Danas obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje

POD GESLOM “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se obilježava 32. godiÅ¡njica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tijekom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se joÅ¡ vodi nestalima.

U spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će tisuće domoljuba iz svih dijelova Hrvatske.

U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.

I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.

Najveća je to masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. studenog 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.

Opsada trajala tri mjeseca

Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Po podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.

Ubijeno je 2717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

| Broj posjeta: 13 |

Sretan Vam Božić i sve najbolje u 2024.godini

Svim našim članicama i članovima, svim partnerima i simpatizerima kao i svim građanima Republike Hrvatske želimo čestit i sretan Božić, te puno zdravlja, sreće i uspjeha u predstojećoj nam 2024.godini.

| Broj posjeta: 49 |

Predizborna hrvatska građevina

Vozila sam se gradom i na puno mjesta susrela suženja na cestama zbog radova. O tome koliko se upravo gradi i pregrađuje u centru neću ni spominjati. Pogađate o čemu je riječ, takvi radovi su izgleda nužnost u ovo doba godine. Što su radili cijelu zimu? Pa turisti su već tu.

Naši graditelji cesta izgleda rade samo kad je lijepo, toplo vrijeme. Ne razumijem zašto ne mogu raditi po hladnom vremenu? Zašto ne rade cijelu zimu? Po svemu sudeći nije pogodno ni poželjno da rade zimi. Sada je očigledno došlo njihovo idealno vrijeme za radove pa su iznijeli mehanizaciju i počeli raskopavati ceste, prekopavati pločnike, preuređivati kanale a za koji mjesec, u jeku pune turističke sezone, završavati će asfaltiranje istih.

Ipak mi je čudno što sam u zemljama zapadne Europe, navodno naprednijim od naše, takve radove viđala preko zime. Tamo radnicima ne smeta u radu ni kiša, ni snijeg, ni temperature puno niže od temparatura kod nas. Vidjela sam da rade čak i noću uz umjetno osvjetljenje. U čemu je stvar? Jesu li tamo radnici možda izdržljiviji? Naravno da nisu. Često su to ljudi upravo iz naših krajeva. Imam tri hipoteze zašto kod nas takvih radova nema zimi a po europskim metropolama je to normalno.

Evo prve: Možda ipak netko kod nas potajno misli na dobrobit radnika!? Na kraju krajeva, malo ih je, treba ih čuvati. Bolje da zimi na otvorenom ne rade, kako se ne bi prehladili!!! Bolje da ne rade, nego da završe na bolovanju na račun HZZO-a! Ali tko za, možda je tome kumovao i teoretski ne tako loš ali rijetko primjenjivan Zakon o zaštiti na radu ili narodna mudrost, bolje spriječiti nego liječiti (prehladu). A po Europama, kako to ovdje volimo reći, jadni se radnici smrzavaju po raskopanim jarcima usred zime,obučeni u bunde, da se ne prehlade. Rade po svim vremenskim uvjetima valjda zato što je tada ipak moguće raditi i zato da se nužni popravci što brže završe, pa su za to dobro i na vrijeme plaćeni.

Druga hipoteza je stvar nacionalnog ponosa: Kod nas se tako malo potrebnoga radi, zato sada kad je lijepo vrijeme i kad su svi vanka, pokažimo im da nešto radimo. Neka vide i domaći i turisti da se ovdje konačno nešto korisno radi. Lijepo pokažimo da i mi znamo, možemo i hoćemo krpati svoje ceste na svjetlu toplih sunčanih dana. Zašto to skirivati pod krinkom zime i noći?

Treća najvjerojatnija hipoteza je ona o predizbornim natječajima. Nisu izvođači radova krivi što se tek sada radi. Kriva je vlast koja želi osigurati da se radovi obavljaju upravo u predizborno vrijeme pa je tek nedavno raspisan natječaj za izvođače radova. Mogli bismo nagađati što se sve tu još krije i što to žele iskopati ili možda zakopati, o čemu već ima i viceva.

Možda i vi imate neku svoju hipotezu?

| Broj posjeta: 21 |

Happy Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day!


Happy Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day!

On the occasion of Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day, the Croatian Labour Party sends its congratulations to all citizens of the Republic of Croatia. Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day in the Republic of Croatia are celebrated on August 5th in commemoration of the victory in the Homeland War.

| Number of visits: 1 |

Would you like to comment? Announcement: “Happy Victory and Homeland Gratitude Day and Croatian Defenders’ Day!”

Do you have a comment?





VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore

VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore

Varaždin, 21. ožujka 2017. – Danas je u Varaždinu potpisana suradnja između SDP-a, Hrvatskih laburista, HNS-a, HSS-a i HSU-a. Također je potpisan aneks ugovora o suradnji za grad Varaždin koji je u ime Hrvatskih laburista potpisala predsjednica ogranka Varaždin Jadranka Lukavečki dok je sporazum o suradnji na nivou županije potpisao predsjednik podružnice Varaždinske županije Božidar Kolarić. Na svečanom potpisivanju su bili prisutni svi predsjednici stranaka potpisnica; David Bregovac, Davor Bernardić, Silvano Hrelja, Ivan Vrdoljak i Krešimir Beljak.

| Broj posjeta: 874 |

Želite li komentirati? Objava: “VARAŽDIN Laburisti, SDP, HNS, HSU i HSS zajedno na lokalne izbore”

Imate li komentar?





Pravilnik o internetskom identitetu – Laburisti Hrvatske

Pravilnik o internetskom identitetu

Temeljem članka 26. Statuta, Nacionalno vijeće Hrvatskih laburista – Stranke rada na sjednici održanoj 17 prosinca 2017. godine usvojilo je

 

Pravilnik o internetskom identitetu Hrvatskih laburista – Stranke rada

 

I OPĆI DIO

Članak 1.

  • Ovim se Pravilnikom uređuje internetski identitet Hrvatskih laburista – Stranke rada (u daljnjem tesktu Stranka).
  • U internetski identitet spada upotreba usluga koje su dio interneta, a koje se koriste za komunikaciju i promociju Stranke, a posebice:
    • usluge internetskih stranica (web stranice, blogovi i dr.)
    • usluga elektroničke pošte
    • komunikacijskih usluga (komunikacijske-mailing liste, razgovori-chat, forum, VoIP i dr.)
    • usluga društvenih mreža
  • Internetski identitet Stranke utvrđuje se na nivou Središnjice, Podružnica i Ogranaka Stranke.
  • Sve akte proizašle iz provedbe ovog Pravilnika a za koje nije drugačije navedeno, stvaratelj je dužan dostaviti Središnjem uredu Stranke ili osobi odgovornoj za administrativne poslove Stranke.

Članak 2.

  • Poslove nabave, brige, stavljanja u promet i nadzora računalne opreme i računalnih programa potrebnih za provedbu internetskog identiteta Stranke obavlja Središnji ured Stranke.
  • U slučaju nepostojanja Središnjeg ureda Stranke poslove iz ovog Pravilnika koji se nalaze u domeni Središnjeg ureda Stranke obavlja osoba imenovana od strane Predsjedništva.
  • Brigu i poslove oko internetskog identiteta Stranke navedenih u ovom Pravilniku vodi Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke.
  • U slučaju nepostojanja Suradnika za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem Uredu Stranke brigu i poslove oko internetskog identiteta Stranke navedene u ovom Pravilniku vodi Informatički suradnik imenovan od strane Predsjedništva.
  • Internetske adrese, adrese elektroničke pošte (e-pošta) i ostali nazivi proizišli iz provedbe ovog Pravilnika u vlasništvu su Stranke i za njih je odgovoran predsjednik Stranke.
  • Internetskim adresama, adresama elektroničke pošte (e-pošta) i ostalim nazivima proizišlim iz provedbe ovog Pravilnika upravlja Središnji ured Stranke.
  • Podružnice i Ogranci korisnici su, ali ne i vlasnici Internetskih adresa, adresa elektroničke pošte (e-pošta) i ostalih naziva proizišlh iz provedbe ovog Pravilnika.
  • Internetske adrese, adrese elektroničke pošte (e-pošta) i ostali nazivi u ovom Pravilniku predstavljaju službene adrese i nazive kojima se kreira internetski identitet Stranke.
  • Za internetske adrese, adrese elektroničke pošte (e-pošta) i ostale nazive odgovara Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik.
  • Internetske adrese, adrese elektroničke pošte (e-pošta) i ostali nazivi koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom ne smatraju se službenima i za njih ne postoji moralna, materijalna ili bilo koja druga odgovornost Stranke.
  • Korištenje internetskih adresa, adresa elektroničke pošte (e-pošta) i ostalih naziva mimo ovog Pravilnika od strane ovlaštenih osoba, članova središnjih tijela Stranke, dužnosnika ili članova Stranke podliježe odgovornosti.

 

Članak 3.

 

  • Poslove iz djelokruga internetskog identiteta koji se odnosi na Podružnice i Ogranke Stranke mogu obavljati i ovlaštene osobe iz Podružnica i Ogranaka, uz obaveznu koordinaciju sa Suradnikom za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatičkim suradnikom.
  • Izvršni odbor Podružnice odnosno Ogranka dužan je posebnom odlukom imenovati ovlaštenu osobu ili osobe za brigu o internetskom identitetu Stranke na nivou Podružnice odnosno Ogranka.
  • Opseg poslova koje mogu obavljati ovlaštene osobe na nivou Podružnica i Ogranaka raspoređuje i odobrava Predsjedništvo uz obavezno pribavljanje preporuke Suradnika za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatičkog suradnika.

 

II USLUGE INTERNETSKIH STRANICA

Članak 4.

  • Internetske stranice mogu otvoriti Središnjica i Podružnice Stranke. Ogranci svoje internetske stranice ne mogu otvoriti, već se aktivnosti i informacije iz djelokruga rada Ogranaka prenose na internetskim stranicama Središnjice i Podružnica.
  • O uslugama internetskih stranica središnjice brine osoba imenovana od strane Predsjedništva uz obaveznu koordinaciju sa .Suradnikom za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatičkim suradnikom.
  • Izvršni odbori Podružnica dužni su posebnom odlukom imenovati ovlaštenu osobu ili osobe za brigu o uslugama internetskih stranica ili donijeti zaključak o nemogućnosti imenovanja takve osobe.
  • U slučaju postojanja Zaključka iz st.3. ovog članka stranice Podružnice privremeno će se staviti van funkcije do imenovanja ovlaštene osobe.
  • Izvršni odbori Podružnica mogu imenovati i razrješavati administratore zadužene za stranice Ogranaka o čemu se nužno vodi Popis administratora Podružnice.
  • Internetska stranica Središnjice i Podružnice ima svoju internetske adresu, tj. domenu, koja može biti bilo koja komercijalna domena (primjerice .org, .com, .net, .hr i sl.).
  • Kod kreiranja imena internetske adrese, tj. naziva domene Podružnice potrebno je poštivati pravila:
    • u nazivu adrese treba stajati riječ „laburisti”
    • u nazivu adrese treba biti puni ili skraćeni naziv županije iz koje je Podružnica Stranke.
  • Vrstu internetske stranice Središnjice (klasična internetska stranica, blog i sl.), njezin izgled, formu i sadržaj dogovaraju ovlaštena osoba iz st.2. ovog članka i Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik.
  • Vrstu internetske stranice Podružnice (klasična internetska stranica, blog i sl.), njezin izgled, formu i sadržaj dogovaraju ovlaštena osoba iz st. 3. ovog članka i Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik u suradnji s ovlaštenim osobama iz Podružnice.
  • Infrastrukturu potrebnu za otvaranje i rad internetskih stranica, zakup domene i domenskog poslužitelja na nivou središnjice i Podružnica osigurava Središnji ured Stranke.

 

III USLUGA ELEKTRONIČKE POŠTE

Članak 5.

  • Službene adrese e-pošte dodjeljuju se tijelima Stranke, tj. osobama koje predstavljaju to tijelo: Predsjednik Stranke; članovi Predsjedništva Stranke; Tajnik Stranke; Predsjednik Nacionalnog vijeća, Nadzornog odbora, Statutarne komisije i Suda časti.
  • Adresa e-pošte dodjeljuje se Podružnicama i Ograncima Stranke, te tajnicima Podružnica i ogranaka.
  • Adresama Podružnica i Ogranaka odgovorno upravlja predsjednik Podružnice, odnosno Ogranka Stranke.
  • Adrese e-pošte dodjeljuju se profesionalno zaposlenima pri Središnjem uredu Stranke, a po potrebi i predsjednicima stručnih Odbora Stranke.
  • Članovima stranke ne dodjeljuju se službene adrese e-pošte.
  • Službene adrese otvara i dodjeljuje ih, te brine za nesmetan rad Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik.
  • Adrese e-pošte otvaraju se po ključu naziva tijela Stranke, ili iznimno po imenu odgovorne osobe ili stranačkog kandidata na izborima temeljem Zaključka Predsjedništva o nužnosti otvaranja takvih e-mail adresa.

 

IV KOMUNIKACIJSKE USLUGE

Članak 6.

  • Za potrebe informiranja članova i članica Stranke, ali i simpatizera može se izraditi elektronski komunikacijski sustav. Sustav za elektronsko informiranje vodi i održava Središnji ured Stranke.
  • Komunikacijske forme u obliku internetskih foruma, razgovora (chat) i dr. iznimno se mogu otvoriti samo uz suglasnost:
    • na središnjim stranicama uz suglasnost predsjednika Stranke i Suradnika za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatičkog suradnika.
    • za stranice Podružnica uz suglasnost predsjednika Podružnice i Suradnika za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatičkog suradnika.
  • Za potrebe što efikasnije komunikacije, na nivou Stranke mogu se uspostaviti i drugi komunikacijski kanali korištenjem VoIP (glasovni i video prijenos preko Internet protokola) tehnologije, uz suglasnost predsjednika Stranke.

 

V USLUGE DRUŠTVENIH MREŽA

Članak 7.

  • Promocija programa i aktivnosti Stranke može se vršiti i putem društvenih mreža.
  • Vrstu društvenih mreža koje se koriste za promociju programa i aktivnosti Stranke, način njihovog korištenja, odnosno tehničku uspostavu i nadzor obavlja Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik.
  • Usluge društvenih mreža mogu koristiti središnjica uz suglasnost predsjednika Stranke, odnosno Podružnice i Ogranci Stranke uz suglasnost Izvršnog odbora Podružnice ili Ogranka. Sastavni dio Suglasnosti je imenovanje osobe odgovorne za rad na društvenim mrežama.
  • Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik za poslove administriranja na društvenim mrežama može imenovati i podadministratore iz redova članova Stranke o čemu obavezno vodi Popis koji dostavlja Središnjem uredu Stranke.
  • Podadministratori društvenih mreža odgovorni su Suradniku za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatičkom suradniku.
  • Promocija programa i aktivnosti Stranke putem društvenih mreža podrazumijeva prihvaćanje pravila društvenih servisa koji se koriste, kao i prihvaćanje temeljnih dokumenata Stranke. U slučaju kršenja pravila društvenih servisa ili temeljnih dokumenata Stranke, Središnji ured poduzima mjere zatvaranja, odnosno zatvara stranice, profile i grupe na istima, a sadržaj koji krši pravila se briše.
  • Na društvenim mrežama koje se koriste za administratora se postavlja i Suradnik za pripreme edukacije, informacijskih i komunikacijskih (ICT) poslova pri Središnjem uredu Stranke, odnosno Informatički suradnik.
  • Članovi Stranke ne smiju koristiti naziv Stranke ili nazive povezane sa Strankom u nazivu osobnog profila,
  • Otvaranje i korištenje usluga na društvenim mrežama mimo ovog Pravilnika podliježe odgovornosti, a za slučajeve povrede prava Stranke Predsjedištvo Stranke može poduzeti i ostale zaštitne radnje pri nadležnim ustanovama.

 

VI FINANCIJSKO POSTUPANJE

Članak 8.

  • Središnji ured izrađuje godišnji financijski plan za potrebu provedbe ovog Pravilnika.
  • Troškove nastale nepoštivanjem pravila na uslugama koje se koriste snose Središnjica ukoliko su nastali za usluge koje koristi Središnjica, odnosno Podružnice i Ogranci ukoliko su nastali na uslugama koje koriste Podružnice i Ogranci.

 

VII PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 9.

  • Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se se na internetskim Stranicama stranke.
  • Početkom primjene ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o internetskom identitetu od 15. ožujka 2012. godine.

 

David Bregovac, predsjednik

 

Statut – Laburisti Hrvatske

Statut

Na temelju članka 6. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine 85/10) i članka 10. Zakona o političkim strankama (Narodne novine 76/93, 111/96, 164/98, 36/01 i 28/06), Izvanredni sabor Hrvatskih laburista – Stranke rada na zasjedanju 18. ožujka 2018. donio je sljedeći

STATUT

HRVATSKIH LABURISTA – STRANKE RADA

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Hrvatski laburisti demokratska su politička stranka ljevice osnovana kako bismo kroz udruživanje građana Republike Hrvatske zajedničkim naporima putem terenskog aktivizma i zastupanjem u predstavničkim tijelima te obnašanjem funkcija afirmirali političku volju građana za stvaranjem društva u kojem se poluge moći, nacionalno bogatstvo i mogućnosti nalaze u rukama građana i koriste radi dobrobiti građana čija prava proizlaze iz obaveza koje ispunjavaju i koje utjelovljuje viziju slobode, solidarnosti, tolerancije i poštivanja.

U svrhu postizanja tog cilja zalažemo se za sljedeće:

ZA RAD KAO TEMELJNU VRIJEDNOST, koji mora biti prihvaćen kao najvažnije mjerilo u ostvarivanju osobnog i društvenog napretka pojedinca, a prava s osnove rada jednaka bez obzira na oblik vlasništva. Pravo na obrazovanje, zdravlje i socijalnu sigurnost kao preduvjeti efikasnog rada ne mogu se tretirati kao roba ni biti podložni tržištu.

ZA DRŽAVU KAO PRAVEDNU ZAJEDNICU GRAĐANA koji je tvore, a koja mora počivati na promicanju moralnih i etičkih vrijednosti proizašlih iz djelovanja demokratskog antifašizma utemeljenih na načelima jednakosti, ravnopravnosti i poštivanju osobnih sloboda. Pritom su svjetonazor, spol, vjera, nacionalnost, razina obrazovanja, rasa, dob, spolna/ seksualna orijentacija, politička pripadnost te imovinski ili socijalni status faktori bez značaja za ostvarivanje društvenih prava pojedinca koji u očima države treba biti prepoznat jedino i isključivo kao građanin. Sukladno tome, nijedan oblik totalitarizma, rasizma, vjerskog ili drugog fundamentalizma ili bilo koji oblik društvenog organiziranja koji se protivi takvom načelu kao i načelu nenasilnog rješavanja nesuglasica ne može biti toleriran kao prihvatljivi dio zajednice.

ZA INKLUZIVNU DEMOKRACIJU koja uzima u obzir volju građana promicanjem ideje neposredne demokracije zajednica građana na svim razinama na kojima je to praktično izvedivo kao konačnu afirmaciju ideje samouprave pri čemu se kao jedan od osnovnih preduvjeta za to nameće organizacija racionalnog i funkcionalnog državnog aparata i institucija pod demokratskom kontrolom građana koji će funkcionirati ne samo kao efikasan način ostvarivanja svih građanskih prava, nego i kao potpora implementaciji ideje inkluzivne demokracije.

ZA FINANCIJSKU NEOVISNOST države i građana koji ju čine kroz pronalaženje mehanizama usmjerenih prema oslobađanju RH od dužničkog odnosa prema međunarodnim financijskim elementima kao i prema oslobađanju građana od nepravednih dužničkih odnosa. U svrhu toga nužno je sprečavanje privatizacije nacionalnih bogatstava RH te povrat svih do sada privatiziranih prirodnih resursa, provedba postupaka ispitivanja podrijetla imovine nad svim građanima RH bez izuzetaka, kao i pravedna preraspodjela društvenog bogatstva u korist rada te onemogućavanje eksploatacije rada temeljene na nekorektnim radnim odnosima.

ZA SEKULARIZAM kao temeljnu demokratsku vrijednost društvenog i uopće javnog života i državu u kojoj obrazovni sustav služi za razvoj i promicanje kritičke misli, znanstvenih načela, promišljanja etičkih principa, samosvjesnosti, solidarnosti i osobne odgovornosti. Država kao zajednica svih građana ne može podržavati povlašteni položaj nijedne skupine, pa tako ni pojedinih vjerskih zajednica te je stalna analiza i revizija odnosa i preuzetih obveza prema vjerskim zajednicama nužna kako bi se osigurala jednakost građana pred državom.

ZA ZDRAVO DRUŠTVO U ZDRAVOM OKOLIŠU. Prirodna bogatstva RH ne predstavljaju samo potencijalni izvor blagodati njezinih građana, nego i naslijeđe za koje smo odgovorni pred onima koji su nam ga omogućili i pred onima kojima ga trebamo predati. Održivi razvoj u kojem se životni standard građana ne podiže na štetu okoliša u kojem žive, nego ga unaprjeđuje za buduće generacije temeljna je vrijednost države kao i pravo na sretno djetinjstvo, ispunjen život i zadovoljnu starost čije je ispunjenje moguće jedino kroz prihvaćanje prava na besplatnu medicinsku skrb kao temeljno ljudsko pravo te intenzivni rad na zadovoljavanju potreba djece, mladih, osoba s posebnim potrebama, osobama treće životne dobi i svih ranjivih skupina društva.

ZA SIGURNOST GRAĐANA RH i onih koji se u njoj nalaze bez obzira na razlog boravka kroz izgradnju vlastitih volonterskih i profesionalnih snaga te suradnju s međunarodnim organizacijama koje na temelju izražavanja volje građana predstavljaju prihvatljive partnere u svrhu osiguranja mira, slobode i demokratskog poretka.

Članak 2.

(1) Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

(1) Naziv Stranke je: Hrvatski laburisti – Stranka rada. Sjedište Stranke je u Zagrebu. Adresu sjedišta utvrđuje Predsjedništvo. Promjenu sjedišta utvrđuje Nacionalno vijeće.

(2) Skraćeni naziv Stranke je: Laburisti.

Članak 4.

(1) Stranka djeluje u Republici Hrvatskoj.

(2) Stranka je otvorena za političku suradnju s drugim političkim strankama sličnih programskih i svjetonazorskih odrednica, s udrugama građana i pojedincima koji podupiru ciljeve Stranke.

(3) Stranka se može učlaniti ili udružiti u srodne domaće i međunarodne lijeve i progresivne organizacije i asocijacije te sudjelovati u njihovu radu odlukom Nacionalnog vijeća.

Članak 5.

(1) Stranka ima svoj pečat i znak. Pečat je četvrtastog oblika s tekstom „Hrvatski laburisti – Stranka rada – Zagreb”.

(2) Pečate također imaju županijske organizacije Stranke, a tekst na njemu glasi „Hrvatski laburisti – Stranka rada – naziv županijske organizacije”.

(3) Znak je tipografski u dvije boje: plavoj i narančastoj. Riječi „Hrvatski laburisti” u dva reda nalaze se iznad četverokuta i u plavoj su boji. Riječi „Stranka rada” smještene su u dva reda unutar četverokuta narančaste boje. Slova „A” u riječi „RADA” sadrže obrise strelice koja pokazuje smjer prema gore.

Članak 6.

(1) Stranku predstavljaju Predsjednik Stranke, potpredsjednici Stranke i Tajnik Stranke, a zastupa je Predsjednik Stranke.

(2) U slučaju privremene spriječenosti (do 60 dana) ili u slučaju dulje ili trajne spriječenosti, odnosno ostavke, Predsjednika do Izbornog sabora Stranke zamjenjuje potpredsjednik, koji je na Saboru Stranke izabran s više glasova delegata.

(3) U slučaju postojanja dva ili više potpredsjednika izabranih na Saboru Stranke s istim brojem glasova delegata, Predsjednika do Izbornog sabora Stranke potpredsjednici zamjenjuju redoslijedom koji je na prijedlog Predsjednika utvrdio Sabor Stranke.

(4) U slučaju trajne spriječenosti ili ostavke Predsjednika, Predsjedništvo Stranke dužno je sazvati Izvanredni izborni sabor Stranke u roku od 90 dana.

Članak 7.

(1) Rad Stranke je javan. Javnost se može isključiti iz rada pojedinih tijela kada se odlučuje o unutarstranačkim pitanjima.

 

ČLANSTVO

Članak 8.

(1) Članom Stranke može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske koji prihvaća Statut i Program Stranke.

(2) Članom Stranke postaje se potpisom pristupnice i upisom u Registar članova. Sastavni dio pristupnice je i izjava da ne postoje prepreke za članstvo definirane ovim Statutom.

(3) Odluku o primanju u članstvo donosi Izvršni odbor općinske/ gradske organizacije u kojem je potencijalni član prijavljen.

(4) Ako na određenom teritoriju nema ustrojstvenog oblika, član privremeno pripada najbližoj teritorijalnoj organizaciji.

(5) Kao datum učlanjenja smatrat će se datum Odluke iz stavka 3. ovog članka.

Članak 9.

(1) Članstvo u stranci može biti aktivno i pasivno.

(2) Pristupanjem Stranci član ima pasivan status.

(3)Prava i obveze kao i načini postizanja, odnosno gubitka aktivnog članstva definirat će se stranačkim pravilnicima.

Članak 10.

(1) Članom Stranke ne može postati građanin koji je član druge političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj.

(2) Član Stranke ne može biti nitko tko je osuđen za kaznena dijela korupcije, gospodarskoga kriminala, organiziranoga kriminala, djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv radnih odnosa i socijalnih osiguranja, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, kaznena djela spolnog zlostavljanja te iskorištavanja djeteta i obiteljskog nasilja, kao ni netko osuđivan, makar i prekršajno, za djela rasne, vjerske, rodne ili druge diskriminacije.

(3) Ako se protiv člana Stranke pokrene kazneni postupak za kaznena djela utvrđena ovim člankom, sva članska prava i obveze odlukom Predsjednika stavljaju se u mirovanje do završetka kaznenog postupka. U slučaju pravomoćne presude, člana se automatizmom briše iz Registra članova.

Članak 11.

(1) Član stranke ostvaruje prava u općinskoj/ gradskoj organizaciji kojoj pripada u skladu sa Statutom i pravilničkim odredbama vezanim uz prava članova Stranke.

(2) Obveza je člana redovito dolaziti na sastanke organizacija, odnosno tijela čiji je član, pridržavati se Statuta, Pravilnika i Etičkoga kodeksa.

(3) Članovi rad Stranke mogu pomagati dobrovoljnim prilozima, donacijama u novcu ili robi i uslugama u skladu s važećim propisima, no na temelju darovanog ne mogu ostvarivati dodatna ili posebna prava.

Članak 12.

(1) U mandatnom četverogodišnjem razdoblju obvezno se provodi revizija članstva po općinskim/ gradskim organizacijama, u skladu s propisanom procedurom.

(2) Predsjedništvo stranke može, na prijedlog Predsjednika, zatražiti reviziju članstva u pojedinom ustrojstvenom obliku i izvan roka navedenog u stavku 1. ovog članka, a posebno nakon loših izbornih rezultata i/ ili ozbiljno poremećenih odnosa unutar ustrojstvenog oblika, odnosno postojanja sumnje da evidencija članstva bitno odudara od stvarnog stanja.

(3) Postupak revizije članstva provodi se na temelju Pravilnika o postupku upisa članova i brisanja iz članstva.

Članak 13.

(1) Članstvo u Stranci prestaje:

  1. a) istupanjem iz članstva
    b) brisanjem iz evidencije članstva
    c) isključenjem iz članstva.

Članak 14.

(1) Istupanjem iz članstva prestaje članstvo u Stranci voljom člana putem pisane izjave koja ne mora biti obrazložena.

(2) Postupak istupanja moguće je pokrenuti i na temelju usmenog traženja Predsjednika općinske/ gradske organizacije u kojem član koji istupa uživa svoja prava, pri čemu mora biti provedena procedura provjere definirana Pravilnikom o članstvu.

(3) Na temelju pisanog zahtjeva člana koji je istupio Središnji ured izdaje Potvrdu o istupanju iz članstva.

Članak 15.

(1) Brisanje iz evidencije članstva provodi se u sljedećim okolnostima:

  1. a) ako je pri učlanjenju u Stranku član dao netočne ili neistinite podatke
    b) ako član Stranke pristupi drugoj političkoj stranci u Republici Hrvatskoj
    c) ako član Stranke bude kandidat na bilo kojoj drugoj listi bez suglasnosti Predsjedništva Stranke
    d) smrću člana Stranke.

Članak 16.

(1) Isključenje iz članstva, kao stegovna mjera, izriče se za teške i najteže povrede obveza, kako su definirane Etičkim kodeksom Suda časti.

(2) Prijedlog za pokretanje postupka za isključenje iz stranke podnosi se Sudu časti.

 

UNUTARNJA ORGANIZACIJA STRANKE

Članak 17.

(1) Stranka se osniva na teritorijalnom načelu, slijedeći teritorijalni ustroj Republike Hrvatske.

(2) Temeljni ustrojstveni oblici su općinske, gradske i županijske organizacije.

(3) Općinska organizacija osniva se za područje općine, gradska organizacija osniva se za područje grada, a županijska organizacija osniva se za područje županije.

(4) Gradska organizacija Grada Zagreba po ustroju, pravima i obvezama izjednačena je sa županijskim organizacijama.

(5) Uvjeti i način osnivanja temeljnih ustrojstvenih oblika te njihov način rada reguliraju se Pravilnikom o ustroju Stranke.

(6) Nacionalno vijeće Stranke može, na prijedlog Predsjedništva, organizirati i druge ustrojstvene oblike u skladu s odredbama Pravilnika o ustroju Stranke.

Članak 18.

(1) Središnja tijela Stranke su:

  1. Sabor
  2. Nacionalno vijeće
  3. Predsjedništvo
  4. Predsjednik
  5. Tajnik
  6. Sud časti
  7. Nadzorni odbor
  8. Statutarna komisija.

(2) Sazivanje sjednica svih središnjih tijela Stranke provodi se elektroničkom poštom.

(3) Dokumenti o kojima se vodi javna rasprava u Stranci kao i prijedlozi akata i odluka za sjednice svih središnjih tijela Stranke objavljuju se na internetskim stranicama Stranke i time se smatra da su dostavljeni svim članovima Stranke, članovima središnjih tijela, županijskim i općinskim/ gradskim organizacijama.

(4) Nakon što ih usvoje nadležna tijela, svi dokumenti objavljuju se na internetskim stranicama Stranke i time se smatra da su dostavljeni svim tijelima, članovima i ustrojstvenim oblicima Stranke.

(5) Profesionalna zapošljavanja u Stranci reguliraju se posebnim pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće.

 

SABOR STRANKE

Članak 19.

(1) Sabor Stranke najviše je programsko, statutarno i izborno tijelo Stranke.

(2) Sabor čine:

  1. delegati općinskih/ gradskih organizacija
  2. članovi Nacionalnog vijeća
  3. zastupnici u Hrvatskom saboru
  4. zastupnici u Europskom parlamentu.

Članak 20.

(1) Postupak izbora delegata za Sabor Stranke i kriteriji izbora utvrđuju se Pravilnikom o ustroju Stranke.

Članak 21.

(1) Sabor se saziva u redovnom i izvanrednom zasjedanju.

(2) Redovno zasjedanje Sabora održava se svake četvrte godine, a najkasnije 180 dana nakon parlamentarnih izbora. Taj sabor je Izborni sabor na kojem se biraju središnja tijela Stranke i/ ili usvajaju programski dokumenti.

(3) Redovno zasjedanje Sabora saziva Predsjedništvo.

(4) Ako Predsjedništvo ne sazove Sabor u utvrđenom roku, Nacionalno vijeće će sazvati redovno zasjedanje Sabora najkasnije u roku od 30 dana.

(5) Izvanredno zasjedanje Sabora saziva Predsjednik Stranke, samostalno ili odlukom Predsjedništva.

(6) Izvanredno zasjedanje Sabora može sazvati i Nacionalno vijeće Stranke ako se za to izjasne dvije trećine njegovih članova, a može se sazvati i na pisani zahtjev više od polovice županijskih organizacija Stranke, koje o tome odlučuju na svojim skupštinama.

(7) Na zasjedanju Izvanrednog sabora Stranke razmatraju se pitanja zbog kojih je Sabor sazvan.

Članak 22.

(1) Sazivatelj je dužan sazvati Sabor Stranke najmanje 30 dana prije njegova održavanja i uz odluku o sazivanju priložiti prijedlog dnevnog reda.

Članak 23.

(1) Predsjednik Stranke predsjeda sjednicom Sabora do izbora radnog predsjedništva, a u skladu s Poslovnikom koji donosi Sabor.

(2) Odluke Sabora Stranke smatraju se pravovaljanima ako u njegovu radu sudjeluje više od 50 posto izabranih delegata općinskih/ gradskih organizacija i delegata po funkciji iz članka 19. stavka 2. ovog Statuta.

(3) Odluke Sabora pravovaljane su ako su izglasane (javno ili tajno) natpolovičnom većinom nazočnih članova osim izbora utvrđenih u članku 55. stavku 2. ovog Statuta.

(4) Način izbora dužnosnika i članova središnjih tijela Stranke i pravovaljanost njihovih izbora utvrđuje se Pravilnikom o ustroju Stranke.

(5) Izabranim dužnosnicima, članovima središnjih tijela i ustrojstvenih oblika, osim Sabora, redovni mandat traje četiri godine.

(6) Mandat izabranih delegata Sabora traje do kraja kalendarske godine u kojoj su izabrani.

(7) Ako izabranom delegatu Sabora Stranke prestane članstvo u Stranci iz bilo kojeg razloga, općinska/ gradska organizacija koja ga je izabrala po istom će postupku izabrati zamjenskog delegata.

Članak 24.

(1) Sabor Stranke:

a) utvrđuje temeljna načela politike Stranke

b) usvaja program Stranke

c) donosi Statut Stranke te izmjene i dopune Statuta

d) razmatra i usvaja Izvješće o radu Predsjednika Stranke, Nacionalnog vijeća i Nadzornog odbora

e) bira i opoziva:

  • Predsjednika Stranke – na prijedlog Nacionalnog vijeća
  • tri potpredsjednika Stranke – na prijedlog Nacionalnog vijeća
  • članove Nacionalnog vijeća – na prijedlog županijskih organizacija i
  • Nadzorni odbor, Sud časti i Statutarnu komisiju – na prijedlog županijskih organizacija.

f) donosi zaključke, deklaracije ili rezolucije o svim bitnim pitanjima koja se tiču života i rada Stranke, društvenih, političkih, socijalnih i gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

g) donosi odluke o udruživanju s drugim strankama i/ ili asocijacijama stranaka

h) donosi odluku o prestanku rada Stranke.

Članak 25.

Sabor može prenijeti sljedeće ovlasti iz svoje nadležnosti na Nacionalno vijeće:

  • donošenje programskih dokumenata za pojedina područjaraz
  • rješenja i imenovanja članova središnjih tijela u slučajevima prestanka članstva u tom tijelu u roku od 60 dana od dana prestanka članstva.

 

NACIONALNO VIJEĆE STRANKE

Članak 26.

(1) Nacionalno vijeće je najviše tijelo Stranke između dvaju zasjedanja Sabora.

(2) Nacionalno vijeće koordinira rad Stranke i samostalno odlučuje u okviru politike utvrđene na Saboru, a u skladu s programom i Statutom.

(3) Nacionalno vijeće čine:

  1. Predsjednik Stranke
  2. tri potpredsjednika Stranke
  3. Tajnik Stranke
  4. članovi Predsjedništva
  5. saborski zastupnici
  6. predsjednici županijskih organizacija
  7. trideset (30) članova koje bira Sabor
  8. predsjednici Središnjih interesnih organizacija.

(4) Nacionalno vijeće donosi kriterije za zapošljavanje svih osoba u Stranci.

Članak 27.

(1) Redovni mandat Nacionalnog vijeća Stranke traje četiri godine.

(2) Konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća mora se sazvati u roku od 30 dana nakon održanog Izbornog sabora, a saziva je Predsjednik Stranke.

(3) Na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća bira se predsjednik i dva zamjenika.

(4) Sjednice Nacionalnog vijeća održavaju se po potrebi, a najmanje četiri puta na godinu.

(5) Nacionalno vijeće usvaja:

  1. Pravilnik o financijsko-materijalnom poslovanju – na prijedlog Nadzornog odbora
  2. Pravilnik o ustroju Stranke – na prijedlog Predsjedništva
  3. Etički kodeks – na prijedlog Suda časti
  4. Pravilnik o radu interesnih organizacija – na prijedlog Predsjedništva.

(6) Nacionalno vijeće donosi odluke o predizbornim i postizbornim koalicijama s drugim strankama na razini Republike Hrvatske.

(7) Nacionalno vijeće na prijedlog Predsjedništva Saboru Stranke predlaže kandidate za izbor Predsjednika i potpredsjednika Stranke.

(8) Nacionalno vijeće na prijedlog Predsjednika potvrđuje i opoziva Tajnika Stranke.

(9) Nacionalno vijeće donosi odluku o ulasku Stranke u koaliciju stranaka radi formiranja parlamentarne većine u Hrvatskom saboru i to dvotrećinskom većinom glasova svih članova Vijeća.

(10) Nacionalno vijeće tajnim glasovanjem bira i opoziva 3 (tri) člana Predsjedništva na prijedlog Predsjednika Stranke.

(11) Za prijedlog opoziva člana Predsjedništva kojeg je biralo Nacionalno vijeće potrebna je suglasnost najmanje 20 posto članova Nacionalnog vijeća.

Članak 28.

(1) Nacionalno vijeće ima pravo zatražiti uvid u rad i odluke svih tijela i ustrojstvenih oblika Stranke osim Sabora, Nadzornog odbora, Statutarne komisije i Suda časti.

(2) Nacionalno vijeće Stranke može poništiti određenu odluku tijela iz stavka 1. ovog članka ako ocijeni da je protivna odlukama Nacionalnog vijeća i Sabora ili programu Stranke.

(3) Nacionalno vijeće može Statutarnoj komisiji predložiti poništenje odluka o izboru ili imenovanju svih tijela Stranke, osim onih koje su u nadležnosti Sabora. Protiv suspenzivnih odluka Nacionalnog vijeća Stranke tijela na koje se te odluke odnose nemaju pravo žalbe.

(4) Nacionalno vijeće radi u skladu s Poslovnikom koji donosi na svojoj prvoj sjednici, a odluke su pravovaljane ako sjednici nazoči natpolovičan broj ukupnog članstva te se za njih izjasni natpolovična većina nazočnih članova, osim ako je Statutom ili Poslovnikom predviđena druga većina za donošenje pravovaljanih odluka.

(5) U slučaju neopravdanog nedolaska na tri uzastopne sjednice, Nacionalno je vijeće ovlašteno zatražiti smjenu člana. Zamjena člana Nacionalnog vijeća obavlja se na način da Izvršni odbor županijske organizacije iz koje je smijenjeni član predloži novog člana, a članovi Nacionalnog vijeća potvrđuju izbor javnim glasovanjem.

 

PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI STRANKE

Članak 29.

(1) Predsjednik, odnosno potpredsjednici Stranke predstavljaju Stranku, a zastupa je Predsjednik te odgovara za njezin rad.

(2) Predsjednik Stranke:

  1. brine se o provođenju odluka i zaključaka Sabora, Nacionalnog vijeća i Predsjedništva
  2. najodgovorniji je za promidžbu i ugled Stranke
  3. predlaže Predsjedništvu, a ono Nacionalnom vijeću, izbor i opoziv te potvrdu izbora, odnosno imenovanja članova tijela Stranke, a prema odredbama ovog Statuta i Pravilnika
  4. predlaže Nacionalnom vijeću odluku o raspuštanju ustrojstvenih oblika Stranke, a Predsjedništvu imenovanje povjerenika Stranke
  5. donosi odluku o suspenziji predsjednika ustrojstvenih oblika Stranke i o tome odmah izvješćuje Statutarnu komisiju i Sud časti
  6. donosi odluku o suspenziji člana Stranke u slučaju:
    • kandidiranja na izborima kao kandidat druge stranke ili neovisnom kandidaturom, na temelju javno objavljene kandidature samog člana ili na temelju objave službene kandidature od strane nadležnog izbornog povjerenstva
    • danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti i o tome odmah izvješćuje Statutarnu komisiju i Sud časti.

Članak 30.

(1) Predsjednik Stranke dužan je, na prijedlog središnjih ili županijskih tijela Stranke (ili na vlastiti poticaj), pokrenuti stegovni postupak pred Sudom časti protiv svakog člana Stranke ako postoji osnovana sumnja o njegovu djelovanju suprotnom Statutu, Etičkom kodeksu ili programu Stranke. Odbijanje pokretanja stegovnog postupka Predsjednik će pisano obrazložiti predlagatelju.

(2) Predsjednik Stranke zabranit će upis u Registar članova svakoga kandidata za člana ako ima saznanje da postoje prepreke za članstvo u Stranci utvrđene u članku 10. stavku 2. ovog Statuta i o tome odmah izvijestiti Statutarnu komisiju.

(3) Predsjednik može donijeti odluku o suspenziji člana Stranke i istodobno je u tom slučaju obvezan podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka Sudu časti.

Članak 31.

(1) Potpredsjednici Stranke predstavljaju Stranku u javnosti, samostalno ili po nalogu Predsjednika, te pomažu Predsjedniku u radu.

(2) Odlukom Predsjedništva Stranke pojedini članovi Predsjedništva mogu se zadužiti za vođenje određenih segmenata rada Stranke, npr. financija, organizacije, razvoja programskih načela, suradnju s inozemnim organizacijama i strankama i slično.

PREDSJEDNIŠTVO

Članak 32.

(1) Predsjedništvo Stranke središnje je stranačko tijelo koje provodi odluke Sabora i zaključke Nacionalnog vijeća te rješava sve bitne tekuće političke i organizacijske poslove Stranke. Članovi Predsjedništva najodgovorniji su za ustroj, politike i promidžbu Stranke.

(2) Predsjedništvo Stranke čine:

  1. Predsjednik Stranke
  2. potpredsjednici Stranke;
  3. predsjednik Nacionalnog vijeća
  4. Tajnik Stranke
  5. tri (3) člana.

(3) Predsjedništvo Stranke raspisuje kandidacijski postupak za izbor svih funkcija i članova tijela Stranke koji se biraju na Saboru Stranke. Nakon završenoga kandidacijskog postupka, liste kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću.

(4) Odluke Predsjedništva donose se većinom glasova ukupnog broja nazočnih članova.

Članak 33.

(1) Predsjedništvo Stranke sastaje se po potrebi, a najmanje jedanput u 60 dana. Sjednice Predsjedništva u pravilu saziva i njima predsjedava Predsjednik Stranke, a u slučaju spriječenosti Predsjednika, sjednicu saziva i njome predsjedava jedan od potpredsjednika kojeg za tu priliku odredi Predsjednik.

(2) U slučaju neopravdanog izostanka na trima uzastopnim sjednicama, Predsjedništvo je ovlašteno i dužno zatražiti smjenu člana. Zamjena se provodi na isti način na koji se biraju članovi Predsjedništva na Nacionalnom vijeću.

Članak 34.

(1) Predsjedništvo može osnovati i prema potrebi opozvati stručne ili radne odbore te Savjet, kao svoja pomoćna i savjetodavna tijela.

(2) Članovi odbora i Savjeta su članovi Stranke.

(3) Iznimno, član odbora ili Savjeta može biti i osoba koja nije član Stranke, uz uvjet da nije član druge stranke. Odbori i Savjet za svoj rad odgovaraju i podnose izvještaj Predsjedništvu.

(4) Predsjedništvo donosi odluku o osnivanju interesnih oblika organiziranja.

Članak 35.

Predsjedništvo radi po Poslovniku koji samo donosi na svojoj prvoj sjednici, a o administrativno-stručnim poslovima Predsjedništva brine se Središnji ured Stranke.

TAJNIK STRANKE

Članak 36.

(1)Tajnik Stranke brine se o tehničkom formuliranju i predstavljanju politika Stranke u javnosti i među članstvom te organizacijskim jedinicama Stranke te predstavlja Stranku u javnosti.

(2) Aktivnosti iz st. 1. ovog članka Tajnik radi isključivo sukladno i na temelju naloga ili pisane punomoći Predsjednika Stranke.

(3) Organizacijske jedinice Stranke dužne su na svoje sastanke pozivati i Tajnika Stranke.

(4) Tajnik Stranke koordinira nastupe čelnika Stranke u javnosti.

(5) Tajnik stranke obavlja ostale zadaće u skladu s pravilničkim odredbama.

 

VODITELJ SREDIŠNJEG UREDA

Članak 37.

(1) U Stranci djeluje Središnji ured Stranke čiji se ustroj i zadaće uređuju Pravilnikom o radu Središnjeg ureda koji donosi Predsjedništvo.

(2) Središnji ured vodi Registar članova.

NADZORNI ODBOR

Članak 38.

(1) Nadzorni odbor ima sedam članova koje bira i opoziva Sabor Stranke, a koji nadzire materijalno i financijsko poslovanje svih dijelova i tijela Stranke.

(2) Na konstituirajućoj sjednici, koju saziva Predsjednik Stranke, članovi Odbora biraju predsjednika Odbora iz redova članova. Administrativnu i stručnu pomoć Nadzornom odboru pruža Središnji ured Stranke.

(3) Način rada i odlučivanja Nadzornog odbora utvrđuje se Pravilnikom o financijsko-materijalnom poslovanju Stranke.

(4) Nadzorni odbor za svoj rad odgovara Saboru Stranke.

Članak 39.

(1) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela Stranke.

(2) U slučaju prijevremenog prestanka mandata člana Nadzornog odbora, Predsjednik Nadzornog odbora ima pravo kooptiranja do 40 % članova. Uvjeti za konstatiranje prestanka mandata člana Nadzornog odbora kao i uvjeti koje kooptirani član mora ispunjavati definiraju se Pravilnikom o financijsko-materijalnom poslovanju Stranke.

 

SUD ČASTI

Članak 40.

(1) Sud časti ima sedam članova čiji se izbor i opoziv provodi na Saboru Stranke.

(2) Sud časti je mjerodavan za donošenje odluka u stegovnim postupcima, postupcima suspenzija i postupku zabrane upisa u Registar članova Stranke.

(3) Članove Suda časti bira Sabor Stranke na mandat od četiri godine.

(4) Članovi Suda časti ne mogu biti članovi drugih tijela Stranke.

(5) Na svojoj prvoj sjednici, koju saziva Predsjednik Stranke, članovi Suda časti između sebe biraju predsjednika. Administrativnu i stručnu pomoć Sudu časti pruža Središnji ured Stranke.

(6) Način rada i odlučivanja Suda časti utvrđuje se Etičkim kodeksom koji na prijedlog Suda časti usvaja Nacionalno vijeće.

(7) U odlukama iz članka 16. stavka 1. točke b) i c) te članka 31. stavka 2. za meritum stvari nadležan je Sud časti, sukladno Etičkom kodeksu.

 

STATUTARNA KOMISIJA

Članak 41.

(1) Statutarna komisija ima sedam članova čiji se izbor i opoziv provodi na Saboru Stranke.

(2) Konstituirajuću sjednicu Statutarne komisije saziva Predsjednik Stranke te na njoj članovi iz svojih redova biraju predsjednika. Administrativnu i stručnu pomoć Statutarnoj komisiji pruža Središnji ured Stranke.

(3) Način rada i odlučivanja Statutarne komisije utvrđuje se Poslovnikom Statutarne komisije.

Članak 42.

(1) Statutarna komisija nadležna je za kontrolu statutarnosti svih odluka svih tijela Stranke.

(2) Ako u postupku nadzora Statutarna komisija utvrdi da je pojedina odluka tijela Stranke nestatutarna, o tome donosi obrazloženu odluku kojom utvrđuje rok u kojemu tijelo koje je odluku donijelo mora provesti usklađivanje sa Statutom ili spornu odluku staviti izvan snage.

(3) Ako tijelo čiju je odluku Statutarna komisija proglasila nestatutarnom u danom roku ne provede usklađivanje ili je ne stavi izvan snage, Statutarna će komisija poništiti odluku.

(4) Ako bi sporna odluka mogla nanijeti Stranci materijalnu ili financijsku štetu ili narušiti ugled Stranke, Statutarna komisija će svojom odlukom poništiti odluku bez roka za usklađivanje.

Članak 43.

(1) U postupcima iz članka 16. stavka 1. točke c) te članka 31. stavka 2. Statutarna komisija ovlaštena je kontrolirati postupak donošenja odluka sukladno Statutu i pravilnicima Stranke i svoje mišljenje dostavlja Sudu časti.

lanak 44.

(1) U žalbenim postupcima na odluke iz članka 16. stavka 1. točke c) i članka 31. stavka 3. odlučujuća je odluka Suda časti.

 

OPĆINSKE, GRADSKE I ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE STRANKE

Članak 45.

(1) Nazivi županijskih organizacija Stranke su: Županijska organizacija Hrvatskih laburista – Stranke rada i ime županije.

(2) Županijska organizacija se može osnovati ako na području koje obuhvaća djeluju najmanje tri (3) ustrojstvena oblika niže razine. Ako zbog bilo kojeg razloga broj ustrojstvenih oblika u nekoj županijskoj organizaciji padne na manje od 3 (tri), a u roku od 3 (tri) mjeseca ne osnuju se nove općinske/gradske organizacije i ispuni gornji uvjet, županijska se organizacija smatra raspuštenom. Predsjedništvo je dužno imenovati povjerenika u roku od 30 dana koji ne smije biti dosadašnji predsjednik županijske organizacije, a ponovni postupak organiziranja može početi kad se uvjet broja ustrojstvenih oblika u njoj ostvari.

(3) Tijela županijske organizacije su:

  1. Skupština
  2. Izvršni odbor
  3. Predsjednik

(4) Skupštinu čine svi članovi u županijskom organizacijama veličine do 100 članova. Odluke Skupštine pravovaljane su ako je nazočno više od 25 posto članova županijske organizacije.

(5) U županijskim organizacijama s više od 100 članova Skupštinu čine delegati općinskih/ gradskih organizacija tako da se na svakih 10 započetih članova bira po jedan delegat. Odluke Skupštine pravovaljane su ako je nazočno više od 50 posto delegata.

(6) Skupština bira predsjednika županijske organizacije, a uz predsjednika Izvršni odbor čine tajnik županijske organizacije, predsjednici općinskih/ gradskih organizacija te predsjednici interesnih organizacija na razini županijske organizacije.

(7) Izvršni odbor županijske organizacije na prijedlog Predsjednika županijske organizacije potvrđuje i razrješava Tajnika županijske organizacije.

(8) Općinske/ gradske organizacije s više od 100 članova na svakih novih započetih 100 članova predlažu još jednog člana Izvršnog odbora županijske organizacije.

(9) Način rada i izbora u županijskim organizacijama utvrđuje se Pravilnikom o ustroju Stranke.

(10) Izvršni odbor županijske organizacije može donijeti Poslovnik o radu Izvršnog odbora.

Članak 46.

(1) Općinske i gradske organizacije Stranke osnivaju se za područje općine ili grada.

(2) Nazivi općinskih/ gradskih organizacija su: Općinska organizacija Hrvatskih laburista – Stranke rada, ime općine, odnosno Gradska organizacija Hrvatskih laburista – Stranke rada, ime Grada.

(3) Općinska/ gradska organizacija se može osnovati ako na području općine ili grada ima najmanje 10 (deset) članova. Ako zbog bilo kojeg razloga broj članova u nekoj općinskoj/ gradskoj organizaciji padne na manje od 10 (deset), organizacija se smatra raspuštenim. Predsjednik županijske organizacije ili županijski povjerenik ili Predsjedništvo dužni su pokrenuti postupak imenovanja povjerenika općinske/ gradske organizacije u roku od 30 dana, a ponovni postupak organiziranja može početi kad se uvjet broja članova u njemu ostvari.

(4) Tijela općinske/ gradske organizacije su:

  1. Skupština
  2. Izvršni odbor
  3. Predsjednik

(5) U općinskim/ gradskim organizacijama, odluke Skupštine su pravovaljane ako je nazočno više od 25 posto članova, ali ne manje od 10 (deset) članova.

(6) Skupština bira Izvršni odbor i predsjednika općinske/ gradske organizacije.

(7) Izvršni odbor općinske/ gradske organizacije na prijedlog Predsjednika općinske/ gradske organizacije potvrđuje i razrješava Tajnika općinske/ gradske organizacije. Tajnik općinske/ gradske organizacije član je Izvršnog odbora općinske/ gradske organizacije.

(8) Način rada i izbora u općinskim/ gradskim organizacijama utvrđuje se Pravilnikom o ustroju Stranke.

(9) Izvršni odbor općinske/ gradske organizacije može donijeti Poslovnik o radu Izvršnog odbora.

Članak 47.

(1) Nazivi ustrojstvenih oblika na području Grada Zagreba su:

a) za područje Grada Zagreba: Gradska organizacija Hrvatskih laburista – Stranke rada, Grad Zagreb

b) za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Ogranak Hrvatskih laburista – Stranke rada, naziv gradske četvrti.

Članak 48.

(1) Županijske, gradske i općinske organizacije Stranke nemaju status pravnih osoba.

 

POVJERENIK

Članak 49.

(1) Ako na nekom području nije organizirana županijska organizacija, a okolnosti ukazuju na potrebu za time, Predsjedništvo Stranke imenovat će za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo po predviđenom postupku za uspostavu buduće županijske organizacije ili njezinu obnovu.

(2) Rok za osnivanje županijske organizacije je šest mjeseci od dana imenovanja povjerenika, a istekom tog roka pokreće se postupak imenovanja novog povjerenika ili Predsjedništvo izravno provodi osnivanje županijske organizacije Stranke.

Članak 50.

(1) Ako na nekom području nije organizirana općinska/ gradska organizacija, a okolnosti ukazuju na potrebu za time, Predsjedništvo Stranke imenovat će, na prijedlog predsjednika županijske organizacije, povjerenika ili Predsjednika Stranke, za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo prema predviđenom postupku za uspostavu buduće općinske/ gradske organizacije ili njezinu obnovu.

(2) Rok za osnivanje općinske/ gradske organizacije je četiri mjeseca od dana imenovanja povjerenika, a istekom tog roka pokreće se postupak imenovanja novog povjerenika ili Predsjedništvo izravno provodi osnivanje općinske/ gradske organizacije Stranke.

Članak 51.

(1) Povjerenik ima ovlasti, prava, obveze i dužnosti kao i Izvršni odbor općinske/ gradske organizacije, odnosno županijske organizacije. Nakon osnivanja općinske/ gradske organizacije, odnosno županijske organizacije, ovlasti povjerenika prestaju.

 

INTERESNI OBLICI ORGANIZIRANJA

Članak 52.

(1) Unutar Stranke mogu se ustrojiti zasebni interesni oblici organiziranja.

(2) Način osnivanja te ustroj i ovlasti interesnih oblika organiziranja definira se Pravilnikom o unutarnjem ustroju Stranke

 

IZBORI, KANDIDIRANJE I OPOZIV

Članak 53.

(1) Svi izbori za članove tijela Stranke su tajni.

(2) Za pravovaljani izbor kandidati za dužnosnike i članove središnjih tijela moraju dobiti većinu glasova ukupnog broja članova tijela koje provodi izbor. Za pravovaljani izbor tijela ustrojstvenih oblika kandidati moraju dobiti većinu glasova nazočnih.

(3) Ako se u prvom krugu ne izvrši izbor prema stavku 2. ovog članka, u drugom krugu izabran je onaj kandidat koji je dobio najviše glasova pod uvjetom da to nije manje od 1/4 od broja članova tijela koje je izbor provelo.

(4) Način kandidiranja i postupak biranja članova tijela Stranke koji nije utvrđen ovim Statutom utvrđuje se Pravilnikom o ustroju Stranke.

(5) Svaki član Stranke može se pod istim uvjetima kandidirati za sva središnja tijela Stranke, pod uvjetom da pribavi pisane podrške najmanje 3 (tri) izvršna odbora županijske organizacije Stranke i dostavi ih, zajedno sa svojim životopisom, najkasnije 3 (tri) tjedna prije održavanja Sabora.

(6) Kandidat za Predsjednika Stranke mora biti član Stranke najmanje godinu dana prije kandidiranja.

(7) Svaki se član Stranke može kandidirati samo za jednu funkciju.

NOMINIRANJE KANDIDATA ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA

Članak 54.

(1) Kandidate za predstavnička tijela na svim razinama u Republici Hrvatskoj i Europskom parlamentu nominiraju:

  1. za predsjednika Republike, zastupnike u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu – Nacionalno vijeće na prijedlog Predsjedništva
  2. za vijećnike u općinskim i gradskim vijećima/ Skupštini Grada Zagreba – Izvršni odbor općinske/gradske organizacije
  3. za vijećnike u županijskim skupštinama – Izvršni odbor županijske organizacije
  4. za kandidate za načelnike i gradonačelnike – Skupština općinske/ gradske organizacije uz prethodno mišljenje Predsjedništva Stranke
  5. za kandidate za župane – Skupština županijske organizacije uz prethodno mišljenje Predsjedništva Stranke
  6. za kandidate za tijela mjesne samouprave – Izvršni odbor općinske/ gradske organizacije, odnosno županijske organizacije
  7. prije donošenja Odluke o izbornim koaliranjima na izborima za predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave, organizacija mora pribaviti kako slijedi:
    1. na razini mjesnih odbora: mišljenje Izvršnog odbora općinske/ gradske organizacije, odnosno ogranka gradske četvrti na području Grada Zagreba
    2. na razini gradova i općina te gradskih četvrti Grada Zagreba: mišljenje Izvršnog odbora županijske organizacije, odnosno Izvršnog odbora Gradske organizacije Grada Zagreba te mišljenje Predsjedništva Stranke
    3. na razini županija i Grada Zagreba: suglasnost Predsjedništva Stranke.
  8. uz ispunjenje uvjeta iz točke g) pravo potpisivanja koalicijskih sporazuma u gore navedenim slučajevima imaju:
    1. na razini mjesnih odbora: predsjednik općinske/ gradske organizacije, odnosno predsjednik ogranka gradske četvrti na području Grada Zagreba
    2. na razini gradova i općina te gradskih četvrti Grada Zagreba: predsjednik županijske organizacije, odnosno predsjednik Gradske organizacije Grada Zagreba
    3. na razini županija i Grada Zagreba: Predsjednik Stranke.
  9. ovlašteni potpisnici iz točke h) mogu putem punomoći ovlasti za potpisivanje prenijeti na predsjednike nižeg ustrojstvenog oblika
  10. eventualne primjedbe na liste kandidata, odnosno na prijedloge kandidata proizašle iz postupaka definiranih ovim člankom tijela koja imenuju kandidate dužna su razmotriti i obrazloženo na njih odgovoriti. U slučaju nemogućnosti pronalaženja usuglašenog rješenja, odluke o listama kandidata donosi Skupština općinske, gradske ili županijske organizacije dvotrećinskom većinom.

 

STATUT I DRUGI STRANAČKI AKTI

Članak 55.

(1) Statut je najviši normativni akt kojim se uređuje unutarnji ustroj i upravljanje u Stranci. Detaljniji unutarnji ustroj utvrđuje se Pravilnikom o ustroju.

(2) Statut se donosi u postupku propisanom ovim Statutom.

Članak 56.

(1) Postupak donošenja Statuta te njegovih izmjena i dopuna mogu pokrenuti članovi i/ ili tijela Stranke.

(2) Prijedlozi u smislu stavka 1. ovog članka dostavljaju se Nacionalnom vijeću.

Članak 57.

(1) O nacrtu Statuta, odnosno nacrtima izmjena i/ ili dopuna Statuta, organizira se javna rasprava u ustrojstvenim oblicima Stranke, koja traje 30 (trideset) dana.

(2) Primjedbe i prijedlozi iz javne rasprave dostavljaju se Nacionalnom vijeću, koje utvrđuje prijedlog Statuta.

(3) Statut i izmjene i/ ili dopune Statuta donosi Sabor Stranke.

Članak 58.

(1) Ovaj Statut tumači Sabor Stranke, a između dvaju zasjedanja Sabora, Statutarna komisija.

MATERIJALNO I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Članak 59.

(1) Stranka je neprofitna organizacija.

(2) Stranka može ostvarivati prihode:

  1. od priloga
  2. od članarina
  3. od donacija
  4. od tvrtki i zadruga u vlasništvu Stranke
  5. sredstvima dobivenim od organizacija koje podupiru rad i djelovanje Stranke, sukladno zakonskim propisima
  6. iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave;
  7. iz drugih izvora, sukladno zakonskim i podzakonskim propisima o financiranju političkih stranaka te odredbama stranačkih Pravilnika.

(3) Financijsko poslovanje vodi se putem žiro-računa Stranke.

Članak 60.

(1) Iznos, način i uvjeti plaćanja članarine propisuju se Pravilnikom o financijsko-materijalnom poslovanju Stranke.

Članak 61.

(1) Svi prihodi i rashodi utvrđuju se financijskim planom koji se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen, a donosi ga Nacionalno vijeće na prijedlog Predsjednika Stranke.

(2) Nakon završetka godine za koju je donesen financijski plan, Nacionalno vijeće utvrđuje završni račun i izvješće na temelju završnog računa i izvješća što ga podnosi Tajnik Stranke.

(3) Način financijsko-materijalnog poslovanja Stranke utvrđuje se Pravilnikom o financijsko-materijalnom poslovanju koji usvaja Nacionalno vijeće na prijedlog Nadzornog odbora.

Članak 62.

(1) Stranka prestaje postojati:

  1. odlukom tijela državne vlasti
  2. odlukom Sabora Stranke, koja je pravomoćna ako je donese najmanje dvije trećine ukupnog broja članova Sabora
  3. spajanjem ili pripajanjem s drugom političkom strankom.

(2) Za spajanje ili pripajanje nekoj drugoj političkoj stranci potrebna je odluka najmanje dvije trećine ukupnog broja članova Sabora.

(3) U slučaju prestanka rada Stranke sva imovina Stranke pripada pravnim osobama koje se bave humanitarnim radom, a koje odredi Sabor Stranke.

 

POSLOVNA TAJNA

Članak 63.

(1) Poslovnom tajnom smatraju se:

  1. podaci iz Registara članova Stranke sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka
  2. isprave i osobni podaci o članovima Stranke te dokumentacija o njihovu političkom djelovanju, osim onih isprava, podataka i dokumentacije za čiju je objavu Predsjedništvo dalo odobrenje uz prethodni pristanak člana
  3. isprave i podaci naznačeni kao službena ili poslovna tajna od strane drugih pravnih osoba
  4. isprave, podaci i dokumentacija koje Stranka ima o drugim osobama ili institucijama s kojima surađuje, osim onih za čiju je objavu Predsjedništvo dalo prethodno odobrenje
  5. druge isprave i podaci vezani uz rad i političko djelovanje Stranke čije bi priopćavanje bilo protivno interesima Hrvatskih laburista – Stranke rada i uspješnom obavljanju službenih poslova, o čemu odlučuje Predsjedništvo.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

(1) Nadležna stranačka tijela će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta uskladiti postojeće pravilničke odredbe s ovim Statutom.

Članak 65.

(1) Skupštine županijskih, odnosno općinskih/ gradskih organizacija će u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta provesti procedure promjene naziva ustrojstvenog oblika.

(2) Do dovršetka postupaka iz st. 1. ovog članka ustrojstveni oblici mogu koristiti svoje dosadašnje nazive Ogranak, odnosno Podružnica.

(3) Promidžbeni materijali koji sadržavaju stare nazive ustrojstvenih oblika Stranke, a pribavljeni su prije stupanja na snagu ovog Statuta, mogu se koristiti i nakon njegova donošenja.

(4) Promidžbeni materijali nabavljeni od dana stupanja na snagu ovog Statuta moraju sadržavati nove nazive i obilježja ustrojstvenih oblika definiranih Statutom.

(5) Organizacijsko usklađivanje Stranke i njezinih ustrojstvenih oblika s ovim Statutom obavit će se na redovnim Skupštinama te prvom redovnom Saboru. Novi ustrojstveni oblici koji se konstituiraju ili oni koji održavaju izvanredne skupštine organiziraju se prema odredbama ovog Statuta.

Članak 66.

(1) Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

(2) Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje vrijediti Statut Stranke usvojen na 3. redovnom Saboru 20. ožujka 2016. godine.

Predsjednik
David Bregovac

 

O Laburistima – Laburisti Hrvatske

O Laburistima

Želite li i Vi Hrvatsku u kojoj vlada poštenje, u kojoj se cijeni rad i znanje, u kojoj je kriminal i korupcija doista društveno neprihvatljivo ponašanje, u kojoj se Vi i Vaša obitelj možete osjećati sretno i sigurno?

Laburisti su politička stranka, osnovana u svrhu udruživanja državljana Republike Hrvatske kojima su rad, istina, znanje, poštenje i društvena pravednost osnova osobnog i društvenog napretka, te moralnih vrijednosti. Kao stranka reda, kriterija i poštenja, vjerujemo da politika mora izvirati iz vrijednosti demokracije, istine, društvene solidarnosti i prava na dostojanstvo radnika, uz pošteni, otvoreni, javni i transparentni politički rad. Stranka je osnovana prvenstveno iz razloga borbe protiv korupcije, lažnih vrijednosti, nepotizma, klijentelizma, i ostalih bolesti suvremenog društva, protiv kojih se bori redom, radom, stručnošću i odgovornošću. Osnovni moto stranke je: „Čovjek prije svega i čovjek iznad svega”.

Zalažemo se za pravdu, socijalnu jednakost, dostojanstvo svakoga građanina, bez obzira na njegovu vjersku, nacionalnu, spolnu, političku pripadnost ili usmjerenje.

Cilj Stranke je zaštita radnika, borba za interese onih od kojih su sve stranke digle ruke ili ih se sjete jedino uoči izbora. Sve dosadašnje vlasti štitile su prije svega kapital i kapitaliste, gurajući rad i radnike u podređen, drugorazredan položaj. Radnik je nezaštićen a rad podcijenjen.

Svojim smo djelovanjem odlučili štititi radnike, nezaposlene i umirovljenike, beskompromisno se boreći za njihova prava, protiv nepravde, korupcije, nepotizma, rasprodaje zemljišta, voda, infrastrukture, otoka, obale, sustava za prijenos energenata te državne imovine svim dopuštenim, demokratskim sredstvima.

Hrvatska treba biti uistinu neovisna, demokratska i slobodna. A mogu li biti građani slobodni a država neovisna i demokratska ako smo svi ovisni o vjerovnicima, ako smo u dužničkome ropstvu, ako tijekovima novca upravljaju oni koji brinu za svoje a ne za dobro Hrvatske?

Naš prostor?

U Hrvatskoj je više od stotinu političkih stranaka koje postoje tek na papiru i aktiviraju se za vrijeme izbora. One koje su pak aktivne nastoje zahvatiti što šire biračko tijelo. Konzervativne, demokršćanske stranke u svojim programima nastoje ugraditi što više socijaldemokratskih elemenata, a stranke koje pripadaju tzv. lijevom, socijaldemokratskom svjetonazoru često prakticiraju demokršćanstvo, konzervativizam i neoliberalizam, naročito u ekonomiji. Dakle; hrvatski i strani kapitalisti koji djeluju u Hrvatskoj, imaju snažne političke lobiste, zaštitnike i promotore. Jedini čije interese gotovo nitko ne štiti i zastupa su hrvatski radnici. A tko su radnici? Svi oni koji žive od svojega rada; od radnika u tvornici, na gradilištu ili traci, preko liječnika, slobodnih profesija, seljaka umjetnika do sveučilišnih profesora i akademika.

Laburisti postoje upravo zato da (za)štite radnike, da se bore za interese onih od kojih su sve stranke digle ruke ili ih se sjete jedino uoči izbora. Sve dosadašnje vlasti štitile su prije svega kapital i kapitaliste, gurajući rad i radnike u podređen, drugorazredan položaj. Radnik je nezaštićen a rad podcijenjen. Svojim djelovanjem odlučno štitimo radnike, nezaposlene i umirovljenike, beskompromisno se boreći za njihova prava svim dopuštenim, demokratskim sredstvima. Jasni smo, glasni i energični u borbi protiv nepravde, korupcije, nepotizma, rasprodaje zemljišta, voda, infrastrukture, otoka, obale, sustava za prijenos energenata te državne imovine o kojoj ovisi stvarni suverenitet Hrvatske.

Zašto Laburisti?

Zato što od nastanka hrvatskoga višestranačja nije obavljena niti jedna važna reforma, primjerice: mirovinska, zdravstvena, reforma pravosuđa, javne uprave, lokalne samouprave..
Zato što su sve vlasti uspješno uništavale domaću proizvodnju i poticale uvoz loše robe. U više od 25 godina sve su vlasti uspješno radile na tome da danas Hrvatska ne može prehraniti sebe ni nekoliko mjeseci. Zato što se nije učinilo gotovo ništa da turizam uistinu postane izvozna djelatnost a ne da većinu hrane hotelijeri uvoze. Zato što se stvarala svijest da je rad sramota te da je društveno prihvatljivije obogatiti se bez rada, na tuđi račun, stjecati bogatstvo bez ulaganja i znanja. Zato što se društvo uspješno podijelilo na šačicu privilegiranih i, naravno, bogatih te na većinu siromašnih građana drugoga reda, prema kojima se poslodavci odnose kao prema nužnom zlu. Umjesto društveno odgovornog poticalo se društveno neodgovorno vlasništvo kojemu je jedini cilj i zadaća stvaranje (ekstra)profita. Zato što su sudovi pretvoreni u interesne institucije, škole svih razina umjesto da postanu „tvornice znanja” pretvaraju se u trgovačka društva. Zato što se izgrađivao sustav u kojemu nije važno znati već pripadati, u kojemu se više cijeni podobnost nego sposobnost. Zato što su tzv. gospodarske i političke elite nesmetano pljačkale ili pljačku dopuštale. Gradio se sustav u kojemu nije važno je li premijer pošten, služi li premijer narodu ili ga vara i laže. Društvo jednakih mogućnosti, društvo jednake pravde za sve, društvo socijalne pravde tek je mrtvo slovo na papiru.

Želja Laburista je izboriti se za pozitivne društvene vrijednosti – poštenje, rad i adekvatno vrednovanje rada, za znanje te društvo jednakih mogućnosti.

Tko smo?

Ne robujemo ideologijama, ne smatramo da se treba iscrpljivati u borbi lijevih s desnima već svu snagu treba upotrijebiti na borbu protiv zla, protiv nepoštenja, izrabljivanja, pljačke, nepotizma te uništavanja nacionalnog dobra. Mi smo hrvatska stranka, ali ne, naravno, samo po nazivu već opredjeljenju. Nije nam svejedno kakva je i čija je Hrvatska država, tko njom i iz kojeg centra upravlja. Hrvatska treba biti uistinu neovisna, demokratska i slobodna. A mogu li biti građani slobodni a država neovisna i demokratska ako smo svi ovisni o vjerovnicima, ako smo u dužničkom ropstvu, ako tijekovima novca upravljaju oni koji brinu za svoje a ne za dobro Hrvatske?

Laburiste čine ljudi kojima je stalo do pravde, socijalne jednakosti, dostojanstva svakoga građanina bez obzira na njegovu vjersku, nacionalnu, seksualnu, političku pripadnost ili orijentaciju. Borci smo protiv nepravde, a najveće nepravde učinjene su upravo radnicima, ljudima koji žive od svojega rada. Nećemo dopustiti da radnici rade a ne primaju plaću. Nećemo dopustiti da kapitalisti koji ne isplaćuju plaće ostanu nekažnjeni. Nećemo dopustiti da se uništava hrvatska privreda i svakoga dana na ulice tjeraju tisuće radnika. Sposobnošću, znanjem, poštenjem i odgovornošću mijenjati ćemo najprije ponašanje u politici a potom i u društvu.

Što želimo?

Ono što i većina građana Hrvatske; stvoriti društvo u kojem će svim građanima biti zajamčen dostojanstven život. Društvo bez ideoloških predrasuda. Društvo bez vjerskih predrasuda. Društvo slobodnih pojedinaca. Društvo u kojemu su mediji slobodni. Društvo u kojemu se može raditi. Društvo u kojemu se može živjeti od rada. Društvo koje vodi brigu i dužnu pažnju prema djeci i osobama treće dobi. Društvo koje štiti manjine. Društvo zajamčenih vjerskih sloboda. Društvo u kojemu nema privilegiranih. Društvo koje će pravovremeno kazniti neodgovornu vlast. Društvo u kojem će novac i nekretnine imati pokriće u plaćenom porezu. Društvo koje politika neće dijeliti ideologijama, ratovima i mitovima. Društvo koje će čuvati vrijednosti Domovinskog rata. Društvo koje će poštovati svoju tradiciju i kulturu, svoj jezik i znamenite ljude.

Povijest Laburista – Laburisti Hrvatske

Povijest Laburista

<!– ========= Cool Timeline PRO 2.0.4 =========

2012

<!– .timeline-post-start

28. travnja 2012.

Akcija Pitajte Vladu

Diljem Hrvatske, u stotinu i četiri ogranka stranke 28. travnja 2012. započela je do tada najveća i najkoordiniranija akcija pod nazivom “Pitajte Vladu“. Akcija je trajala do 12. svibnja a imala je dvojaki cilj – ponuditi građanima mogućnost postavljanja pitanja članovima Vlade, kao i dati odgovore na teme lokalnog karaktera. Bili smo servis građanima, kako bi imali mogućnost izraziti svoje stavove, mišljenja i postaviti pitanja na koja će dobivati pisani odgovor. Samo u Saboru naši su zastupnici temeljem ove akcije postavili više od 2000 pitanja!

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end

2011

<!– .timeline-post-start

04. prosinca 2011.

Na parlamentarnim izborima osvojili 6 mandata

Na parlamentarnim izborima održanim 4. prosinca 2011. godine Laburisti osvajaju 121.785 glasova, odnosno 5,22 posto i sa 6 mandata ulaze u Sabor gdje su oporbena stranka. Izabrani zastupnici su bili Dragutin Lesar, Nansi Tireli, Branko Vukšić, Mladen Novak, Zlatko Tušak i Nikola Vuljanić.

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end <!– .timeline-post-start

10. srpnja 2011.

Akcija Zahtjevnica

Cilj ove akcije bio je prikupiti što više potpisa koje ćemo predati predsjedniku Hrvatskog sabora kao potporu našem prijedlogu izmjena Zakona o obveznim odnosima na temelju koje je uvedena devizna klauzula. Akciju smo proširili s još dvije teme: problemom drugog stupa mirovinskog osiguranja, ali i sada već očito kriminalnom primjenom ovršnih postupaka. Podsjetimo, prva smo politička stranka koja se bavila problemom devizne klauzule!

 

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end <!– .timeline-post-start

01. svibnja 2011.

1. Sabor Laburista

1. Sabor Stranke održan je u nedjelju, 1. svibnja 2011. godine u Histrionskom domu u Zagrebu. U prisutnosti 159 delegata i više od 70 gostiju usvojen je programski dokument Stranke i izabrani članovi središnjih tijela i dužnosnici. Za predsjednika je izabran Dragutin Lesar, za potpredsjednike Branko Vukšić, Zvonimir Međeral, Rajko Bulat i Božidar Kolarić a za tajnika Dubravko Malešević.

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end <!– .timeline-post-start

01. veljače 2011.

Velika akcija: Pišite Vladi – ostavka!

U utorak 1. veljače 2011. započeli smo do sada najveću akciju “Pišite Vladi – OSTAVKA” kojom smo svim nezadovoljnim građankama i građanima omogućuli na miran način izraziti nezadovoljstvo aktualnom Vladom. Pismo je potpisalo više od 61,5 tisuća građana, a u Vladi nas nisu željeli primiti.

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end

2010

<!– .timeline-post-start

16. studenoga 2010.

Prva nacionalna akcija: Potrubi za – radnik, a ne rob

Prva velika akcija Laburista diljem Hrvatske održana je 16. studenog 2010. godine. Ovom se akcijom željelo probuditi društvenu solidarnost s radnicima koji rade a ne primaju plaće, kojima poslodavci ne plaćaju doprinose, koji rade neprijavljeni, koji umjesto plaće primaju minimalac ili bonove, koji moraju raditi i do 80 sati prekovremeno, koji rade nedjeljom i praznicima, koji sklapaju ugovore o radu na određeno vrijeme već pet-šest godina, kojima poslodavci od plaće uzimaju rate kredita ali ne uplaćuju bankama. Podsjećamo da su tom prilikom aktivistice iz Velike Gorice privedene u policiju radi uznemiravanja građana!

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end <!– .timeline-post-start

12. travnja 2010.

Laburisti postaju parlamentarna stranka

Predsjednik Hrvatskih laburista i dotadašnji nezavisni saborski zastupnik Dragutin Lesar od 12. travnja nastavlja obnašati mandat Hrvatskog sabora kao član Laburista. Imenovanju Hrvatskih laburista za parlamentarnu stranku prethodilo je rješenje Ministarstva uprave od 31. ožujka 2010. godine kojime je odobren upis političke stranke pod nazivom „Hrvatski laburisti – Stranka rada“ u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske.

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end <!– .timeline-post-start

15. ožujka 2010.

Predstavljanje Laburista

Čovjek prije svega! – moto je stranke Hrvatskih laburista-Stranke rada koja je 15. ožujka 2010. predstavljena javnosti u prostoru Europskog doma u nazočnosti mnogobrojnih novinara. U svom govoru, predsjednik stranke Dragutin Lesar obratio se novinarima ali i hrvatskoj javnosti – direktno, spontano, argumentirano. Predstavljeno je predsjedništvo stranke uz poznatu “Lesarovu” transparentnost. Ono što je ovo predstavljanje činilo posebnim, svakako je izbjegavanje “političkog kiča”, fraza i floskula na koje smo navikli, poruka bez pokrića, velikih obećanja. Po tome se sa sigurnošću može reći da su Hrvatski laburisti-Stranka rada već pri samom svojem predstavljanju ispunili temeljnu zadaću – biti drukčiji od drugih!

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end <!– .timeline-post-start

27. veljače 2010.

Osnovani Laburisti!

U nedjelju 27. veljače 2010. godine u kazalištu “Histrion” održan je Osnivački sabor Laburista. Prvi predsjednik stranke Dragutin Lesar tada je rekao: “Ako vjerujete da politika mora izvirati iz vrijednosti demokracije, istine, poštenja, društvene solidarnosti, pravde i prava na dostojanstvo radnika, ako ste spremni na pošteni, javni otvoreni i transparetni politički rad i prihvaćate naš moto „Ne u vlast pod svaku cijenu i ne u vlast sa svakim” onda ste vi Hrvatski laburisti!”

<!– timeline content

<!– .timeline-post-end

<!– end ==================================================