Uvodni govor Dragutina Lesara na Osnivačkom saboru 27. veljače 2010. godine

Dobar vam dan dame i gospodo, kolegice i kolege!

Iza mene je jako puno ovakvih skupova kao što je ovaj danas i mnogo nastupa i govora, ali vam moram priznati da nikada dosad nisam imao ovakvu tremu kao što je imam danas.
Jučer sam cijeli dan razmišljao kako započeti, što vam na samom početku reći, pitao sam se s kojim očekivanjima danas ovamo dolazite, i moram priznati, bojao se da vas u tim vašim očekivanjima ne razočaramo.

Ja vas molim da mi vjerujete, da smo u ovih nepuna tri mjeseca priprema učinili sve da danas posao odradimo najbolje što znamo. I obećajem, i danas ćemo se truditi raditi najbolje što znamo i ako negdje zapne, ili u nečemu pogriješimo, oprostite nam unaprijed, jer se međusobno još dovoljno ne poznajemo, neki se po prvi puta vidimo, pa su i pogreške moguće.

Uz vašu pomoć i samo uz vašu pomoć, ali ne samo danas, nego od danas pa nadalje možemo raditi uz što manje pogrešaka i možemo biti jako dobar tim. Mislim da riječ „tim” jest ključna, jer stranka koja nema dobar tim, ma koliko god ima dobro članstvo, neće uspjeti.

A kako je počelo?

U posljednjih godinu dana primao sam puno pisama, telefonskih poziva, elektronskom poštom, na mom blogu ali i na Facebooku, mnogi su me pitali: „Što čekaš? Kada ćeš? Zašto čekaš”? Neki od vas koji su mi ta pitanja slali, danas su u dvorani i to mi je posebice drago.

Što nas je spajalo u tim razgovorima, kontaktima, razmjeni mišljenja?

Prvo je nezadovoljstvo; nezadovoljstvo stanjem u domovini, nezadovoljni smo kako se Hrvatska vodi, nezadovoljni s vlašću ali i drugo; nezadovoljni s političkom scenom u Hrvatskoj, jer nismo vidjeli alternativu koja bi mogla ponuditi drukčiju Hrvatsku, drukčiju politiku i drukčiju vlast, i treće; svatko je od nas u svojoj sredini, koliko je god to mogao, pokušao stvari mijenjati.

Uslijedilo je ključno pitanje: Jesmo li spremni to nešto sada raditi zajedno, u jednom timu? Možemo li dakle pokušati zajedno Hrvatsku učiniti boljom?

I tako je to počelo. Kolege Branko Vukšić, Tonči Majica, Nikola Vuljanić… na prvom se sastanku okupilo nas petnaestak, neki koji su tada bili, odustali su na prvom koraku, ali pridružili su se novi.

U ovom predvorju ispred ove dvorane okupljalo se nas petnaestak, dvadesetak, tridesetak, brojali smo istomišljenike ali i brusili sadržaj i poruke i pitali smo se koliko nas je? Dvadeset, trideset, pa šezdeset, pa sedamdeset.

Bilo je bitno prijeći brojku sto, jer bez toga se stranka ne može osnovati i onda smo, kada nas još nije bilo sto, odlučili: Osnivački sabor održat će se 27. veljače 2010., pa što bude, bude.
Bez javnosti, bez medijske pompe, bez javnih poziva a uz vašu pomoć, u ponedjeljak u ponoć kada smo završili pridruživanje osnivača, u knjigu članstva bilo je upisano 198 članova. Htio bih se zahvaliti svima, a posebno kolegama Zlatku Starčeviću iz Đakova, Božidaru Kolariću iz Varaždina, gospođi Slavi i gospodinu Josipu Topleku iz Pribislavca koji su nam pomogli da okupimo, po meni ovu impozantnu brojku od 198 ljudi, a da za to osim nas, praktički nitko nije ni znao.
Mnogi su me pitali ima li u Hrvatskoj prostora za još jednu stranku?

Treba li Hrvatskoj još jedna stranka?

Budemo li JOŠ jedna stranka, prostora naći nećemo.

Mi moramo biti drukčiji od drugih, mi ćemo biti drukčiji od drugih!

Kako drukčiji?

Prvo, demokraciju ne moramo izmišljati, ona postoji, mi je moramo živjeti, mi moramo unijeti hrvatsku političku scenu u hrvatski javni život i u vlast u domovini i dati demokraciji da živi, ali ne samo tako i ne samo onda kada su izbori, ne samo tada građane pozivati da odlučuju, nego tako da narod odlučuje. Narod treba odlučivati i o ulazu u saveze poput NATO, EU, o ustavnim promjenama i arbitražama, o granicama, ne samo sa Slovenijom, već i drugim susjednim državama, jer mi nemamo riješene granice ni sa Bosnom i Hercegovinom ni sa Crnom Gorom ni sa Srbijom.

To pravo koje je u Hrvatskoj prisvojila vladajuća politička elita, moramo vratiti narodu natrag.
Drugo, istinu ne moramo izmišljati ona također postoji, mi istini moramo dati da živi. Pravo na istinu u Hrvatskoj sada imaju samo vladajuće političke elite, mi moramo govoriti istinu i kada je ona lijepa ali i onda kada se donose loše vijesti.

Ako na ništa drugo, narod u Hrvatskoj ima pravo na istinu.

Ni poštenje ne moramo izmišljati, ono također postoji, ali ne u ili kod vladajuće političke elite. Tamo caruje korupcija, mi korupciju moramo stjerati u Remetinec, Lepoglavu, (neki bi doduše željeli ponovo otvoriti i Goli otok)!
Poštenje moramo vratiti na vlast.
Pravdu ne moramo izmišljati jer i ona postoji, ali ne za običan puk, pravo na pravdu imaju samo moćni i bogati.
I pravdu moramo vratiti u hrvatske zakone, na hrvatske sudove, u hrvatsku vlast i u hrvatsku politiku.

Društvena solidarnost također postoji, ni nju ne moramo izmišljati ali ona je u Hrvatskoj zatomljena. Strahom… Strahom od gubitka radnih mjesta, strahom od neprimanja plaće, strahom od nemogućnosti upisa u škole ili na fakultete, strahom od siromaštva, korupcije, strahom zbog drukčijeg političkog mišljenja, strahom da će se izgubiti i ono što još uvijek imamo, kao pojedinac, kao obitelj ili kao uža zajednica, a kada se narod boji, onda društvene solidarnosti nema.
Mi ljude moramo ohrabriti na solidarnost i akciju, na bunt i prosvjed i javno prosvjedovanje protiv ovakve vlasti i ovakve politike. Bojim se da smo u vremenu i trenutku u kojemu vlast ne sluša narod, i bojim se, da će se samo demonstracijama netko ili upristojiti ili biti smijenjen!

Moramo biti u stalnoj borbi za demokraciju i istinu. U stalnoj borbi za poštenje a protiv korupcije, za pravdu a protiv nepravde, za društvenu solidarnost a protiv apatije, malodušja i beznađa.

Hoćemo li uspjeti?

Pitali ste me gotovo svi! Moramo, mi moramo uspjeti, ali protiv nas će biti i lijevi i desni i zato našu snagu moraju činiti ljudi, ljudi pošteni kao od majke rođeni, nećemo primati nikoga tko je suđen ili je pod istragom za bilo kakvo djelo korupcije, gospodarskog kriminala, prijevara, ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti.
Nama nisu dobrodošli ni privatizacijski majstori ni snalažljivi poduzetnici, ali su nam dobrodošli oni koji poštuju tuđe pravo na rad i dostojanstvo rada i svojih radnika.
Ljudi su naša snaga, čovjek, muškarac i žena, mlad i star, radnik i intelektualac, službenik i namještenik, seljak, umirovljenik ili nezaposlen.

Čovjek, čovjek iznad, i čovjek prije svega!

Mi nismo i ne želimo biti u sukobu s kapitalom, tako dugo dok on ne ugrožava naše interese i naše dostojanstvo.
U ovoj zemlji svi imaju pravo i svi traže dostojanstvo, i branitelji i nacionalne manjine, vjerske manjine i seksualne manjine i dijaspora.
A ja pitam: što je dostojanstvo rada i radnika? Tko će njima vratiti dostojanstvo?
Činjenice: 309.000 nezaposlenih, 72.000 radnica i radnika radi i ne dobiva plaću. Prosječna plaća ne pokriva ni 60 posto obiteljskih potreba. 11 milijardi neplaćenih poreza i doprinosa s jučerašnjim datumom, 27 milijardi unutarnjeg duga, 5 milijardi završi u korupciji, 30.000 poduzeća je u blokadi, rok plaćanja jedan drugome davno je prešao 6 mjeseci, nitko nikome ne plaća ali svatko svakome duguje. Gospodarstvo je u kolapsu, a banke su prošle godine ostvarile profit od 2,5 milijarde, u državi u kojoj gospodarstvo jedva preživljava, u kojem 600 ljudi dobiva otkaz dnevno.

I što su vladajući napravili?

Smanjili su plaće javnoj upravi, zamrznuli mirovine, povećali PDV, uveli, zamislite, nazvali su porezom solidarnosti hadezarnu, smanjili kupovnu moć naroda za 15 posto, banke prodaju kuće radnicima koji ne mogu vraćati kredite jer ne primaju plaću, Elektra, vodovodi i distributeri plina i oni iz telefonskih kompanija obračunavaju zateznu kamatu ili isključuju usluge.
Ministar Šuker kaže da su javne financije pod kontrolom. A gospođa Kosor? Ona je iznenađena količinom korupcije, ona je iznenađena krizom, neisplatom plaća, iznenađena kao da je došla iz crtića „štrumfova”.

A što radi naša stranačka oporba?

Dogovaraju se kad će sa gospođom Kosor popiti kavu ili čaj. Slažu „kukuriku” koalicije i Boga mole da ne bude prijevremenih izbora.

Suverenitet domovine Hrvatske je ugrožen!

Od 1991. do 1995. obranili smo teritorijalni suverenitet države i mirnom reintegracijom Podunavlja, zaokružili svoj teritorijalni suverenitet.
I onda smo strancima prodali banke i ostali bez financijskog suvereniteta, pa smo prodali INU i ostali bez energentskog suvereniteta, uništili proizvodna poduzeća i ostali bez gospodarskog suvereniteta, strancima rasprodali medije i ostali bez medijskog suvereniteta.

Na svu sreću još nisu uspjeli prodati izvore pitke vode, šume, poljoprivredna zemljišta, prometnu infrastrukturu a prvenstveno mislim na ceste i željeznicu, komunalnu infrastrukturu kao što su vode i plinovodi, i elektroprivredu. Ako i to izgubimo, gubimo potpuni suverenitet.

Onda će u ovoj državi suverenitet imati samo korupcijska mafija, njih, prema naputcima EU ne moramo privatizirati, njih nitko ne želi.

Sve ostalo, kažu moramo privatizirati… lažu. Lažu i kradu! Iza svake privatizacije lažu i kradu jer nije točno da država ne može biti dobar gospodar. Samo je pitanje tko upravlja državom? Nekada nam je, a uvijek smo bili podaničkog mentaliteta, gospodario Beč pa iza toga Budimpešta, pa onda Beograd, a sada su naše vlasti u Briselu.
Mi nismo euroskeptici, ali tvrdimo da nismo upotrijebili ni minimum pregovaračkih pozicija i snage da se hrvatski ulazak u EU ne temelji na podaništvu, nego na pregovorima.

Kolegice i kolege! Ako vjerujete da politika mora izvirati iz vrijednosti demokracije, istine, poštenja, društvene solidarnosti, pravde i prava na dostojanstvo radnika, ako ste spremni na pošteni, javni otvoreni i transparetni politički rad i prihvaćate naš moto „Ne u vlast pod svaku cijenu i ne u vlast sa svakim” onda ste vi Hrvatski laburisti!

Ostanite u dvorani, jer sada želim otvoriti Osnivački sabor Hrvatskih laburista – Stranke rada!

Zagreb, 27. veljače 2010.

Osnivačka deklaracija Hrvatskih laburista – Stranke rada

Svaka nova ideja je kćerka povijesti, majka budućnosti ali i zarobljenica vremena.
Trenutak je oslobađanja novih ideja. Vrijeme je za budućnost.

1. Zašto su osnovani Hrvatski laburisti – Stranka rada?

Političke opcije koje se nazivaju političkim elitama organizirane su na načelima monolitnih partija. Takve su stranke sazdane na apsolutnoj moći predatorskih (grabežljivih) lidera i sve je u stranci podvrgnuto glavnom gazdi i njegovom probitku, odnosno probitku najužeg kruga oko njega (nje). Takav način vođenja politike dao je određene rezultata – sad se iz njih trebamo izvlačiti. Zato ovo treba biti drukčija stranka – s liderima, ali bez gazde.

Postojeću političku elitu najmanje zanimaju oni koji su ih izabrali i njihovo mišljenje, pa su tako ulazak Hrvatske u NATO proglasili nacionalnim interesom – bez referenduma, Ustav mijenjaju – bez referenduma, sporazum o graničnoj arbitraži sa Slovenijom potpisali su – bez referenduma. Ne usuđuju se pitati one koji su ih izabrali. Na volju građana pozivaju se samo na izborima kada traže glas, pa su oni samo svake četiri godine građani koji odlučuju. Odluke od nacionalnog interesa donose se mimo građana, bez referenduma, jer kažu, političari na vlasti tako moraju preuzeti odgovornost.

Ovo je zemlja svih nas, hrvatskih građana, ne privatno vlasništvo neke elite. Građani moraju, mogu i hoće preuzeti odgovornost za ovu zemlju.

U Hrvatskoj se vodi i vodit će se trajni rat između poštenja i korupcije, pravde i nepravde, siromaštva i bogatstva. Opredjeljenje u tom ratu nije samo stvar interesa, već i odgovornosti prema sebi i budućim generacijama. Izlazak iz recesije i trajne krize vladajuća elita pokušat će naplatiti od onih kojih je najviše, a imaju najmanje.

Političke opcije su međusobno ovisne i isprepletenih poslovnih interesa. To izjednačava i krivnju i odgovornost i sasvim ukida mogućnost pronalaska novoga puta. Jednostavno rečeno – vrana vrani oči ne vadi, pa je u kavez potrebno dovesti pticu koja tih ograničenja nema. Jer nije vrana.

Hrvatska je država sazdana na načelima plemenske (stranačke, ognjištarske, lokalne, lopovske i slične) pripadnosti. Samo naši ljudi su građani s punim pravima i o njima se naše stranke brinu. Ostali to nisu, na njih će red doći kad osvoje vlast. Svi građani Hrvatske, posebno oni koji svojim radom služe sebi i domovini, naši su ljudi i svi zaslužuju jednake šanse. Čak i u nadzornim odborima. Već kako tko zna, hoće i može.

Jedan (politički aktivan) dio hrvatske populacije korumpiran je u startu, prije nego što se i uplete u jedan od tisuća skandala. No, postoji i onaj drugi dio Hrvatske, onaj koji nije pljačkao, onaj koji nema u ratu i poraću stečene tvrtke, onaj koji živi u kući koju je sam sagradio, u stanu kojega je sam kupio, od plaće koju čeka svaki mjesec ili mirovine za koju je par desetljeća radio. Za taj dio Hrvatske treba osnovati stranku. Tih ljudi danas u politici nema. Oni nisu grabežljivci.

Hrvatska je danas sinonim za neučinkovitost i korupciju. Želimo Hrvatsku kojom ćemo se ponositi, kakvom smo se ponosili kad to i nije bilo tako jednostavno. Tu promjenu ne mogu napraviti oni koji su se bogatili u ratu, niti njihovi nasljednici ili prijatelji. Mora netko drugi!
To su neki od razloga zašto treba osnovati novu stranku, a ne uklopiti se u jednu od postojećih. Razloga ima još i svatko će naći svoj, jednako opravdan i jednako važan.

2. Kome se obraćamo, koga pozivamo?

Postoji nekoliko skupina građana koje nitko nije ni pokušao zainteresirati da se društveno angažiraju, ili su se u tom angažmanu prevarili. To su:

Oni koje su političke elite svojim svinjarijama uvjerile da se ništa ne može napraviti. Može se, vjerujte, ali neće to nitko za vas napraviti! Oni rade za sebe. Vi bi trebali za sebe. A vi ste većina!

Pokradeni, koji su grupacija za sebe. Postoji grupacija pljačkaša i grupacija opljačkanih, prva manja i opasnija, druga velika i tiha. Tu Hrvatska nije nikakva iznimka. Svaki dan nam je sve gore, svjetla je budućnost po definiciji u budućnosti, malo nas u svjetlu budućnost vode demokršćani, malo socijaldemokrati, malo pravaši, malo narodnjaci. I svi naplaćuju. Toga bi bilo dosta!

Oni koji žive od svog rada. Svatko tko živi od rada u državi gdje su rad i sposobnost zadnja rupa na svirali (bio on sveučilišni profesor ili vrsni kovinotokar) ponižen je, jer su poslušni mediokriteti zauzeli sve položaje na kojima se nešto odlučuje. Ružno je u hrvatskoj politici, ali gdje nije – na svim mjestima vlada isti soj.

Pošteni. U stranci ne trebamo one koje institucije sustava nisu uhvatile jer nije bilo dokaza. Onaj tko je u posljednjih dvadesetak godina uspio zaraditi koliko deseci prethodnih generacija nisu, zaobilazit će nas u velikom luku. I bolje mu je. To ne znači da pristupnicu može potpisati samo sirotinja, onaj tko ne zna što će sutra. Ali bliži nam je takav nego onaj koji točno zna na kojem će dijelu Djevičanskih otoka ljetovati ili gdje će u Bosni, od svoje referentske plaće u Hrvatskoj podići dvorac. Zato je načelo ove stranke da u svojim redovima može i smije imati samo ljude koji u svojoj prošlosti nisu bili korumpirani bilo na koji način.
Ima još onih koji imaju razlog potražiti novo mjesto na političkoj karti – intelektualci kojima se rugaju stranački apartčici, ljudi koji nastoje vlastitim novcem i znanjem pokrenuti posao a gaze ih besmisleni pisari, koji u životu kunu nisu zaradili , mladi genijalci kojima je životni san nestati preko zapadne granice i slični. Ima nas još, raznih sorti, a svima nam je dogorilo do noktiju.

3. Što nas vodi?

I na ovaj dio pitanja oko osnutka stranke nije teško odgovoriti. Odgovora nema puno, kao što ni topla voda nije izmišljena jučer. Odgovoriti je lako, provesti nešto teže, ali ako su ruke čiste i sposobne, glava jasna i bez putra na njoj, može se.

Poštenje. Svi se danas kunu u poštenje, premda znaju da to nije baš sasvim tako, malo koga to smeta. Ne može biti lopina onaj koji je s čarapom na glavi upao u samoposlugu, a ugledni građanin onaj koji je pred dvadeset godina s krpenom vrećom, trbuhom za kruhom došao u grad i onda si kupio stan za milijun nečega, čim se dočepao funkcije. Taj je po nekim današnjim mjerilima sposoban i snalažljiv čovjek. Tu vrstu poštenja prozivat ćemo imenom i prezimenom i ukrašavati pridjevima koji mu pristaju – lopov, bitanga, mafijaš i kriminalac. Nije to sve. Iz toleriranja takve organizacije države proizišla je opća fascinacija nepoštenjem kao markicom i manirom ponašanja. Vrijeme je za promjene, barem kod onih koji se žele baviti javnim poslovima.

Tržišno gospodarstvo – svakako, s tim da se vlast jasno odredi oko definicije gospodarstva. Gospodarstvo nisu sami poduzetnici, već simbioza, dogovor, ugovor i poštivanje poduzetnika i radnika. Uloga vlasti je osigurati fer pravila igre i usmjeriti kurs kad se vidi da brod ide u smjeru koji nije od interesa za većinu putnika. Dakle kapitalizam europske vrste, a Južna Amerika neka ostane tamo gdje jest!

Državni suverenitet – svakako, s tim da ga vlast mora čuvati ne samo glede svakog komadića kopna i mora, već i čuvanjem resursa koji su ostali i vraćanjem onog što je pokradeno a može se vratiti. Dakle, prestanimo razmišljati o prodaji prirodnih resursa (voda, šume, obala), vidimo na koji način osposobiti i osnažiti ono malo banaka što je u hrvatskom vlasništvu (koje su danas kasica-prasica vlasti i njenih prirepaka), spasiti industriju koja se spasiti dade i na njoj izgraditi budućnost i profil Hrvatske.

Strategija – onaj tko ne zna otkud je krenuo i kamo ide, bolje da nije ni krenuo na put. Hrvatska je napravila bezbrojne strategije održivog i sličnog razvoja, a strategija je politička odluka temeljena na najširem mogućem stručnom mišljenju – gdje želimo živjeti za dvadeset godina i gdje će naša djeca živjeti za pedeset. Ako o tome ne postignemo konsenzus, ako tu odluku prepustimo bijednim interesima malih grupa i podružnica mafije (građevinske, turističke, poljoprivredne i sl.) bez obzira kako zavodljivi šefovi podružnica ukrašavaju svoju agitaciju, onda budućnosti i nemamo. Neka nam djeca uzmu putovnice i potraže negdje drugdje obećanu zemlju. Prije no što se to dogodi, treba pokrenuti granske nacionalne programe i strategiju razvoja, oslanjajući se na pozitivna europska iskustva. Bez obzira hoće li i kada Hrvatska biti dio EU ili neće, konzultiranje europskih pravila je nužnojer je Hrvatska dio Europe.

Nova industrijalizacija – svakako, ali gdje je god to moguće, bez žuljeva i prljavih ruku. Rad i proizvodnja temelj su uspjeha svih uspješnih, ali ne stvoreni na konkurentnosti jeftinog rada, već na radu stručnjaka kojeg će svaki poslodavac rado platiti koliko realno vrijedi njegov rad. To ima svoju cijenu u startu, ali ako danas ima dobrih investicija to su investicije u znanje.
Takvih tema ima bezbroj, od nacionalnih, do europskih, od religije do udruga građana. Mislimo da ih sve u u ovu deklaraciju ne treba stavljati. Ona treba ocrtati kakvi se to ljudi i s kojim se namjerama okupljaju. Ako to shvate i prihvate građani, ona je postigla svoj cilj.

I još nešto. Sve u životu, pa tako i u politici ima svoju cijenu. I ulazak u izvršnu vlast ima svoju cijenu. A mi sada na startu utvrđujemo svoje načelo „NE VLAST POD SVAKU CIJENU”. Stranka rada neće sudjelovati u vlasti s onima koji su osmislili, ozakonili i proveli
privatizacijske pljačke, rasprodaju nacionalnog bogatstva i sustav vlasti uspostavili na nepotizmu i korupciji.

Nismo iracionalni, svjesni smo da sami nećemo ostvariti parlamentarnu većinu. Ali smo sigurni da će naša snaga, naš broj mandata onemogućiti konstruktivno suzdržane socijaldemokrate, neoliberalne poduzetnike i pohlepne zajedničare da nastave vladati Hrvatskom u kojoj se narod boji vlasti.

Hrvatskoj treba vlast koja poštuje narod, a domoljublje se iskazuje poštenjem!

Temeljem članka 43. stavak 3. Statuta Hrvatskih laburista – Stranke rada, Statutarna komisija na sjednici održanoj dana 18. ožujka 2017. g. donijela je

POSLOVNIK O RADU STATUTARNE KOMISIJE

Članak 1.
(1) Ovim Poslovnikom Statutarna komisija uređuje način rada i odlučivanja Statutarne komisije.

Članak 2.
(1) Statutarna komisija je središnje tijelo Hrvatskih laburista – Stranke rada (u daljnjem tekstu Stranke), koju bira Sabor Stranke na mandat od 4 (četiri) godine.

Članak 3.
(1) Statutarna komisija (u daljnjem tekstu – Komisija) ima 7 članova.

Članak 4.
(1) Konstituirajuću sjednicu Statutarne komisije saziva predsjednik Stranke na kojoj članovi iz svojih redova biraju predsjednika i tajnika.

Članak 5.
(1) Komisiju saziva i njome predsjeda predsjednik ili, u slučaju spriječenosti, tajnik.

Članak 6.
(1) Komisija može održati sjednicu i donositi pravno valjane zaključke i odluke ako je prisutna većina članova.
(2) Zaključke ili odluke komisija donosi većinom glasova prisutnih članova.

Članak 7.
(1) Komisija može svoje zaključke i odluke donositi putem elektroničke pošte na način da predsjednik , odnosno u slučaju spriječenosti tajnik Komisije usuglase stavove i mišljenja većine članova putem elektroničke pošte ili telefonom.
(2) Članovi su obvezni svoje stavove, mišljenja ili glas dostaviti predsjedniku u roku od sedam dana od dana primitka poziva na očitovanje ili glasovanje.
(3) Ukoliko član ne postupi sukladno st. 2. ovog članka smatrat će se da je sugasan sa utvrđenim mišljenjem, stavom ili rezultatom glasovanja većine članova koji su postupili pravovremeno po pozivu na očitovanje ili glasovanje.

Članak 8.
(1) O radu Komisije vodi se zapisnik.
(2) Zapisnik vodi tajnik Komisije.

Članak 9.
(1) Komisija je nadležna za kontrolu statutarnosti svih odluka svih tijela Stranke.

Članak 10.
(1) Ukoliko u postupku nadzora Komisija utvrdi da je pojedina odluka tijela Stranke suprotna odredbama statuta, o tome donosi obrazloženu odluku kojom utvrđuje rok, u kojem tijelo koje je donijelo odluku, mora izvršiti usklađivanje odluke sa Statutom Stranke.
(2) Ako tijelo, čiju je odluku Komisija proglasila nestatutarnom to ne učini, Komisija će odluku staviti van snage.
(3) Ukoliko bi sporna odluka mogla nanijeti stranci materijalnu ili financijsku štetu ili narušiti ugled Stranke, Komisija će svojom odlukom poništiti odluku bez roka za usklađivanje.

Članak 11.
(1) Komisija je ovlaštena kontrolirati proceduru donošenja odluka sukladno Statutu i pravilnicima stranke u postupcima iz članka 30. stavka 2. točke e) i f) Statuta u kojima se navodi da predsjednik Stranke:
– kandidiranja na izborima kao kandidat druge stranke ili neovisnom kandidaturom, temeljem javno objavljene kandidature samog člana ili temeljem objave službene kandidature od strane nadležnog izbornog povjerenstva,
– danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti i o tome odmah izvješćuje Statutarnu komisiju i Sud časti.
(2) Komisija je ovlaštena kontrolirati donošenje odluke u postupku iz članka 24. stavak 2. Statuta u kojem se navodi da će predsjednik Stranke zabraniti upis u registar članova svakog kandidata za člana ukoliko postoje indicije da za to postoje prepreke za članstvo u Stranci utvrđene u članku 7. stavku 4. Statuta te će o tome odmah izvijestiti Statutarnu komisiju i Sud časti.
(3) Komisija svoje mišljenje dostavlja Sudu časti odmah nakon donošenja odluka iz stavka 1.i 2. ovog članka.
(4) Komisija između dva zasjedanja Sabora stranke tumači Statut stranke.
(5) Komisija je dužna donijeti tumačenje u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva za tumačenje ako su joj dostavljeni svi potrebni dokumenti za tumačenje.

Članak 12.
(1) Ovaj Poslovnik donosi se na način kao što se donose sve druge pravno valjane odluke i zaključci Komisije.
(2) Ovaj Poslovnik se primjenjuje danom donošenja.

Predsjednik Statutarne komisije
Zoran Poturica

Na temelju članka 36. stavka 1. Statuta Hrvatskih laburista – Stranke rada (u daljnjem tekstu: Stranka) Predsjedništvo Stranke na sjednici održanoj dana 21. travnja 2016. donosi

POSLOVNIK O RADUPREDSJEDNIŠTVA

Članak 1.
(1) Ovim Poslovnikom uređuje se način rada Predsjedništva Stranke (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo), te prava i obveze osoba koje sudjeluju u radu Predsjedništva.

Članak 2.
(1) Predsjedništvo Stranke sukladno članku 34. Statuta saziva i njome rukovodi predsjednik Stranke ili jedan od potpredsjednika Stranke kojeg za tu priliku odredi predsjednik.
(2) Uz poziv za sjednicu članovima se dostavljaju prijedlozi odluka pripremljenih za Predsjedništvo. Sjednice se sazivaju putem e- pošte.
(3) U iznimnim slučajevima prijedlozi odluka se mogu predložiti i tijekom rada Predsjedništva.
(4) Predsjednik otvara i rukovodi sjednicom Predsjedništvom ili daje ovlasti jednom od potpredsjednika koji u njegovo ime rukovodi radom Predsjedništva.

Članak 3.
(1) U radu Predsjedništva, na poziv predsjednika, sudjeluju stručni suradnici Predsjedništva ili predsjednika za pojedina područja.
(2) Na poziv predsjednika, u radu sjednice sudjeluju predsjednici ili svi članovi stručno-radnih odbora koje je imenovalo Predsjedništvo i predsjednici podružnica.

Članak 4.
(1) Da bi Predsjedništvo moglo punopravno odlučivati potrebna je nazočnost najmanje 2/3 članova. Odluke se donose većinom ukupnog broja članova Predsjedništva.

Članak 5.
(1) Predsjednik Stranke predlaže dnevni red koji se potvrđuje javnim glasovanjem.
(2) U slučaju hitnosti ili okolnosti do kojih je došlo nakon sazivanja sjednice, predsjednik može predložiti dopunu dnevnog reda.
(3) Dnevni red sjednice može se nadopuniti i na prijedlog pojedinog člana.

Članak 6.
(1) Svaka točka dnevnog reda raspravlja se odvojeno, ukoliko Predsjedništvo ne odluči da se održi zajednička rasprava o više međusobno vezanih točaka.
(2) Uvodno obrazloženje o pojedinoj točki dnevnog reda, ukoliko je potrebno, daje predsjednik, član Predsjedništva ili stručni suradnik kojega odredi predsjednik i tajnik iz svog djelokruga.

Članak 7.
(1) O svakoj točki dnevnog reda svaki član može raspravljati više puta.
(2) Predsjedavajući Predsjedništva daje riječ po redoslijedu prijave za raspravu.
(3) Nitko osim predsjedavajućeg ne može na sjednici govoriti prije nego zatraži i dobije riječ. Predsjedavajući prekida člana u govoru ukoliko se rasprava ne odnosi na točku dnevnog reda.

Članak 8.
(1) Rasprava o svakoj točki dnevnog reda traje u pravilu do tada, kada svi prijavljeni završe svoje izlaganje ili od njega odustanu.
(2) Predsjedništvo može odlučiti da se rasprava prekine i da se prijeđe na odlučivanje ukoliko je pitanje o kojem se raspravlja dovoljno razjašnjeno i u vezi njega nema novog prijedloga.

Članak 9.
(1) Predsjedavajući Predsjedništva zaključuje raspravu u skladu s odredbama ovog Poslovnika, te se prelazi na utvrđivanje prijedloga.
(2) Ako je rasprava objedinjena za više točaka dnevnog reda, odlučuje se o svakoj točki posebno. Na osnovu rezultata glasovanja, predsjedavajući objavljuje odluku o usvajanju utvrđenog prijedloga.

Članak 10.
(1) Predsjedništvo odlučuje javnim glasovanjem, dizanjem ruku po pozivu predsjedavajućeg.

Članak 11.
(1) U slučaju hitnosti predsjednik može održati dopisnu sjednicu putem e-pošte.
(2) Za pravovaljano odlučivanje na dopisnoj sjednici predsjednik mora dostaviti prijedlog odluke o kojoj članovi odlučuju i odrediti rok do kojega se glasa a koji ne može biti kraći od 24 sata. Odluka se smatra usvojenom ako je usvojena dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova.
(3) Glasovanje na elektronskoj sjednici vrši se tako da svaki član elektronskom poštom koju šalje voditelju središnjeg ureda za pojedini prijedlog glasa ZA, PROTIV ili SUZDRŽAN.
(4) Predsjednik je dužan na prvoj redovnoj sjednici dati na potvrdu odluku usvojenu na dopisnoj sjednici.

Članak 12.
(1) Zbog narušavanja reda na sjednici osobi koja taj red narušava mogu se izreći sljedeće mjere:
– opomena
– oduzimanje riječi – udaljenje sa sjednice
(2) Mjeru opomene i oduzimanje riječi donosi i izriče predsjedavajući.
(3) Mjeru udaljenja sa sjednice donosi predsjedništvo javnim glasanjem. Predsjednik je obavezan člana kojemu je izrečena mjera udaljenje sa sjednice prijaviti Sudu časti.

Članak 13.
(1) O radu sjednice vodi se zapisnik U zapisnik se unose podaci: vrijeme i mjesto odražavanja sjednice, dnevni red, prisutni, i odluke odnosno zaključci i imenovanja. U zapisniku s elektronske sjednice poimenično se navode članovi i kako su glasovali. Za one koji u predviđenom roku nisu glasovali, to se posebno navodi.

Članak 14.
(1) Zapisnik se dostavlja svim članovima Predsjedništva i predsjednicima podružnica, a najvažnije odluke, zaključci i imenovanja objavljuju se na web stranicama Stranke.

Članak 15.
(1)Za svaku sjednicu vodi se evidencija prisutnosti članova. Prije početka sjednice svi prisutni članovi obavezni su se upisati u poseban obrazac evidencije.
(2) Ukoliko pojedini potpredsjednik ili tajnik izostane s dvije sjednice uzastopno ili tri sjednice u kalendarskoj godini, predsjednik je dužan podnijeti prijavu Sudu časti za nesavjesno obavljanje preuzete dužnosti.
(3) U slučaju izostanka sa sjednice iz stavka 2. ovog članka članova predsjedništva koji su birani na prijedlog predsjednika o tome se izvješćuje Nacionalno vijeće s prijedlogom za njihov opoziv.
(4) U slučaju izostanka sa sjednice iz stavka 2. ovog članka od strane predsjednika Nacionalnog vijeća predsjednik stranke dužan je o tome izvijestiti Nacionalno vijeće.
(5) Opravdani izostanak sa sjednice smatra se samo onaj kada član Predsjedništva 24 sata prije održavanja sjednice obavijesti Središnji ured Stranke, te svoj izostanak opravda u pisanom obliku uz navođenje razloga.

Članak 16.
(1) Za odlučivanje o žalbama na odluke Suda časti kao sud drugog stupnja Predsjedništvo osniva Žalbeno vijeće od pet članova iz svojih redova. Odlukom o osnivanju imenuje se predsjednik žalbenog vijeća.
(2) Za svaki predmet osniva se posebno žalbeno vijeće.
(3) U žalbeno vijeće ne mogu biti imenovani članovi Predsjedništva koji su sudjelovali u prvostupanjskim postupku.
(4) Žalbeno vijeće odluku donosi uvidom u odluku Suda časti i žalbe.
(5) Žalbeno vijeće odluke donosi većinom glasova svih članova.
(6) Žalbeno vijeće odluku po žalbi mora donijeti u roku od osam dana od dana imenovanja.

Članak 17.
(1) O pitanjima koja nisu regulirana ovim Poslovnikom odlučuje predsjedništvo svojim odlukama.
(2) Ovaj Poslovnik stupa na snagu s danom donošenja i objavljuje se na web stranicama Stranke.
Predsjednik
Tomislav Končevski

Nadzorni odbor Hrvatskih laburista – Stranka rada je na sjednici održanoj dana 18. ožujka 2017. u Zagrebu donio slijedeći

POSLOVNIK O RADU NADZORNOG ODBORA

Opće odredbe

Članak 1.
Ovim Poslovnikom uređuje se način rada i odlučivanja Nadzornog odbora Stranke (dalje: Nadzorni odbor) te se pobliže uređuje:
– planiranje sjednica,
– utvrđivanje opsega rada po pojedinim sjednicama,
– sazivanje sjednica,
– utvrđivanje dnevnog reda sjednica,
– upućivanje poziva i radnog materijala za sjednicu,
– rukovođenje sjednicom,
– kvorum za rad i za odlučivanje
– tijek sjednice i održavanje reda na sjednici,
– prisustvovanje članova užih tijela Stranke, predstavnika sredstava javnog priopćavanja i drugih osoba na sjednici,
– informiranje o radu Nadzornog odbora,
– ostala pitanja o načinu rada i odlučivanja nadzornog odbora, sukladno Statutu i zakonskim aktima.

Planiranje sjednica

Članak 2.
Nadzorni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
Predsjedništvo Stranke može predložiti pitanja o kojima će raspravljati i odlučivati Nadzorni odbor.
Na temelju pitanja o kojima treba odlučivati, utvrđuje se predvidivo trajanje i mjesto održavanja sjednice.

Članak 3.
Kod utvrđivanja opsega rada za pojedinu redovnu sjednicu vodit će se računa da sjednica u pravilu ne traje duže od dva sata.

Članak 4.
Sjednice Nadzornog odbora sazivaju se u pravilu tromjesečno, a najmanje jednom polugodišnje, odnosno prema potrebi što ovisi o broju i opsegu pojedinih pitanja o kojima treba odlučivati.

Članak 5.
Sjednice Nadzornog odbora održavaju se u pravilu u sjedištu Stranke.
Sjednica Nadzornog odbora može se održati i izvan sjedišta Stranke , ako to traži razlog sazivanja sjednice.

Sazivanje sjednica

Članak 6.
Za inicijativu održavanja sjednica zadužen je predsjednik-ca Nadzornog odbora koji mora pripremiti prijedlog dnevnog reda sjednice te sazvati sjednicu Nadzornog odbora.
U slučaju spriječenosti predsjednika-ce Nadzornog odbora, sjednicu član Nadzornog odbora kojeg je imenovao predsjednik.

Članak 7.
Članovi Nadzornog odbora pozivaju se na sjednicu pismenim pozivom, koji se elektroničkom poštom pravodobno upućuje svim članovima nadzornog odbora, zajedno s obrazloženjima pitanja o kojima se raspravlja i prijedlozima odluka, ako nisu povjerljivog sadržaja.

Članak 8.
Poziv za redovnu sjednicu i njegovi prilozi dostavljaju se članovima Nadzornog odbora pet radnih dana prije održavanja sjednice.
U osobito hitnim slučajevima koje odredi predsjednik-ca, sjednicu Nadzornog odbora može sazvati i u roku krećem od pet dana. U tom slučaju prijedlog dnevnog reda priopćiti će se članovima na samom početku sjednice, a pisani materijal podijeliti će se neposredno prije početka sjednice. Ako su članovima Nadzornog odbora materijali za sjednicu dostavljeni pred samu sjednicu, predsjednik-ca Nadzornog odbora može detaljno objasniti sve razloge koji su doveli do toga.

Nazočni na sjednici

Članak 9.
Predsjednik-ca Nadzornog odbora odnosno sazivatelj može na sjednicu pozvati i druge osobe čija se prisutnost na sjednici smatra potrebnom.
Nadzorni odbor može odlučiti da izvjestitelji po pojedinim točkama ne budu nazočni raspravi i odlučivanju o ostalim točkama dnevnog reda, a posebno o točkama koje predstavljaju poslovnu tajnu.

Članak 10.
Sjednicama predsjedava predsjednik Nadzornog odbora, a u njegovoj odsutnosti zamjenjuje ga član Nadzornog odbora kojeg je imenovao predsjednik.

Utvrđivanje dnevnog reda

Članak 11.
Dnevni red sjednice utvrđuje sazivač kao i izvjestitelje po njima.
Točke dnevnog reda u pravilu se navode redoslijedom važnosti pitanja i hitnosti rješavanja, a mogu se navoditi i prema izvjestiteljima.

Članak 12.
Članovi Nadzornog odbora mogu predložiti Predsjedništvu stavljanje pojedinih pitanja na dnevni red sjednice Predsjedništva.
Razloge neprihvaćanja prijedloga iz stavka 1. ovog članka Predsjedništvo je dužno obrazložiti Nadzornom odboru.

Materijal uz poziv za sjednicu

Članak 13.
Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali kojima se obrazlaže dnevni red.
U slučaju hitnog sazivanja sjednice zbog izvanrednih okolnosti, materijali za sjednicu se ne dostavljaju uz poziv, već se uručuju na početku sjednice, ako ih je, s obzirom na hitnost postupanja, bilo moguće pripremiti.

Kvorum

Članak 14.
Članovi Nadzornog odbora dužni su biti nazočni na svim sjednicama. Nemogućnost da budu nazočni dužni su pravodobno javiti sazivaču.
Nadzorni odbor održat će sjednicu ako istoj može biti nazočna najmanje natpolovična većina ukupnog broja članova.

Tijek sjednice

Članak 15.
Sjednicu otvara i njome rukovodi predsjednik Nadzornog odbora, odnosno osoba koja ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti.
Sjednica započinje radom u zakazano vrijeme, no ukoliko u zakazano vrijeme sjednici nije nazočan potreban kvorum, predsjedatelj će odgoditi početak iste za najviše trideset minuta, po proteku kojih će konstatirati da se sjednica zbog nedovoljnog broja nazočnih neće održati.

Članak 16.
Tijek sjednice odvija se prema utvrđenom dnevnom redu.
O svakoj točki dnevnog reda, podnosi se uvodno izlaganje.
Nakon uvodnog izlaganja, svaki član Nadzornog odbora ima pravo nesmetano govoriti o svakom pitanju.
Predsjednik daje riječ članovima onim redoslijedom kako su se prijavili, a drugim prisutnim osobama u skladu s tijekom rasprave.
Predsjednik Nadzornog odbora dužan je brinuti se da govornika koji se drži predmeta nitko ne ometa u izlaganju.

Odlučivanje

Članak 17.
Predsjednik Nadzornog odbora dužan je prije nego što zaključi raspravu o pojedinom pitanju, ocijeniti da li su raspravljeni svi elementi značajni za donošenje pravilne i zakonite odluke.
Nakon što predsjednik utvrdi da je pojedino pitanje raspravljeno u mjeri da se rasprava može zaključiti, pozvat će članove Nadzornog odbora da donesu odluku glasovanjem.
Prijedlog odluke prije glasovanja formulira predsjednik Nadzornog odbora, odnosno druga osoba koja vodi sjednicu sukladno odredbama ovog Poslovnika.
Ako postoji više prijedloga za odluku predsjednik će ih dati na glasovanje onim redoslijedom kako su dani.
Prije nego što pozove članove da se izjasne glasovanjem, predsjednik će provjeriti da li je predložena odluka formulirana tako da se članovi o njoj mogu izjasniti sa „za” ili „protiv”, odnosno Nadzorni odbor će odlučiti da li će se o nekom pitanju donijeti odluka na istoj sjednici ili će odlučivanje biti odgođeno za slijedeću sjednicu.

Članak 18.
Odluke se donose javnim glasovanjem, podizanjem ruke, većinom danih glasova, osim u slučajevima kada se za tajno glasovanje odluči predsjednik ili većina članova Nadzornog odbora.
Odluka Nadzornog odbora valjano je donesena i u slučaju ako za nju glasuje član Nadzornog odbora koji nije prisutan na sjednici na kojoj se o njoj glasuje. U tom slučaju, glasovanje se može obaviti preko drugog člana Nadzornog odbora i putem pismene punomoći kojom je odsutni član svoje pravo prenio na bilo kojeg drugog člana Nadzornog odbora koji je prisutan na sjednici i koji je prethodno predočio predsjedniku punomoć.
Iznimno, dopušteno je glasovanje telefonom.
Predsjednik Nadzornog odbora uvijek glasuje posljednji, jer u slučaju da su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Nadzornog odbora.

Članak 19.
Član Nadzornog odbora može se suzdržati od glasovanja samo u slučaju ako se odlučuje o nekom njegovom pojedinačnom pravu ili pravnom interesu. U svim ostalim slučajevima, član Nadzornog odbora mora se jasno i određeno izjasniti sa „za” ili „protiv” prijedloga odluke.

Članak 20.
Ako se na sjednici raspravlja o dokumentima ili podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu, predsjednik Nadzornog odbora će upozoriti sve pristune da su dužni čuvati poslovnu tajnu i napomenuti im posljedice kršenja obveza na čuvanje poslovne tajne.
Čuvanje poslovne tajne obvezuje članove Nadzornog odbora i nakon prestanka njihova mandata, kao i sve osobe koje sudjeluju u radu sjednice.
Odgoda, prekid i zaključivanje sjednice

Članak 21.
Sjednica Nadzornog odbora može se odgoditi kada za to nastupe razlozi koji onemogućavaju održavanje sjednice u zakazani dan.
Sjednica se odgađa i kada se utvrdi da joj nije nazočan potreban broj članova za punovažno odlučivanje.
Odgožena sjednica mora se održati najkasnije u roku sedam dana od dana odgode.

Članak 22.
Sjednica se prekida:
– kada nedostaje potreban kvorum za odlučivanje,
– kada ne može biti završena u planiranom vremenu ili prema utvrđenom dnevnom redu,
– kada dođe do težeg narušavanja reda na sjednici, a predsjedatelj nije u stanju poduzetim mjerama uspostaviti red neophodan za tijek sjednice.
Prekinuta sjednica se nastavlja najkasnije dva dana po prekidu, a nastavak sjednice zakazuje predsjedatelj.

Članak 23.
Po završenoj raspravi i odlučivanju o svim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, predsjedatelj javno utvrđuje da je sjednica zaključena te se zaključena sjednica ne može nastaviti.
Održavanje reda na sjednici

Članak 24.
Svi nazočni na sjednici dužni su se pridržavati odredaba ovog Poslovnika kao i utvrđenog dnevnog reda.
Za povredu ovog Poslovnika ili utvrđenog dnevnog reda nazočnima na sjednici mogu biti izrečene mjere:
– opomena
– oduzimanje riječi
– udaljenje sa sjednice.
Opomena će se izreći nazočnoj osobi, koja svojim ponašanjem i govorom na sjednici narušava utvrđeni dnevni red ili postupa protivno odredbama ovog Poslovnika.
Oduzimanje riječi izriče se osobi koja svojim ponašanjem i govorom na sjednici narušava utvrđeni dnevni red ili postupa protivno odredbama ovog Poslovnika, a već je na istoj sjednici opomenuta.
Udaljenje sa sjednice izreći će se nazočnoj osobi koja ne postupi po nalogu predsjedatelja, koji mu je izrekao oduzimanje riječi, ili koja na drugi način grubo ometa i sprječava rad sjednice.
Opomenu i oduzimanje riječi izriče predsjedatelj, dok udaljenje sa sjednice izriču članovi Nadzornog odbora.

Akti Nadzornog odbora

Članak 25.
Nadzorni odbor donosi:
– opće akte
– odluke
– rješenja
– zaključke
– preporuke i mišljenja.
Općim aktom se podrobnije uređuju pitanja i utvrđuju prava i obveza iz nadležnosti Nadzornog odbora a koja proizlaze iz zakona i Statuta.
Odlukom se odlučuje o pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Nadzornog odbora, koja proizlaze iz zakona, Statuta te odluka Sabora.
Rješenjem se odlučuje o pravima i dužnostima pojedinca na kojeg se to rješenje odnosi.
Zaključkom se odlučuje o postupovnim pitanja u radu Nadzornog odbora.
Preporukom i mišljenjem izražava se stav Nadzornog odbora po pojedinim pitanjima iz djelokruga Nadzornog odbora koja su u nadležnosti drugih tijela Stranke.

Zapisnik sa sjednice

Članak 26.
O radu sjednice Nadzornog odbora vodi se zapisnik.
Zapisnik o radu Nadzornog odbora vodi osoba koju određuje predsjednik Nadzornog odbora.
Zapisnici o radu Nadzornog odbora čuvaju se u arhivi Stranke.
Zapisnik o radu sjednice Nadzornog odbora sadrži: naziv Stranke, mjesto, datum i vrijeme održavanja sjednice, imena i prezimena nazočnih članova i drugih osoba koje su bile nazočne u radu sjednice, dnevni red sjednice, odluke, zaključke i druge akte o kojima se raspravljalo i odlučivalo, rezultate glasovanje, pojedinačne izjave ili protivljenja članova Nadzornog odbora koji zahtijevaju unošenje tih činjenica u zapisnik, vrijeme zaključenja sjednice, potpis predsjednika Nadzornog odbora i zapisničara.

Članak 27.
Zapisnik sa sjednice mora biti napisan i potpisan u roku 8 dana od dana održavanja sjednice.
Temeljem zapisnika izrađuju se pisani otpravci odluka, nalaza ili mišljenja.
Pisani otpravci iz prethodnog stavka moraju biti potpisani najkasnije u roku 8 dana od dana održavanja sjednice.
Pisani otpravci odluka, nalaza ili mišljenja obavezno se dostavljaju članovima Nadzornog odbora, Stranci , drugim organima, tijelima na koje se odnosi odluka.

Članak 28.
Zapisnik na čije zaključke i odluke nije bilo primjedbi, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik vlastoručno potpisuju predsjednik Nadzornog odbora i zapisničar.

Zaključne odredbe

Članak 29.
Izmjene i dopune ovog Poslovnika donose se po istom postupku po kojem je donesen Poslovnik.

Članak 30.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se od dana donošenja na sjednici Nadzornog odbora.

Predsjednik Nadzornog odbora
Matija Matanović

Županijski vijećnici

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Siniša Kavgić

KRAPINSKO-ZAGORSKA
Tomislav Končevski

VARAŽDINSKA
Božidar Kolarić ✞

ZAGREBAČKA
Damir Hrdas

Gradski vijećnici

KOPRIVNICA
Dragutin Jeđud

KRAPINA
Alen Spiegel

ZABOK
Ernest Oremuš

DONJA STUBICA
Ivan Štefek
Sandra Belinić
Davor Glavač

ČAKOVEC
Rajko Bulat

NOVA GRADIŠKA
Vlatko Greiner

RIJEKA
Vedran Sabljak

SISAK
Ivan Mlinarić

NOVI MAROF
Boris Ravić

VRBOVEC
Stjepan Fotović

VELIKA GORICA
Željko Tijegić

MURSKO SREDIŠĆE
Tomislav Korbelj

Općinski vijećnici

GOLA
Helena Salaj

LOBOR
Krunoslav Gočen

DONJA DUBRAVA
Mario Mikulan

NEDELIŠĆE
Darinka Pergar

KOTORIBA
Manuela Bratolić

PRIBISLAVEC
Slava Toplek

OMIŠALJ
Nikola Dujmović

BISTRA
Nino Vrban
Siniša Lešnjak
Damir Kurjan

KRIŽ
Marko Magdić
Stevo Turčinović
Lovro Đerek
Dubravko Poje

Na temelju članka 29. stavka 4. Statuta Hrvatskih laburista – Stranke rada (u daljnjem tekstu: Stranka) Nacionalno vijeće na sjednici održanoj dana 18. ožujka 2017. donosi

POSLOVNIK O RADU NACIONALNOG VIJEĆA

Članak 1.
(1) Ovim Poslovnikom uređuje se način rada Nacionalnog vijeća (u daljnjem tekstu: NV), te prava i obveze osoba koje sudjeluju u radu NV-a.

Članak 2.
(1) Izrazi koji se koriste u ovom Poslovniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.
(1) Konstituirajuću sjednicu NV-a saziva i njome do izbora predsjednika rukovodi predsjednik Stranke.
(2) Kandidate za izbor predsjednika i dva zamjenika predsjednika predlaže predsjednik Stranke.
(3) Svaki član NV-a može istaći vlastitu kandidaturu. Kandidatura je pravovaljana ako je podržana potpisima najmanje 20 posto od ukupnog broja članova NV-a koji su prisutni na sjednici.
(4) Izbor predsjednika i potpredsjednika provodi se tajnim glasovanjem. Kandidati se na glasački listić unose abecednim redom prezimena. Izbore provodi peteročlana komisija koju na prijedlog predsjednika Stranke bira NV-e.
(5) Za pravovaljani izbor kandidati moraju dobiti više od polovice ukupnog broja članova NV-a.
(6) Ukoliko u prvom krugu nije izabran predsjednik NV-a ili dva zamjenika predsjednika, pristupa se drugom krugu izbora.
Na glasački listić kandidati se unose redom temeljem broja dobivenih glasova iz prvog kruga.
(7) U drugom krugu izabrani je kandidat s najviše glasova ali ne manje od ¼ od ukupnog broja članova NV-a.
(8) Na konstituirajućoj sjednici NV-a na prijedlog predsjednika Stranke bira se četiri člana Predsjedništva.
Za svakog se člana glasa pojedinačno.
Ukoliko predloženi članovi ne dobiju povjerenje više od polovice ukupnog broja članova NV-a, predsjednik Stranke dužan je u roku ne dužem od 30 dana, NV-u predložiti novog člana koji se bira na slijedećoj sjednici.

Članak 4.
(1) Sjednica Nacionalnog vijeća obavezno se saziva kada to zatraži predsjedništvo i/ili najmanje 1/3 članova NV-a koji zahtjev s potpisima članova moraju uputiti predsjedniku NV-a.
(2) Nacionalno vijeće saziva i sjednicom rukovodi predsjednik Nacionalnog vijeća ili jedan od potpredsjednika, kojeg za tu priliku odredi predsjednik Nacionalnog vijeća.
Ukoliko predsjednik nije u mogućnosti dati ovlast ili je odbije dati, sjednicu saziva i njome rukovodi zamjenik izabran s više glasova.
(3) Uz poziv za sjednicu članovima se dostavljaju prijedlozi odluka pripremljenih za Nacionalno vijeće. Sjednice se sazivaju putem e-pošte.
(4) U iznimnim slučajevima prijedlozi odluka se mogu predložiti i tijekom rada Nacionalnog vijeća.
(5) Za svaku sjednicu vodi se evidencija prisutnosti članova. Prije početka sjednice svi prisutni članovi obavezni su se upisati u poseban obrazac evidencije.

Članak 5.
(1) U radu Nacionalnog vijeća, na poziv predsjedavajućeg, mogu sudjelovati stručni suradnici, predsjednici ili svi članovi stručno radnih odbora koje je imenovalo Predsjedništvo Stranke sukladno članku 35. stavku 1. Statuta, ako je predmet raspravljanja u djelokrugu njihovog odbora.
(2) Sjednicama mogu prisustvovati članovi Stranke bez prava sudjelovanja u raspravama.

Članak 6.
(1) Odluke su pravovaljane ukoliko je sjednici nazočan natpolovičan broj ukupnog broja članova Nacionalnog vijeća, te se za njih izjasni natpolovična većina nazočnih članova, osim odluka o pitanjima iz članka 28. stavka 8. Statuta za koje odluke je potrebna dvotrećinska većina svih članova Nacionalnog vijeća.
(2) Za prijedlog opoziva člana Predsjedništva kojeg je biralo NV-e potrebna je suglasnost najmanje 20 posto članova NV-a.

Članak 7.
(1) Predsjednik Nacionalnog vijeća predlaže dnevni red koji se potvrđuje javnim glasovanjem.
U prijedlog dnevnog reda predsjednik je dužan uvrstiti sve prijedloge Predsjedništva.
(2) U slučaju hitnosti ili okolnosti do kojih je došlo nakon sazivanja sjednice, predsjedavajući može predložiti dopunu dnevnog reda.
Prijedlog dopune dnevnog reda kojega predloži Predsjedništvo Stranke bez rasprave i odlučivanja uvrštava se u dnevni red.
(3) Dnevni red sjednice može se nadopuniti i na prijedlog pojedinog člana.

Članak 8.
(1) Svaka točka dnevnog reda raspravlja se odvojeno, ukoliko Nacionalno vijeće ne odluči da se održi zajednička rasprava o više međusobno vezanih točaka.
(2) Uvodno obrazloženje o pojedinoj točki dnevnog reda, ukoliko je potrebno, daje predsjedavajući, predlagatelj točke, član Nacionalnog vijeća ili stručni suradnik kada je sudjelovao u izradi prijedloga.

Članak 9.
(1) O svakoj točki dnevnog reda svaki član može raspravljati više puta.
(2) Predsjedavajući daje riječ po redoslijedu prijave za raspravu.
(3) Nitko osim predsjedavajućeg ne može na sjednici govoriti prije nego zatraži i dobije riječ.
Predsjedavajući prekida člana u govoru ukoliko se rasprava ne odnosi na točku dnevnog reda.

Članak 10.
(1) Rasprava o svakoj točki dnevnog reda traje u pravilu do tada, kada svi prijavljeni završe svoje izlaganje ili od njega odustanu.
(2) Predsjedavajući može odlučiti da se rasprava prekine i da se prijeđe na odlučivanje ukoliko je pitanje o kojem se raspravlja dovoljno razjašnjeno i u vezi njega nema novog prijedloga.

Članak 11.
(1) Predsjedavajući zaključuje raspravu u skladu s odredbama ovog Poslovnika, te se prelazi na utvrđivanje prijedloga.
(2) Ako je rasprava objedinjena za više točaka dnevnog reda, odlučuje se o svakoj točki posebno. Na osnovu rezultata glasovanja, predsjedavajući objavljuje odluku o usvajanju utvrđenog prijedloga.

Članak 12.
(1) Nacionalno vijeće odlučuje javnim glasovanjem, dizanjem ruku po pozivu predsjedavajućeg sjednicom Nacionalnog vijeća.
(2) Predsjedniku u vođenju sjednice i utvrđivanju rezultata javnog glasovanja pomažu zamjenici.

Članak 13.
(1) U slučaju hitnosti predsjednik Nacionalnog vijeća može održati dopisnu sjednicu putem e-pošte.
(2) Za pravovaljano odlučivanje na dopisnoj sjednici predsjednik Nacionalnog vijeća mora dostaviti prijedlog odluke o kojoj članovi odlučuju i odrediti rok do kojega se glasa a koji ne može biti kraći od 24 sata. Odluka se smatra usvojenom ako je usvojena dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova.
(3) Glasovanje na elektronskoj sjednici vrši se tako da svaki član NV-a elektronskom poštom koju šalje predsjedniku NV-a za pojedini prijedlog glasa ZA, PROTIV ili SUZDRŽAN.
(4) O pitanjima iz članka 28. st. 8. Statuta ne može se odlučivati na dopisnoj sjednici.
(5) Predsjednik je dužan na prvoj redovnoj sjednici dati na potvrdu odluku usvojenu na dopisnoj sjednici.

Članak 14.
(1) U svrhu lakšeg i kvalitetnijeg rada Nacionalno vijeće osniva Savjete NV-a kao svoja radna tijela. Svaki Savjet broji maksimalno 5 članova. Članovi savjeta biraju se iz redova članova NV-a i redova članova Stranke.
(2) Predsjednik i većina članova Savjeta moraju biti iz redova članova NV-a.
(3) Odlukom o osnivanju imenuje se predsjednik Savjeta.
(4) Savjet NV-u predlaže rasprave i donošenje zaključaka o temama iz svoga djelokruga.

Članak 15.
(1) Zbog narušavanja reda na sjednici osobi koja taj red narušava mogu se izreći sljedeće mjere:
-opomena
-oduzimanje riječi
-udaljenje sa sjednice
(2) Mjeru opomene i oduzimanje riječi donosi i izriče predsjedavajući.
(3) Mjeru udaljenja sa sjednice donosi NV-e javnim glasanjem.
Predsjednik NV-a dužan je protiv člana koji je udaljen sa sjednice podnijeti prijavu Sudu časti.

Članak 16.
(1) O radu sjednice vodi se zapisnik. U zapisnik se unose podaci: vrijeme i mjesto odražavanja sjednice, dnevni red, prisutni, i odluke odnosno zaključci i imenovanja.
(2) Vođenje zapisnika mora osigurati voditelj Središnjeg ureda Stranke.
(3) Zapisnik potpisuju zapisničar i predsjednik NV-a.
(4) U zapisniku s elektronske sjednice poimenično se navode članovi NV-a i kako su glasovali.
Za one koji u predviđenom roku nisu glasovali, to se posebno navodi.

Članak 17.
(1) Zapisnik se dostavlja svim članovima NV-a, a najvažnije odluke, zaključci i imenovanja objavljuju se na internetskim stranicama Stranke.
(2) O pitanjima koja nisu regulirana ovim poslovnikom odlučuje NV-e svojom odlukom.

Članak 18.
(1) U slučaju neopravdanog nedolaska na tri uzastopne sjednice, ili istupanja iz Stranke člana Nacionalnog vijeća, Nacionalno vijeće je ovlašteno zatražiti smjenu člana. Zamjena člana Nacionalnog vijeća obavlja se na način da Izvršni odbor Podružnice iz koje je smijenjeni član predloži novog člana, a članovi Nacionalnog vijeća potvrđuju izbor javnim glasovanjem.
(2) Opravdani izostanak sa sjednice smatra se samo onaj kada član Nacionalnog vijeća 24 sata prije održavanja sjednice obavijesti Središnji ured Stranke, te svoj izostanak opravda u pisanom obliku uz navođenje razloga.

Članak 19.
(1) Nacionalno vijeće donosi kriterije za zapošljavanje svih osoba u Stranci.

Članak 20.
(1) Ovaj Poslovnik stupa na snagu s danom donošenja i objavljuje se na internetskim stranicama stranke.

Predsjednik Nacionalnog vijeća
Vedran Sabljak