desetak članova Hrvatskih laburista – Stranke rada iz Istre, nakon prve prezentacije stranke i održane konferencije za novinare u Pazinu 20. svibnja, okupilo se istog dana u popodnevnim satima u malom istarskom gradiću pored Pazina – Gračišću, gdje su se upoznali s idejnim začetnikom, osnivačem i predsjednikom Hrvatskih laburista – Stranke Rada, Dragutinom Lesarom, inače nezavisnim saborskim zastupnikom.


Iz medija – Stranica 58 – Laburisti Hrvatske

Iz medija

Uznemirili se duhovi u dijaspori!

Nakon različitih reakcija usmjerenih našoj redakciji iz hrvatskog iseljeništva, poslali smo Dragutinu Lesaru upit da razjasni svoje pismo koje je neki dan upućeno medijima pod nazivom „Otvoreno pismo Hrvatskih laburista – Stranke rada dijaspori“. Pročitajte zanimljiv intervju.


Lesar: Kosorica je bahata i arogantna!

O Jacinom džaba vam potpis – Lesar: Kosorica je bahata i arogantna! ‘To je problem koji je zabrljao Milanović u pregovorima o referendumu. Iako Ustav jamči pravo na takvu inicijativu, tijekom akcije Sabor može spornu odluku izglasati, a to će dovesti do gadnih posljedica. Nadam se i previranja’, kaže Lesar.


Zadnja pošta – Remetinec

Dokumentacija o kojoj govorimo, naime, stigla je pred saborsko antikorupcijsko vijeće i Državno odvjetništvo, a nekoliko kuverti s kompromitirajućim materijalom o radu Uprave pošte kruži po novinskim i televizijskim redakcijama. Pouzdano znamo da su iste novinarima dostavljene i prije nego saborskom zastupniku Dragutinu Lesaru, koji je priču o Hrvatskoj pošti uspio maknuti s mrtve točke. Međutim, osim u našem listu i par manje tiražnih tjednika, nigdje čitatelji nisu mogli pročitati o tome kako Uprava pošte…


IZMJENE Ustava su od velikog značaja za građane Hrvatske i o promjenama mogu odlučivati samo oni

“IZMJENE Ustava su od velikog značaja za građane Hrvatske i o promjenama mogu odlučivati samo oni”, naglasio je Dragutin Lesar, zastupnik i prvi čovjek novoutemeljene stranke Hrvatski laburisti – Stranka rada tijekom saborske rasprave o prijedlogu ustavnih promjena koje je predložio saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav. Naime, Lesar je danas podnio i amandman kojim se traži raspisivanje referenduma oko ustavnih promjena. Osim samog značaja promjena ustavnih odredbi, Lesar naglašava kako je referendum…



Uz veliku neizvjesnost Nino Vrban i dalje predsjednik ogranka Bistra – Laburisti Hrvatske

Uz veliku neizvjesnost Nino Vrban i dalje predsjednik ogranka Bistra

Bistra, 15. studenog 2017. – U vrlo domaćinskoj i veseloj atmosferi laburisti Bistre izabrali su novo vodstvo na prvoj redovnoj skupštini ogranka. Kroz simpatične dosjetke i neizvjesnost do samog kraja za predsjednika je izabran Nino Vrban dok su za članove Izvršnog odbora izabrani Ivan Babić, Ivan Heric, Damir Kurjan, Siniša Lešnjak. Na samoj skupštini svi su članovi obnašali važne funkcije u radnim tijelima koje su savjesno i odgovorno prihvatili i odradili. Na skupštini je nazočila i tajnica Stranke Maja Ilčić koja se zahvalila članovima na ugodnoj atmosferi i poželjela im sreću u daljnjem radu.

| Broj posjeta: 384 |

Želite li komentirati? Objava: “Uz veliku neizvjesnost Nino Vrban i dalje predsjednik ogranka Bistra”

Imate li komentar? Otkaži odgovor

document.addEventListener(‘DOMContentLoaded’, function () { var commentForms = document.getElementsByClassName(‘jetpack_remote_comment’); for (var i = 0; i < commentForms.length; i++) { commentForms[i].allowTransparency = false; commentForms[i].scrolling = 'no'; } }); <!–<![endif]