Danas obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje

POD GESLOM “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se obilježava 32. godiÅ¡njica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tijekom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se joÅ¡ vodi nestalima.

U spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će tisuće domoljuba iz svih dijelova Hrvatske.

U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.

I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.

Najveća je to masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. studenog 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.

Opsada trajala tri mjeseca

Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Po podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.

Ubijeno je 2717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

| Broj posjeta: 13 |

Sretan Vam Božić i sve najbolje u 2024.godini

Svim našim članicama i članovima, svim partnerima i simpatizerima kao i svim građanima Republike Hrvatske želimo čestit i sretan Božić, te puno zdravlja, sreće i uspjeha u predstojećoj nam 2024.godini.

| Broj posjeta: 49 |

Predizborna hrvatska građevina

Vozila sam se gradom i na puno mjesta susrela suženja na cestama zbog radova. O tome koliko se upravo gradi i pregrađuje u centru neću ni spominjati. Pogađate o čemu je riječ, takvi radovi su izgleda nužnost u ovo doba godine. Što su radili cijelu zimu? Pa turisti su već tu.

Naši graditelji cesta izgleda rade samo kad je lijepo, toplo vrijeme. Ne razumijem zašto ne mogu raditi po hladnom vremenu? Zašto ne rade cijelu zimu? Po svemu sudeći nije pogodno ni poželjno da rade zimi. Sada je očigledno došlo njihovo idealno vrijeme za radove pa su iznijeli mehanizaciju i počeli raskopavati ceste, prekopavati pločnike, preuređivati kanale a za koji mjesec, u jeku pune turističke sezone, završavati će asfaltiranje istih.

Ipak mi je čudno što sam u zemljama zapadne Europe, navodno naprednijim od naše, takve radove viđala preko zime. Tamo radnicima ne smeta u radu ni kiša, ni snijeg, ni temperature puno niže od temparatura kod nas. Vidjela sam da rade čak i noću uz umjetno osvjetljenje. U čemu je stvar? Jesu li tamo radnici možda izdržljiviji? Naravno da nisu. Često su to ljudi upravo iz naših krajeva. Imam tri hipoteze zašto kod nas takvih radova nema zimi a po europskim metropolama je to normalno.

Evo prve: Možda ipak netko kod nas potajno misli na dobrobit radnika!? Na kraju krajeva, malo ih je, treba ih čuvati. Bolje da zimi na otvorenom ne rade, kako se ne bi prehladili!!! Bolje da ne rade, nego da završe na bolovanju na račun HZZO-a! Ali tko za, možda je tome kumovao i teoretski ne tako loš ali rijetko primjenjivan Zakon o zaštiti na radu ili narodna mudrost, bolje spriječiti nego liječiti (prehladu). A po Europama, kako to ovdje volimo reći, jadni se radnici smrzavaju po raskopanim jarcima usred zime,obučeni u bunde, da se ne prehlade. Rade po svim vremenskim uvjetima valjda zato što je tada ipak moguće raditi i zato da se nužni popravci što brže završe, pa su za to dobro i na vrijeme plaćeni.

Druga hipoteza je stvar nacionalnog ponosa: Kod nas se tako malo potrebnoga radi, zato sada kad je lijepo vrijeme i kad su svi vanka, pokažimo im da nešto radimo. Neka vide i domaći i turisti da se ovdje konačno nešto korisno radi. Lijepo pokažimo da i mi znamo, možemo i hoćemo krpati svoje ceste na svjetlu toplih sunčanih dana. Zašto to skirivati pod krinkom zime i noći?

Treća najvjerojatnija hipoteza je ona o predizbornim natječajima. Nisu izvođači radova krivi što se tek sada radi. Kriva je vlast koja želi osigurati da se radovi obavljaju upravo u predizborno vrijeme pa je tek nedavno raspisan natječaj za izvođače radova. Mogli bismo nagađati što se sve tu još krije i što to žele iskopati ili možda zakopati, o čemu već ima i viceva.

Možda i vi imate neku svoju hipotezu?

| Broj posjeta: 21 |

Happy Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day!


Happy Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day!

On the occasion of Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day, the Croatian Labour Party sends its congratulations to all citizens of the Republic of Croatia. Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day in the Republic of Croatia are celebrated on August 5th in commemoration of the victory in the Homeland War.

| Number of visits: 1 |

Would you like to comment? Announcement: “Happy Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day!”

Do you have a comment?





VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore

VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore

Varaždin, 21. ožujka 2017. – Danas je u Varaždinu potpisana suradnja između SDP-a, Hrvatskih laburista, HNS-a, HSS-a i HSU-a. Također je potpisan aneks ugovora o suradnji za grad Varaždin koji je u ime Hrvatskih laburista potpisala predsjednica ogranka Varaždin Jadranka Lukavečki dok je sporazum o suradnji na nivou županije potpisao predsjednik podružnice Varaždinske županije Božidar Kolarić. Na svečanom potpisivanju su bili prisutni svi predsjednici stranaka potpisnica; David Bregovac, Davor Bernardić, Silvano Hrelja, Ivan Vrdoljak i Krešimir Beljak.

| Broj posjeta: 874 |

Želite li komentirati? Objava: “VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore”

Imate li komentar?





Vijećnici – Laburisti Hrvatske

Vijećnici

Županijski vijećnici

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Siniša Kavgić

KRAPINSKO-ZAGORSKA
Tomislav Končevski

VARAŽDINSKA
Božidar Kolarić ✞

ZAGREBAČKA
Damir Hrdas

Gradski vijećnici

KOPRIVNICA
Dragutin Jeđud

KRAPINA
Alen Spiegel

ZABOK
Ernest Oremuš

DONJA STUBICA
Ivan Štefek
Sandra Belinić
Davor Glavač

ČAKOVEC
Rajko Bulat

NOVA GRADIŠKA
Vlatko Greiner

RIJEKA
Vedran Sabljak

SISAK
Ivan Mlinarić

NOVI MAROF
Boris Ravić

VRBOVEC
Stjepan Fotović

VELIKA GORICA
Željko Tijegić

MURSKO SREDIŠĆE
Tomislav Korbelj

Općinski vijećnici

GOLA
Helena Salaj

LOBOR
Krunoslav Gočen

DONJA DUBRAVA
Mario Mikulan

NEDELIŠĆE
Darinka Pergar

KOTORIBA
Manuela Bratolić

PRIBISLAVEC
Slava Toplek

OMIŠALJ
Nikola Dujmović

BISTRA
Nino Vrban
Siniša Lešnjak
Damir Kurjan

KRIŽ
Marko Magdić
Stevo Turčinović
Lovro Đerek
Dubravko Poje

Poslovnik o radu Nadzornog odbora – Laburisti Hrvatske

Poslovnik o radu Nadzornog odbora

Nadzorni odbor Hrvatskih laburista – Stranka rada je na sjednici održanoj dana 18. ožujka 2017. u Zagrebu donio slijedeći

POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA

Opće odredbe

Članak 1.
Ovim Poslovnikom uređuje se način rada i odlučivanja Nadzornog odbora Stranke (dalje: Nadzorni odbor) te se pobliže uređuje:
– planiranje sjednica,
– utvrđivanje opsega rada po pojedinim sjednicama,
– sazivanje sjednica,
– utvrđivanje dnevnog reda sjednica,
– upućivanje poziva i radnog materijala za sjednicu,
– rukovođenje sjednicom,
– kvorum za rad i za odlučivanje
– tijek sjednice i održavanje reda na sjednici,
– prisustvovanje članova užih tijela Stranke, predstavnika sredstava javnog priopćavanja i drugih osoba na sjednici,
– informiranje o radu Nadzornog odbora,
– ostala pitanja o načinu rada i odlučivanja nadzornog odbora, sukladno Statutu i zakonskim aktima.

Planiranje sjednica

Članak 2.
Nadzorni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
Predsjedništvo Stranke može predložiti pitanja o kojima će raspravljati i odlučivati Nadzorni odbor.
Na temelju pitanja o kojima treba odlučivati, utvrđuje se predvidivo trajanje i mjesto održavanja sjednice.

Članak 3.
Kod utvrđivanja opsega rada za pojedinu redovnu sjednicu vodit će se računa da sjednica u pravilu ne traje duže od dva sata.

Članak 4.
Sjednice Nadzornog odbora sazivaju se u pravilu tromjesečno, a najmanje jednom polugodišnje, odnosno prema potrebi što ovisi o broju i opsegu pojedinih pitanja o kojima treba odlučivati.

Članak 5.
Sjednice Nadzornog odbora održavaju se u pravilu u sjedištu Stranke.
Sjednica Nadzornog odbora može se održati i izvan sjedišta Stranke , ako to traži razlog sazivanja sjednice.

Sazivanje sjednica

Članak 6.
Za inicijativu održavanja sjednica zadužen je predsjednik-ca Nadzornog odbora koji mora pripremiti prijedlog dnevnog reda sjednice te sazvati sjednicu Nadzornog odbora.
U slučaju spriječenosti predsjednika-ce Nadzornog odbora, sjednicu član Nadzornog odbora kojeg je imenovao predsjednik.

Članak 7.
Članovi Nadzornog odbora pozivaju se na sjednicu pismenim pozivom, koji se elektroničkom poštom pravodobno upućuje svim članovima nadzornog odbora, zajedno s obrazloženjima pitanja o kojima se raspravlja i prijedlozima odluka, ako nisu povjerljivog sadržaja.

Članak 8.
Poziv za redovnu sjednicu i njegovi prilozi dostavljaju se članovima Nadzornog odbora pet radnih dana prije održavanja sjednice.
U osobito hitnim slučajevima koje odredi predsjednik-ca, sjednicu Nadzornog odbora može sazvati i u roku krećem od pet dana. U tom slučaju prijedlog dnevnog reda priopćiti će se članovima na samom početku sjednice, a pisani materijal podijeliti će se neposredno prije početka sjednice. Ako su članovima Nadzornog odbora materijali za sjednicu dostavljeni pred samu sjednicu, predsjednik-ca Nadzornog odbora može detaljno objasniti sve razloge koji su doveli do toga.

Nazočni na sjednici

Članak 9.
Predsjednik-ca Nadzornog odbora odnosno sazivatelj može na sjednicu pozvati i druge osobe čija se prisutnost na sjednici smatra potrebnom.
Nadzorni odbor može odlučiti da izvjestitelji po pojedinim točkama ne budu nazočni raspravi i odlučivanju o ostalim točkama dnevnog reda, a posebno o točkama koje predstavljaju poslovnu tajnu.

Članak 10.
Sjednicama predsjedava predsjednik Nadzornog odbora, a u njegovoj odsutnosti zamjenjuje ga član Nadzornog odbora kojeg je imenovao predsjednik.

Utvrđivanje dnevnog reda

Članak 11.
Dnevni red sjednice utvrđuje sazivač kao i izvjestitelje po njima.
Točke dnevnog reda u pravilu se navode redoslijedom važnosti pitanja i hitnosti rješavanja, a mogu se navoditi i prema izvjestiteljima.

Članak 12.
Članovi Nadzornog odbora mogu predložiti Predsjedništvu stavljanje pojedinih pitanja na dnevni red sjednice Predsjedništva.
Razloge neprihvaćanja prijedloga iz stavka 1. ovog članka Predsjedništvo je dužno obrazložiti Nadzornom odboru.

Materijal uz poziv za sjednicu

Članak 13.
Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali kojima se obrazlaže dnevni red.
U slučaju hitnog sazivanja sjednice zbog izvanrednih okolnosti, materijali za sjednicu se ne dostavljaju uz poziv, već se uručuju na početku sjednice, ako ih je, s obzirom na hitnost postupanja, bilo moguće pripremiti.

Kvorum

Članak 14.
Članovi Nadzornog odbora dužni su biti nazočni na svim sjednicama. Nemogućnost da budu nazočni dužni su pravodobno javiti sazivaču.
Nadzorni odbor održat će sjednicu ako istoj može biti nazočna najmanje natpolovična većina ukupnog broja članova.

Tijek sjednice

Članak 15.
Sjednicu otvara i njome rukovodi predsjednik Nadzornog odbora, odnosno osoba koja ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti.
Sjednica započinje radom u zakazano vrijeme, no ukoliko u zakazano vrijeme sjednici nije nazočan potreban kvorum, predsjedatelj će odgoditi početak iste za najviše trideset minuta, po proteku kojih će konstatirati da se sjednica zbog nedovoljnog broja nazočnih neće održati.

Članak 16.
Tijek sjednice odvija se prema utvrđenom dnevnom redu.
O svakoj točki dnevnog reda, podnosi se uvodno izlaganje.
Nakon uvodnog izlaganja, svaki član Nadzornog odbora ima pravo nesmetano govoriti o svakom pitanju.
Predsjednik daje riječ članovima onim redoslijedom kako su se prijavili, a drugim prisutnim osobama u skladu s tijekom rasprave.
Predsjednik Nadzornog odbora dužan je brinuti se da govornika koji se drži predmeta nitko ne ometa u izlaganju.

Odlučivanje

Članak 17.
Predsjednik Nadzornog odbora dužan je prije nego što zaključi raspravu o pojedinom pitanju, ocijeniti da li su raspravljeni svi elementi značajni za donošenje pravilne i zakonite odluke.
Nakon što predsjednik utvrdi da je pojedino pitanje raspravljeno u mjeri da se rasprava može zaključiti, pozvat će članove Nadzornog odbora da donesu odluku glasovanjem.
Prijedlog odluke prije glasovanja formulira predsjednik Nadzornog odbora, odnosno druga osoba koja vodi sjednicu sukladno odredbama ovog Poslovnika.
Ako postoji više prijedloga za odluku predsjednik će ih dati na glasovanje onim redoslijedom kako su dani.
Prije nego što pozove članove da se izjasne glasovanjem, predsjednik će provjeriti da li je predložena odluka formulirana tako da se članovi o njoj mogu izjasniti sa „za” ili „protiv”, odnosno Nadzorni odbor će odlučiti da li će se o nekom pitanju donijeti odluka na istoj sjednici ili će odlučivanje biti odgođeno za slijedeću sjednicu.

Članak 18.
Odluke se donose javnim glasovanjem, podizanjem ruke, većinom danih glasova, osim u slučajevima kada se za tajno glasovanje odluči predsjednik ili većina članova Nadzornog odbora.
Odluka Nadzornog odbora valjano je donesena i u slučaju ako za nju glasuje član Nadzornog odbora koji nije prisutan na sjednici na kojoj se o njoj glasuje. U tom slučaju, glasovanje se može obaviti preko drugog člana Nadzornog odbora i putem pismene punomoći kojom je odsutni član svoje pravo prenio na bilo kojeg drugog člana Nadzornog odbora koji je prisutan na sjednici i koji je prethodno predočio predsjedniku punomoć.
Iznimno, dopušteno je glasovanje telefonom.
Predsjednik Nadzornog odbora uvijek glasuje posljednji, jer u slučaju da su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Nadzornog odbora.

Članak 19.
Član Nadzornog odbora može se suzdržati od glasovanja samo u slučaju ako se odlučuje o nekom njegovom pojedinačnom pravu ili pravnom interesu. U svim ostalim slučajevima, član Nadzornog odbora mora se jasno i određeno izjasniti sa „za” ili „protiv” prijedloga odluke.

Članak 20.
Ako se na sjednici raspravlja o dokumentima ili podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu, predsjednik Nadzornog odbora će upozoriti sve pristune da su dužni čuvati poslovnu tajnu i napomenuti im posljedice kršenja obveza na čuvanje poslovne tajne.
Čuvanje poslovne tajne obvezuje članove Nadzornog odbora i nakon prestanka njihova mandata, kao i sve osobe koje sudjeluju u radu sjednice.
Odgoda, prekid i zaključivanje sjednice

Članak 21.
Sjednica Nadzornog odbora može se odgoditi kada za to nastupe razlozi koji onemogućavaju održavanje sjednice u zakazani dan.
Sjednica se odgađa i kada se utvrdi da joj nije nazočan potreban broj članova za punovažno odlučivanje.
Odgožena sjednica mora se održati najkasnije u roku sedam dana od dana odgode.

Članak 22.
Sjednica se prekida:
– kada nedostaje potreban kvorum za odlučivanje,
– kada ne može biti završena u planiranom vremenu ili prema utvrđenom dnevnom redu,
– kada dođe do težeg narušavanja reda na sjednici, a predsjedatelj nije u stanju poduzetim mjerama uspostaviti red neophodan za tijek sjednice.
Prekinuta sjednica se nastavlja najkasnije dva dana po prekidu, a nastavak sjednice zakazuje predsjedatelj.

Članak 23.
Po završenoj raspravi i odlučivanju o svim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, predsjedatelj javno utvrđuje da je sjednica zaključena te se zaključena sjednica ne može nastaviti.
Održavanje reda na sjednici

Članak 24.
Svi nazočni na sjednici dužni su se pridržavati odredaba ovog Poslovnika kao i utvrđenog dnevnog reda.
Za povredu ovog Poslovnika ili utvrđenog dnevnog reda nazočnima na sjednici mogu biti izrečene mjere:
– opomena
– oduzimanje riječi
– udaljenje sa sjednice.
Opomena će se izreći nazočnoj osobi, koja svojim ponašanjem i govorom na sjednici narušava utvrđeni dnevni red ili postupa protivno odredbama ovog Poslovnika.
Oduzimanje riječi izriče se osobi koja svojim ponašanjem i govorom na sjednici narušava utvrđeni dnevni red ili postupa protivno odredbama ovog Poslovnika, a već je na istoj sjednici opomenuta.
Udaljenje sa sjednice izreći će se nazočnoj osobi koja ne postupi po nalogu predsjedatelja, koji mu je izrekao oduzimanje riječi, ili koja na drugi način grubo ometa i sprječava rad sjednice.
Opomenu i oduzimanje riječi izriče predsjedatelj, dok udaljenje sa sjednice izriču članovi Nadzornog odbora.

Akti Nadzornog odbora

Članak 25.
Nadzorni odbor donosi:
– opće akte
– odluke
– rješenja
– zaključke
– preporuke i mišljenja.
Općim aktom se podrobnije uređuju pitanja i utvrđuju prava i obveza iz nadležnosti Nadzornog odbora a koja proizlaze iz zakona i Statuta.
Odlukom se odlučuje o pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Nadzornog odbora, koja proizlaze iz zakona, Statuta te odluka Sabora.
Rješenjem se odlučuje o pravima i dužnostima pojedinca na kojeg se to rješenje odnosi.
Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanja u radu Nadzornog odbora.
Preporukom i mišljenjem izražava se stav Nadzornog odbora po pojedinim pitanjima iz djelokruga Nadzornog odbora koja su u nadležnosti drugih tijela Stranke.

Zapisnik sa sjednice

Članak 26.
O radu sjednice Nadzornog odbora vodi se zapisnik.
Zapisnik o radu Nadzornog odbora vodi osoba koju određuje predsjednik Nadzornog odbora.
Zapisnici o radu Nadzornog odbora čuvaju se u arhivi Stranke.
Zapisnik o radu sjednice Nadzornog odbora sadrži: naziv Stranke, mjesto, datum i vrijeme održavanja sjednice, imena i prezimena nazočnih članova i drugih osoba koje su bile nazočne u radu sjednice, dnevni red sjednice, odluke, zaključke i druge akte o kojima se raspravljalo i odlučivalo, rezultate glasovanje, pojedinačne izjave ili protivljenja članova Nadzornog odbora koji zahtijevaju unošenje tih činjenica u zapisnik, vrijeme zaključenja sjednice, potpis predsjednika Nadzornog odbora i zapisničara.

Članak 27.
Zapisnik sa sjednice mora biti napisan i potpisan u roku 8 dana od dana održavanja sjednice.
Temeljem zapisnika izrađuju se pisani otpravci odluka, nalaza ili mišljenja.
Pisani otpravci iz prethodnog stavka moraju biti potpisani najkasnije u roku 8 dana od dana održavanja sjednice.
Pisani otpravci odluka, nalaza ili mišljenja obavezno se dostavljaju članovima Nadzornog odbora, Stranci , drugim organima, tijelima na koje se odnosi odluka.

Članak 28.
Zapisnik na čije zaključke i odluke nije bilo primjedbi, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik vlastoručno potpisuju predsjednik Nadzornog odbora i zapisničar.

Zaključne odredbe

Članak 29.
Izmjene i dopune ovog Poslovnika donose se po istom postupku po kojem je donesen Poslovnik.

Članak 30.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se od dana donošenja na sjednici Nadzornog odbora.

Predsjednik Nadzornog odbora
Matija Matanović

Poslovnik o radu Predsjedništva – Laburisti Hrvatske

Poslovnik o radu Predsjedništva

Na temelju članka 36. stavka 1. Statuta Hrvatskih laburista – Stranke rada (u daljnjem tekstu: Stranka) Predsjedništvo Stranke na sjednici održanoj dana 21. travnja 2016. donosi

POSLOVNIK O RADUPREDSJEDNIŠTVA

Članak 1.
(1) Ovim Poslovnikom uređuje se način rada Predsjedništva Stranke (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo), te prava i obveze osoba koje sudjeluju u radu Predsjedništva.

Članak 2.
(1) Predsjedništvo Stranke sukladno članku 34. Statuta saziva i njome rukovodi predsjednik Stranke ili jedan od potpredsjednika Stranke kojeg za tu priliku odredi predsjednik.
(2) Uz poziv za sjednicu članovima se dostavljaju prijedlozi odluka pripremljenih za Predsjedništvo. Sjednice se sazivaju putem e- pošte.
(3) U iznimnim slučajevima prijedlozi odluka se mogu predložiti i tijekom rada Predsjedništva.
(4) Predsjednik otvara i rukovodi sjednicom Predsjedništvom ili daje ovlasti jednom od potpredsjednika koji u njegovo ime rukovodi radom Predsjedništva.

Članak 3.
(1) U radu Predsjedništva, na poziv predsjednika, sudjeluju stručni suradnici Predsjedništva ili predsjednika za pojedina područja.
(2) Na poziv predsjednika, u radu sjednice sudjeluju predsjednici ili svi članovi stručno-radnih odbora koje je imenovalo Predsjedništvo i predsjednici podružnica.

Članak 4.
(1) Da bi Predsjedništvo moglo punopravno odlučivati potrebna je nazočnost najmanje 2/3 članova. Odluke se donose većinom ukupnog broja članova Predsjedništva.

Članak 5.
(1) Predsjednik Stranke predlaže dnevni red koji se potvrđuje javnim glasovanjem.
(2) U slučaju hitnosti ili okolnosti do kojih je došlo nakon sazivanja sjednice, predsjednik može predložiti dopunu dnevnog reda.
(3) Dnevni red sjednice može se nadopuniti i na prijedlog pojedinog člana.

Članak 6.
(1) Svaka točka dnevnog reda raspravlja se odvojeno, ukoliko Predsjedništvo ne odluči da se održi zajednička rasprava o više međusobno vezanih točaka.
(2) Uvodno obrazloženje o pojedinoj točki dnevnog reda, ukoliko je potrebno, daje predsjednik, član Predsjedništva ili stručni suradnik kojega odredi predsjednik i tajnik iz svog djelokruga.

Članak 7.
(1) O svakoj točki dnevnog reda svaki član može raspravljati više puta.
(2) Predsjedavajući Predsjedništva daje riječ po redoslijedu prijave za raspravu.
(3) Nitko osim predsjedavajućeg ne može na sjednici govoriti prije nego zatraži i dobije riječ. Predsjedavajući prekida člana u govoru ukoliko se rasprava ne odnosi na točku dnevnog reda.

Članak 8.
(1) Rasprava o svakoj točki dnevnog reda traje u pravilu do tada, kada svi prijavljeni završe svoje izlaganje ili od njega odustanu.
(2) Predsjedništvo može odlučiti da se rasprava prekine i da se prijeđe na odlučivanje ukoliko je pitanje o kojem se raspravlja dovoljno razjašnjeno i u vezi njega nema novog prijedloga.

Članak 9.
(1) Predsjedavajući Predsjedništva zaključuje raspravu u skladu s odredbama ovog Poslovnika, te se prelazi na utvrđivanje prijedloga.
(2) Ako je rasprava objedinjena za više točaka dnevnog reda, odlučuje se o svakoj točki posebno. Na osnovu rezultata glasovanja, predsjedavajući objavljuje odluku o usvajanju utvrđenog prijedloga.

Članak 10.
(1) Predsjedništvo odlučuje javnim glasovanjem, dizanjem ruku po pozivu predsjedavajućeg.

Članak 11.
(1) U slučaju hitnosti predsjednik može održati dopisnu sjednicu putem e-pošte.
(2) Za pravovaljano odlučivanje na dopisnoj sjednici predsjednik mora dostaviti prijedlog odluke o kojoj članovi odlučuju i odrediti rok do kojega se glasa a koji ne može biti kraći od 24 sata. Odluka se smatra usvojenom ako je usvojena dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova.
(3) Glasovanje na elektronskoj sjednici vrši se tako da svaki član elektronskom poštom koju šalje voditelju središnjeg ureda za pojedini prijedlog glasa ZA, PROTIV ili SUZDRŽAN.
(4) Predsjednik je dužan na prvoj redovnoj sjednici dati na potvrdu odluku usvojenu na dopisnoj sjednici.

Članak 12.
(1) Zbog narušavanja reda na sjednici osobi koja taj red narušava mogu se izreći sljedeće mjere:
– opomena
– oduzimanje riječi – udaljenje sa sjednice
(2) Mjeru opomene i oduzimanje riječi donosi i izriče predsjedavajući.
(3) Mjeru udaljenja sa sjednice donosi predsjedništvo javnim glasanjem. Predsjednik je obavezan člana kojemu je izrečena mjera udaljenje sa sjednice prijaviti Sudu časti.

Članak 13.
(1) O radu sjednice vodi se zapisnik U zapisnik se unose podaci: vrijeme i mjesto odražavanja sjednice, dnevni red, prisutni, i odluke odnosno zaključci i imenovanja. U zapisniku s elektronske sjednice poimenično se navode članovi i kako su glasovali. Za one koji u predviđenom roku nisu glasovali, to se posebno navodi.

Članak 14.
(1) Zapisnik se dostavlja svim članovima Predsjedništva i predsjednicima podružnica, a najvažnije odluke, zaključci i imenovanja objavljuju se na web stranicama Stranke.

Članak 15.
(1)Za svaku sjednicu vodi se evidencija prisutnosti članova. Prije početka sjednice svi prisutni članovi obavezni su se upisati u poseban obrazac evidencije.
(2) Ukoliko pojedini potpredsjednik ili tajnik izostane s dvije sjednice uzastopno ili tri sjednice u kalendarskoj godini, predsjednik je dužan podnijeti prijavu Sudu časti za nesavjesno obavljanje preuzete dužnosti.
(3) U slučaju izostanka sa sjednice iz stavka 2. ovog članka članova predsjedništva koji su birani na prijedlog predsjednika o tome se izvješćuje Nacionalno vijeće s prijedlogom za njihov opoziv.
(4) U slučaju izostanka sa sjednice iz stavka 2. ovog članka od strane predsjednika Nacionalnog vijeća predsjednik stranke dužan je o tome izvijestiti Nacionalno vijeće.
(5) Opravdani izostanak sa sjednice smatra se samo onaj kada član Predsjedništva 24 sata prije održavanja sjednice obavijesti Središnji ured Stranke, te svoj izostanak opravda u pisanom obliku uz navođenje razloga.

Članak 16.
(1) Za odlučivanje o žalbama na odluke Suda časti kao sud drugog stupnja Predsjedništvo osniva Žalbeno vijeće od pet članova iz svojih redova. Odlukom o osnivanju imenuje se predsjednik žalbenog vijeća.
(2) Za svaki predmet osniva se posebno žalbeno vijeće.
(3) U žalbeno vijeće ne mogu biti imenovani članovi Predsjedništva koji su sudjelovali u prvostupanjskim postupku.
(4) Žalbeno vijeće odluku donosi uvidom u odluku Suda časti i žalbe.
(5) Žalbeno vijeće odluke donosi većinom glasova svih članova.
(6) Žalbeno vijeće odluku po žalbi mora donijeti u roku od osam dana od dana imenovanja.

Članak 17.
(1) O pitanjima koja nisu regulirana ovim Poslovnikom odlučuje predsjedništvo svojim odlukama.
(2) Ovaj Poslovnik stupa na snagu s danom donošenja i objavljuje se na web stranicama Stranke.
Predsjednik
Tomislav Končevski