Zagreb, 12. prosinca 2017. – delegati ogranaka ZagrebaÄke županije na redovnoj skupÅ¡tini podružnice jednoglasno su ponovo dali povjerenje dosadaÅ¡njem predsjedniku Damiru Hrdasu.
U svom predstavljanju Damir Hrdas opÅ¡irno je dao izvjeÅ¡Äe o stanju u ograncima i županiji, predstavio je svoj program rada koji Äe se bazirati na pronalaženju novih ljudi koji bi nastavili s promoviranjem ideje laburizma te podizali nove ogranke.
Na skupÅ¡tini je bila nazoÄna i tajnica Stranke Maja IlÄiÄ koja se obratila delegatima prigodnim govorom.
Koprivnica, 14. prosinca 2017. – Ni Äarobno otvaranje KoprivniÄke bajke u Koprivnici nije sprijeÄila delegate KoprivniÄko – križevaÄke županije da svoje povjerenje ponovo daju SiniÅ¡i KavgiÄu, dosadaÅ¡njem predsjedniku podružnice KoprivniÄko – križevaÄke županije.
SiniÅ¡a KavgiÄ podsjetio je delegate o dosadaÅ¡njem radu podružnice pod njegovim vodstvom te je naveo planove za buduÄe djelovanje, takoÄer je dao iscrpan izvjeÅ¡taj o svom radu u Županijskoj skupÅ¡tini KoprivniÄko – križevaÄke županije.
SkupÅ¡tini su nazoÄili i Darko Tetec, Älan PredsjedniÅ¡tva i tajnica Stranke Maja IlÄiÄ koji su se kratkim govorom obratili delegatima.
Vrata, Fužine, 29. prosinca 2017. – Kraj uspjeÅ¡ne i nadasve aktivne godine obilježen je otvaranjem jednog od najljepÅ¡ih i najveselijih projekata, DruÅ¡tvenog doma za djecu i mlade u Vratima, opÄina Fužine gdje Äe djelovati udruga DruÅ¡tvo “NaÅ¡a djeca”.
U sklopu otvorenja dva naÄelnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, David Bregovac naÄelnik opÄine Fužine i Marko MagdiÄ naÄelnik opÄine Križ potpisali su suradnju izmeÄu dvije opÄine na podruÄju kulture, sporta i gospodarstva njegujuÄi tradiciju zajedniÅ¡tva, meÄusobnog uvažavanja i pomaganja te Äe ovom suradnjom omoguÄiti svojim mjeÅ¡tanima pregrÅ¡t moguÄnosti koje nude obje opÄine u sferi sportskih, kulturnih i gospodarskih djelovanja.
Na sveÄanom Äinu otvaranja prisustvovali su župan Primorsko – goranske županije Zlatko Komadina, dožupan Primorsko – goranske županije Petar Mamula i proÄelnica za socijalnu politiku i mlade Dragica MaraÄ te delegacija iz opÄine Križ predvoÄena naÄelnikom Markom MagdiÄem.
OpÄina Fužine krajem svibnja 2017. godine dobila je novog naÄelnika iz redova Hrvatskih laburista – Stranke rada, predsjednika Stranke Davida Bregovca. U presjeku njegovog djelovanja u proteklom razdoblju koje smo vam pripremili možete vidjeti kako se snaÅ¡ao u svojoj novoj i zahtjevnoj ulozi.
Nakon primopredaje vlasti, konstituiralo se novo OpÄinsko vijeÄe, a nedugo nakon toga održala se sveÄana sjednica u novom sastavu povodom dana OpÄine. NaÄelnik Bregovac krenuo je raditi za dobrobit svojih žitelja, a prvenstveno djece i mladih te je na jezeru Bajer postavio sprave za vježbanje, dok se na jezeru Lepenica održalo Državno prvenstvo u daljinskom plivanju perajama za kadete i mlaÄe kadete. NaÄelnik je nadgledao i radove nasipanja zemljom požariÅ¡ta u LiÄkom polju koje je veliki problem OpÄine. TakoÄer je saniran velik broj rupa na prometnicama i ureÄeno parkiraliÅ¡te oko Å¡kole u Fužinama kako bi djeca mogla sigurno dolaziti na nastavu.
Sudjelovali smo na MTB maratonu, organizirali smo Å umski gurman fest te je pod pokroviteljstvom Primorsko -goranske županije obilježen Svjetski dan glazbe. Sudjelovali smo na manifestaciji Biciklom kroz povijest Karolinske ceste i pratili smo Finale u daljinskom plivanju perajama za kadete i mlaÄe kadete koje je bilo održano na jezeru Lepenice. Bili smo domaÄini djeci oboljelih od malignih bolesti koja su sudjelovala na sportskim aktivnostima i raznim radionicama. TakoÄer smo bili domaÄini TV ekipi Kanala RI koja je snimala emisiju Goranske priÄe.
Osnovali smo Udrugu Hrvatskih ratnih veterana te smo se upoznali s radom humanitarne udruge Žar. Obilježili smo Dan antifaÅ¡istiÄke borbe i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja. PosluÅ¡ali smo savjete laburistiÄkog kolege naÄelnika opÄine Križ Marka MagdiÄa vezano uz modularan naÄin izgradnje vrtiÄa koji Äe nam priÅ¡tedjeti znaÄajan iznos sredstava. Posjetili smo sliÄan vrtiÄ u Rijeci te smo prijedloge prezentirali naÅ¡im tetama u vrtiÄu. Pripremili smo izložbu gljiva u sklopu dvodnevne gljivarijade. Obilježili smo i MeÄunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Potpisali smo ugovor o stipendiranju studenata i uÄenika srednjih Å¡kola. Obilježili smo Dan sjeÄanja na Vukovar. NaÄelnik Bregovac sudjelovao je i emisiji na HTV-u gdje je priÄao o problemima Gorana i Gorskog Kotara, sudjelovao je i na sveÄanoj sjednici OpÄine Križ s kojom je krajem godine potpisan i Sporazum o suradnji.
Otvorili smo DruÅ¡tveni dom za djecu i mlade na ponos svih koji su sudjelovali u tom projektu. Kraj godine obilježen je u blagdanskom tonu gdje smo se družili na Adventu te smo tradicionalno ispratili staru i doÄekali novu godinu toÄno u podne.
Gost Pressinga bio je Äelnik Hrvatskih laburista, David Bregovac.
Kako komentirate ova zbivanja oko Agrokora?
Å to reÄi na tu temu, nama je jedini interes radnik, zaposleni ljudi, njihovi dobavljaÄi i kooperanti. TodoriÄ nas baÅ¡ i ne interesira previÅ¡e. Nama je cilj da se vidi Å¡to se može napraviti iskljuÄivo za radnike, kooperante i dobavljaÄe.
Å to bi se trebalo raditi?
Država može vidjeti na koji naÄin rijeÅ¡iti te probleme. Prvo treba ustvrditi koji je pravi dug. Ako je to stvarno 6 milijardi kuna, pitanje je Å¡to je Ministarstvo financija radilo dosad.
Je li vama prihvatljiva nacionalizacija te tvrtke?
Ne znam kako bi se to moglo izvesti. Äudno je to s naÅ¡im državnim firmama. Kapitalisti su govorili da država ne može biti vlasnik niÄega, ali kad firma poÄne propadati, onda traže pomoÄ države. To je stvarno Äudno. Ako postoji moguÄnost za nacionalizaciju, ja sam za to. Smatram da ljudi mogu voditi firmu.
Ideja o državnom vlasnitštvu vam nije strana?
Apsolutno ne.
TodoriÄ je u teÅ¡koj situaciji. Otkud ideja da se vrati u državno vlasniÅ¡tvo neÅ¡to Å¡to je on zapoÄeo?
Ako postoji moguÄnost da se sjedne, da struÄni tim vidi, zaÅ¡to ne? I NjemaÄka ima svoje firme koje su u državnom vlasniÅ¡tvu, a kojom upravljaju ljudi.
Kako vidite poziciju sindikata u ovom sluÄaju?
To su veÄinom sve privatne firmice i teÅ¡ko sindikalna sjena uspijeva. Kad radiÅ¡ za 3000 kuna teÅ¡ko da Äe se neÅ¡to promijeniti.
Nije li Äudno da sindikati nisu jasnije reagirali?
Je, ali jeste li vi Äuli da oni neÅ¡to predlažu? Mislim da treba raditi veliku dramu, treba se reÄi Å¡to se dogaÄa.
Tko predstavlja radnike u Hrvatskoj?
Nitko. SDP dosad u proÅ¡lom mandatu nisam primijetio da su neÅ¡to radili za radnike. S novim vodstvom se možda neÅ¡to promijeni. Odlaskom Zorana MilanoviÄa, SDP je postao ljevija stranka. Mi smo u ovom trenutku kao Hrvatski laburisti veÄi socijaldemokrati od SDP-a. Umjesto da priÄamo o konkretnim stvarima, mi se uvijek vraÄamo na partizane i ustaÅ¡e?
Ne zanimaju vas partizani i ustaše?
Da, kao povijesne Äinjenice, ali njima je mjesto u povijesnim knjigama, nema njima mjesta u hrvatskom druÅ¡tvu.
Å to je za vas radnik?
Svi koji rade. Ali trenutno su nam u fokusu radnici na blagajni, jer su momentalno najosjetljiviji. Tim ljudima treba prvenstveno pomoÄi, prvo treba taj sustav srediti, kad se to sredi, automatski ste pomogli svima ostalima.
Å to je vaÅ¡ prvi politiÄki prioritet?
Izmjena Zakona o radu. Smatram da ima previÅ¡e moguÄnosti prema poslodavcu, premalo prema radniku. PriÄe da poslodavac ne može radniku dati otkaz samo tako su bezveze.
Å to mislite o Novoj ljevici?
Nisam ih previÅ¡e ni primijetio. Ako je Markovini momentalno najveÄi problem nacionalizam, a ne radnici, ne znam Å¡to bih rekao.
Nije ljevica samo stvar radniÄkog pokreta, nego i neki sustav vrijednosti…
Mi jesmo ljevica u smislu da Äemo reÄi ono Å¡to ne valja u druÅ¡tvu. U zadnje vrijeme jest velika faÅ¡izacija druÅ¡tva. To nije dobro i to smeta svima.
Å to mislite o RadniÄkoj fronti?
Stranka koja je možda previše agresivna za moj ukus, u smislu da su previše za revolucije, a premalo daju konkretna rješenja. Ali i takve stranke trebaju na lijevom spektru.
Što mislite o Živom zidu?
Živi zid je Äudna stranka. Jesu li oni uopÄe viÅ¡e stranka? Ja ne znam Å¡to su oni.
Å to ste dogovorili s Davorom BernardiÄem?
Tamo gdje se u sredinama dogovore SDP i Hrvatski laburisti, da se formira koalicija i da idu slobodno. Tamo gdje ne mogu, neÄe iÄi. Na lokalnim izborima stvari su vezane za svjetlo i kanalizaciju, nema tu ideologije.
IÅ¡li biste i s HDZ-om?
Ako se naÄe dobar kandidat, da.
Je li BernardiÄ suglasan s tim?
Tamo je bio i HSS i HSU, svi Äe oni moÄi koalirati.
Božidar KolariÄ poznato je lice varaždinske politiÄke scene. Predsjednik županijskih Laburista â Stranke rada i gradski vijeÄnik veÄ je 12 godina u županijskoj i gradskoj izvrÅ¡noj vlasti.
Äetiri godine je bio županijski vijeÄnik i osam godina sjedi u Gradskom vijeÄu. Poznat je po ukazivanju na gradske probleme i energiÄnoj kritici onih koji to mogu, a ne rjeÅ¡avaju ih. Zato je zanimljivo Äuti Å¡to Božidar KolariÄ misli o aktualnoj politici ususret lokalnim izborima.
Statistika kaže da hrvatsko gospodarstvo raste. Koliko se to vidi na sjeveru?
â Papir može puno podnijeti i tako ja vidim sve ove âizuzetnoâ dobre gospodarske pokazatelje. Jer ako nam je doista sve bolje, a broj blokiranih graÄana drastiÄno raste, onda neÅ¡to ne Å¡tima. Sustavno se stvara nekakav privid kako ârastemoâ, Å¡to je vjerojatno i toÄno, ali to vrijedi za obalu. Postavlja se pitanje zbog Äega mi na sjeverozapadu uopÄe izlazimo na parlamentarne izbore. U Vladi ionako nemamo ali baÅ¡ nikakav utjecaj.
Gdje je problem?
â Prirodno je i normalno da Äak i na razini mjesnog odbora stranke slože liste tako da âpokrijuâ Äitav odbor. Ako se zna da osam ministra i predsjednik Sabora dolaze na potezu od Splita do Dubrovnika, a mi na sjeverozapadu nemamo nijednog, poruka je jasna. PrepuÅ¡teni smo sami sebi, a sve strateÅ¡ko ide na jug. Äak Å¡toviÅ¡e, smatram da je potpuno u redu da lobiraÅ¡ za kraj iz kojeg potiÄeÅ¡ i to ministri i Äine. Kad veÄ nemamo ministre, mislim da bi se svi saborski zastupnici ovog kraja trebali udružiti u lobiranju za interese upravo kraja iz kojeg dolaze, ali to je utopija i do toga sasvim sigurno neÄe doÄi.
Å to po tom pitanje možete poduzeti ubuduÄe u Gradskom vijeÄu ako osvojite treÄi mandat ?
â Tako dugo dok nam je centralna vlast maÄeha neÄe biti nekih velikih pomaka. Za poÄetak bi država trebala barem jednom pokazati da smatra kako smo i mi dio te iste države. Trebala bi odrijeÅ¡iti kesu i platiti zbrinjavanje bala u Brezju i to u tvornici koja je uz bale. Država bi trebala, ako nije kasno, pomoÄi da Varaždin preko ÄistoÄe kupi tu tvornicu. No decentralizacija u Hrvatskoj znaÄi za nas na sjeveru otprilike ovako: vama u Varaždinu sva prava, a nama u Zagrebu penezi. Slijedom toga, tko je bliže vatri, bolje Äe se i ogrijati. A kako nas u Zagrebu nema, naÅ¡i Äe novci otiÄi na jug ili ostati u Zagrebu.
Izrazi poput politiÄke vertikale su zbog odnosa snaga u Vladi obiÄna glupost. Toga su se ljudi ovog kraja nasluÅ¡ali. Vertikala u praksi znaÄi to da Äe ministar koji dolazi negdje iz blizine Dubrovnika sasvim sigurno prije pomoÄi nekakvom gradonaÄelniku iz njegovog kraja nego iz naÅ¡eg, neovisno o stranaÄkoj pripadnosti. Da sam u prilici i ja bih napravio to isto.
Koja bi, dakle, bila Vaša izborna poruka?
â Å to se tiÄe lokalnih izbora poruÄio bih graÄanima ove županije da prije nego izaÄu na glasanje dobro promisle u koje su to vrijeme ostali bez svojih firmi. Neka dobro promisle koliko dajemo u zajedniÄku kasu u Zagreb, a koliko nam se vraÄa. Neka dobro promisle kad su nam pokradena odmaraliÅ¡ta i zgažena radniÄka prava. Tad neka glasuju po savjesti i to Äe za mene biti svetinja. Mi smo kao Županija âtrinaesto praseâ za centralnu vlast, a kapu Äu skinuti onome tko se bude iz Zagreba vraÄao svaki puta sa cekerom penez, a ne s blebetanjem o sinergiji i vertikali. Za pobjedu na izborima pojedinci su spremni obeÄati da Äe Dravu okrenuti prema Sloveniji, a uz naravno puno slikanja postat Äe veliki humanitarci i do izbora Äe dobrovoljno dati viÅ¡e krvi nego da im je krv uzimao Drakula.
O radu, radniÅ¡tvu, radniÄkim pravima, sindikalizmu i joÅ¡ nekim temama u Pressjeku smo razgovarali s predsjednikom Hrvatskih laburista-stranke rada Davidom Bregovcem
Stopa relativnog siromaÅ¡tva djece u Hrvatskoj je za oko sedam posto veÄa od prosjeka europskih zemalja, a stopa dugotrajnog siromaÅ¡tva djece izrazito je visoka. VeÄe stope imaju samo Bugarska i Rumunjska, pokazali su rezultati istraživanja nedavno predstavljenog na zagrebaÄkom Ekonomskom institutu – ukazuje na to predsjednik županijskih laburista Božidar KolariÄ.
Zanima ga, dodaje, koliko od te nesretne djece živi u Varaždinskoj županiji, u gradu Varaždinu, odnosno u susjedstvu.
Sigurno ih ima. I umjesto da troÅ¡imo naÅ¡u energiju i moguÄnosti, koje imamo kao Älanovi politiÄkih stranka te vijeÄa i skupÅ¡tina, mi se veÄ neko vrijeme âzabavljamoâ politiÄkim prepucavanjima i temama tko živi, a tko ne živi krÅ¡Äanskim naÄinom života. I dok je to možda nekim zabavno, vjerujte da ta nesretna djeca i njihovi roditelji, koji su dio maloprije spomenute statistike, sigurno od nas oÄekuju puno viÅ¡e â kaže KolariÄ.
Poziva sve politiÄke stranke i aktere da se u ovoj izbornoj kampanji okrenu projektima i rjeÅ¡avanju stvarnih životnih problema svojih sugraÄana, radnica i radnika, a posebice onih najranjivijih skupina druÅ¡tva.
– Hrvatski laburisti u svom programu i nastupu imat Äe u fokusu upravo spomenute skupine graÄana – najavljuje.
Dodao je da se u posljednje vrijeme veÄina stranaka i kandidata bavi samim sobom, dok brojni problemi postaju sve veÄi. Jedan od njih je i realna moguÄnost da oko 20.000 tona otpada iz Dubrovnika zavrÅ¡i u MBO postrojenju kraj Varaždina.
Nitko se ne bavi ovim problemom jer su kandidati zaokupljeni samim sobom, a ne dobrobiti graÄana. Upozoravam na realnu moguÄnost da u naÅ¡em susjedstvu zavrÅ¡e velike koliÄine otpada iz Dubrovnika. Da smo razmiÅ¡ljali unaprijed i prihvatili moju inicijativu i prijedlog da Varaždin kupi MBO postrojenje, koje ima sve potrebne dozvole za rad, bili bismo sami gospodari svoje sudbine, a ovako imamo velik problem pred vratima koji neke od naÅ¡ih kandidata ne zabrinjava previÅ¡e â zakljuÄio je KolariÄ.
GradonaÄelnik je odgovorio da nema statistiÄke podatke i da bi to trebalo obraditi da bi mogao dati toÄne informacije
Aktualni sat danaÅ¡nje sjednice Gradskog vijeÄa otvorila je Snježana KiriniÄ (Laburisti), a gradonaÄelnika je pitala koliko je Älanova HDZ-a zaposleno u Gradskoj upravi i gradskim tvrtkama.
GradonaÄelnik je odgovorio da nema statistiÄke podatke i da bi to trebalo obraditi da bi mogao dati toÄne informacije, ali da meÄu zaposlenima ima i Älanova SDP-a i drugih stranaka.
KiriniÄ je takoÄer postavila pitanje zaÅ¡to se HDZ mijeÅ¡a u Å¡kolstvo, izdvojivÅ¡i primjer MIOÅ -a i izbora ravnatelja, te zaÅ¡to svi ljudi na vodeÄim pozicijama moraju biti iz HDZ-a.
LogiÄno je da svaka stranka i koalicija ima poluge putem kojih djeluje, rekao je gradonaÄelnik, dodavÅ¡i da Å¡to se tiÄe takvih stvari je ânajviÅ¡e naživcirao HDZ-ovceâ. – Pero KarmeliÄ je predsjednik seniora SDP-a to je postao nakon Å¡to je imenovan proÄelnikom. Marina GrÄiÄ nije se politiÄki vezala, bila je proÄelnica za vrijeme SDP-ove vlasti i sada je u vrijeme HDZ-a. Martina Furdek Hajdin, Tatjana Gojak nezavisni, kao i Lidija MaloviÄ. Dakle, moji najbliži suradnici nisu Älanovi HDZ-a. Mogu reÄi da smo i Mladen RakoÄeviÄ i ja popili piÄe i razgovarali o potencijalu koji se nije ostvario, zamislite to sam piÄe i s Davorom PetraÄiÄem popio. Tako da ne vidim tu nikakvo optereÄenje po tom pitanju, zakljuÄio je JeliÄ.
ReplicirajuÄi, KiriniÄ je istaknula da je u godinu dana iz Hrvatske otiÅ¡lo 80.000 ljudi u inozemstvo te da je jedan od razloga zaÅ¡to odlaze i roÄaÄko i stranaÄko zapoÅ¡ljavanje.
– Vi pogaÄate bit priÄe, rekao je gradonaÄelnik te dodao da je na poÄetku njegovog mandata u Karlovcu bilo 5.000 nezaposlenih, a sada ih je 2.428. kao i da je sa Zavoda za zapoÅ¡ljavanje proÅ¡le godine zbog odlaska u inozemstvo odjavljeno 158 osoba iz KarlovaÄke županije.
– U svakom pogledu s Äim se Äitava Hrvatska bori, borimo se i mi u KarlovaÄkoj županiji. Sve smo snage uprli otvaranju radnih mjesta. Nitko od moje rodbine nije naprijed iÅ¡ao i nitko od mojih bližnjih nije zaposlen, dodao je gradonaÄelnik.
VijeÄnica je na dio pitanja o broju zaposlenih Älanova HDZ-a u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama zatražila pisani odgovor.
Ne znam je li rijeÄ o pogreÅ¡ci ili nekakvim igricama koje su posljedica previranja na drugim listama i raznoraznih kombinacija, ali Laburisti u PGŽ-u na izbore idu samostalno, rekla je Krpan
RIJEKA â Hrvatski laburisti â Stranka rada ne izlaze na izbore za županijsku skupÅ¡tinu u koaliciji sa SDP-om, poruÄila je Jelena Krpan, nositeljica županijske liste Laburista, objaÅ¡njavajuÄi kako medijska nagaÄanja o koaliranju sa SDP-om naprosto nisu toÄna.â Ne znamo iz kojeg razloga je u Novom listu napisano da su Laburisti dio velike SDP-ove koalicije. Nismo to bili niti u jednom trenutku. NaÅ¡a lista je od prvog dana slagana samostalno, a tako je i predana. Ne znam je li rijeÄ o pogreÅ¡ci ili nekakvim igricama koje su posljedica previranja na drugim listama i raznoraznih kombinacija, ali Laburisti na izbore idu samostalno, rekla je Krpan.
Predsjednik Laburista David Bregovac je istaknuo kako oÄekuje ponavljanje uspjeha i ulazak kandidata Laburista u SkupÅ¡tinu Primorsko-goranske županije. â Predali smo liste, na kojima su polovica kandidata žene. OÄekujemo podrÅ¡ku biraÄa Primorsko-goranske županije te ulazak u sastav novog saziva Županijske skupÅ¡tine. Zalagat Äemo se i dalje za istinu, poÅ¡tenje, druÅ¡tvenu pravednost, znanje i rad. To su naÅ¡i postulati. Borit Äemo se za prava radnika, za graÄane naÅ¡e županije, da nam svima bude bolje i da možemo kvalitetnije živjeti, poruÄio je Bregovac.
